Osam planeta. Bezbroj priča.
Sunčev sustav na jednom mjestu: upoznajte osam planeta, njihove mjesece i udaljenosti, istražite orbite i otkrijte što svaki od tih svjetova čini jedinstvenim.
Ilustrativni prikaz: veličine i razmaci nisu u mjerilu, orbite su pojednostavljene, a položaji nisu trenutačni. Omjeri orbitalnih razdoblja temelje se na podacima NASA-e. Odaberite planet u prikazu ili gumbima ispod njega. NASA-ine snimke potječu iz različitih misija i obrađene su različitim postupcima, pa boje nisu izravno usporedive.
Za animaciju uključite JavaScript. Cijeli vodič i tablica dostupni su u nastavku.
Što sve pripada Sunčevu sustavu?
Sunčev sustav čine Sunce i tijela koja gravitacija veže uz njega: osam planeta, njihovi prirodni sateliti, patuljasti planeti, asteroidi, kometi i sitne čestice prašine. Smješten je u Mliječnoj stazi. Granice tog sustava sežu daleko iza Neptuna.
Četiri unutarnja planeta — Merkur, Venera, Zemlja i Mars — imaju čvrste stjenovite površine. Jupiter i Saturn plinoviti su divovi, a Uran i Neptun ledeni divovi. Ta podjela govori o sastavu i građi, a ne samo o veličini.
Kako je sve počelo?
Prije približno 4,6 milijardi godina oblak plina i prašine urušavao se pod djelovanjem gravitacije. U središtu je nastalo Sunce, a okolni materijal oblikovao je disk. Sudarima i postupnim nakupljanjem materijala rasla su veća tijela, iz kojih su se razvili planeti. Manji ostaci tog procesa i danas kruže sustavom.
Gibanje, veličina i udaljenost
Razmaci i promjeri u animaciji prilagođeni su kako bismo istodobno vidjeli Sunce i sve planete. Veliki vanjski planeti zato su bliže Suncu nego što bi bili u prikazu u mjerilu.
Omjeri orbitalnih razdoblja ostaju očuvani: Merkur brzo obilazi Sunce, a Neptun napreduje mnogo sporije. Tablica i usporedbe prikazuju stvarne brojčane odnose.
Odaberite Sunce ili planet za njegove osnovne podatke, a zatim prijeđite na detaljan opis.
Sunce: naša zvijezda
Sunce nije planet niti kugla koja gori poput vatre. Njegovu energiju proizvodi nuklearna fuzija.
Sunce je golema masa vruće plazme, pretežno vodika i helija. U jezgri, na približno 15 milijuna °C, vodik se pretvara u helij i oslobađa energiju. Zračenje koje naposljetku stigne do Zemlje donosi svjetlost i toplinu, pokreće vremenske prilike i omogućuje fotosintezu.
Sunce sadrži približno 99,8 % mase Sunčeva sustava. Njegova gravitacija oblikuje orbite planeta. Više o tome donosi objašnjenje raspodjele mase našeg sustava.
Koje je boje Sunce?
Sunčeva vidljiva svjetlost sadrži raspon boja koje zajedno izgledaju bijelo. Zemljina atmosfera može promijeniti prividnu boju: kad je Sunce nisko nad obzorom, često djeluje žuto, narančasto ili crveno. Uobičajeni naziv “žuti patuljak” ne znači da Sunce u svemiru izgleda izrazito žuto.
Narančaste i crvene snimke često prikazuju zračenje izvan vidljivog dijela spektra. Znanstvenici mu dodjeljuju boje kako bi istaknuli strukture različitih temperatura. Boja takve snimke zato nije uvijek ono što bi vidjelo ljudsko oko.
Što zapravo vidimo?
Sunce nema čvrstu površinu. Vidljivi sloj zove se fotosfera; iznad njega nalaze se kromosfera i korona. Pjege su hladnija područja povezana s jakim magnetskim poljima. Bljeskovi i izbačaji koronalne mase mogu utjecati na satelite, komunikacije i polarne svjetlosti.
Kako će završiti?
Sunce danas pripada glavnom nizu, razdoblju fuzije vodika u jezgri. Za približno pet milijardi godina prijeći će u fazu crvenog diva. Nakon odbacivanja vanjskih slojeva ostat će bijeli patuljak koji će se postupno hladiti. Aktualna istraživanja pratite u rubrici Sunce.
Upoznajte planete, redom od Sunca
Merkur
Najmanji planet, najveće temperaturne razlike.
Merkur je najbliži Suncu, ali nije najtopliji planet. Njegova vrlo rijetka egzosfera gotovo ne zadržava toplinu, pa se uvjeti na osvijetljenoj i noćnoj strani snažno razlikuju. Površina puna kratera čuva tragove davnih udara.
Jedan obilazak Sunca traje samo 88 zemaljskih dana. Zbog spore rotacije i orbitalnog gibanja, od jednog izlaska Sunca do sljedećeg prolazi približno 176 zemaljskih dana. Merkur nema prirodnih satelita.
Mjeseci · 0 Merkur nema mjeseca: broj prirodnih satelita iznosi 0.
Venera
Svijet koji pokazuje koliko atmosfera mijenja planet.
Venera je veličinom slična Zemlji, no njezina gusta atmosfera pretežno od ugljikova dioksida stvara snažan učinak staklenika. Površinska temperatura iznosi približno 464 °C. Oblaci sumporne kiseline skrivaju tlo od pogleda u vidljivoj svjetlosti.
Venera se okreće u suprotnom smjeru od većine planeta. Za jednu rotaciju treba joj približno 243 zemaljska dana, više nego za obilazak Sunca. Sunčev dan ipak je kraći: traje oko 117 zemaljskih dana. Nema prirodnih satelita.
Mjeseci · 0 Venera nema mjeseca: broj prirodnih satelita iznosi 0.
Zemlja
Naš dom i jedini poznati svijet sa životom.
Tekuća voda, atmosfera i aktivna geologija oblikuju Zemlju. Atmosfera pretežno od dušika i kisika, zajedno s prirodnim učinkom staklenika, pomaže održavati uvjete pogodne za život. Magnetsko polje djeluje na gibanje nabijenih čestica iz svemira.
Zemlja ima jedan prirodni satelit, Mjesec. Godišnja doba prvenstveno nastaju zbog nagiba Zemljine osi, a ne promjene udaljenosti od Sunca. Sunčeva svjetlost do nas putuje približno osam minuta i dvadeset sekundi.
Mjeseci · 1 Zemlja ima 1 prirodni satelit, Mjesec. Njegova gravitacija pridonosi plimi i oseci, a površina čuva tragove udara iz rane povijesti Sunčeva sustava.
Mars
Crveni planet s tragovima nekadašnje vode.
Željezni oksidi daju Marsovu tlu crvenkastu boju. Danas je to hladan svijet s rijetkom atmosferom pretežno od ugljikova dioksida. Drevna riječna korita, delte i minerali nastali u vodi pokazuju da su uvjeti u prošlosti bili drukčiji.
Mars ima dva mala mjeseca, Fobos i Deimos. Njegov dan tek je malo dulji od Zemljina, ali godina traje gotovo dvostruko dulje. Roveri istražuju geološku prošlost i mogućnost nekadašnjih nastanjivih okoliša; život na Marsu nije potvrđen. Pročitajte i što smo doista otkrili na Marsu.
Mjeseci · 2 Mars ima 2 mjeseca, Fobos i Deimos. Oba su mala i nepravilna oblika; znatno su manja od Zemljina Mjeseca.
Jupiter
Najveći planet i svijet golemih oluja.
Jupiter je pretežno građen od vodika i helija. Nema čvrstu površinu poput Zemljine: s dubinom rastu tlak i temperatura. Pojasevi oblaka i Velika crvena pjega otkrivaju burnu atmosferu. Unatoč veličini, oko svoje osi okrene se za približno deset sati.
Njegovi veliki mjeseci vrlo su različiti: Ija (Io) vulkanski je aktivan, Europa skriva snažne dokaze za ocean ispod leda, Ganimed je najveći mjesec u Sunčevu sustavu, a Kalisto ima površinu prepunu kratera. Jupiter ima i slabe prstenove. Njegove najveće mjesece možete pokušati uočiti slijedeći naš vodič za promatranje noćnog neba dalekozorom.
Mjeseci · 115 Jupiter ima 115 potvrđenih mjeseca. Četiri najveća su Ija (Io), Europa, Ganimed i Kalisto, poznati kao Galilejevi sateliti. Više o njihovu gibanju donosi članak o pomrčinama među Jupiterovim mjesecima. Uz njih kruži mnogo manjih tijela.
Saturn
Prstenovi od bezbroj komadića leda i stijena.
Saturn je drugi najveći planet i, poput Jupitera, pretežno se sastoji od vodika i helija. Njegovi prstenovi nisu čvrste ploče. Čine ih brojne čestice, velikim dijelom vodeni led, koje svaka zasebno kruže oko planeta.
Titan ima gustu atmosferu te jezera i mora tekućeg metana i etana. Encelad izbacuje materijal iz podzemnog oceana kroz pukotine u ledu. Ti mjeseci pokazuju da potraga za nastanjivim okolišima obuhvaća mnogo više od planeta.
Mjeseci · 293 Saturn ima 293 potvrđena mjeseca, najviše među planetima Sunčeva sustava. Najveći je Titan; Encelad je osobito zanimljiv zbog oceana ispod ledene kore.
Uran
Planet koji se okreće gotovo polegnut na bok.
Uranova os rotacije nagnuta je približno 98 stupnjeva prema okomici na orbitalnu ravninu. Taj neobičan položaj stvara izrazita godišnja doba. Metan u atmosferi upija dio crvene svjetlosti i pridonosi plavozelenoj boji planeta.
Naziv ledeni div odnosi se na sastav unutrašnjosti bogatiji vodom, amonijakom i metanom u odnosu na Jupiter i Saturn. Ne znači da Uran ima čvrstu ledenu površinu. Ima prstenove i brojne mjesece. Voyager 2 proletio je pokraj njega 1986. godine.
Mjeseci · 29 Uran ima 29 poznatih mjeseca. Pet najvećih su Miranda, Ariel, Umbriel, Titanija i Oberon; njihova raznolika površina otkriva složenu geološku povijest.
Neptun
Najudaljeniji planet, s vrlo snažnim vjetrovima.
Neptun dobiva malo Sunčeve energije, ali njegova atmosfera ipak je vrlo dinamična. Kao i Uran, pripada ledenim divovima. Za jedan obilazak Sunca trebaju mu približno 164 zemaljske godine, pa njegov položaj u našem prikazu napreduje vrlo sporo.
Najveći mjesec Triton kruži suprotno smjeru rotacije planeta, što upućuje na to da je vjerojatno zarobljen. Neptun ima slabe prstenove. Voyager 2 jedina je letjelica koja je dosad proletjela pokraj njega, 1989. godine.
Mjeseci · 16 Neptun ima 16 potvrđenih mjeseca. Najveći je Triton. Tritonova neobična orbita izdvaja ga od većine velikih planetarnih satelita.
Sunčev sustav u brojkama
Koliko je Jupiter veći od Zemlje? Zašto Neptunova godina traje dulje od ljudskog života? Usporedite planete i otkrijte razmjere našega kozmičkog susjedstva.
Jupiterov ekvatorski promjer toliko je veći od Zemljina.
Neptun je oko 30 puta dalje od Sunca nego Zemlja. Jedna AJ približno je udaljenost Zemlje od Sunca.
Saturn predvodi popis poznatih prirodnih satelita.
| Planet | Od Sunca milijuni km |
Od Sunca AJ |
Trajanje godine zemaljski dani |
Promjer km |
Poznati mjeseci |
|---|---|---|---|---|---|
| MerkurStjenoviti planet |
57,9 | 0,39 | 88 | 4.879 | 0 |
| VeneraStjenoviti planet |
108,2 | 0,72 | 224,7 | 12.104 | 0 |
| ZemljaStjenoviti planet |
149,6 | 1 | 365,2 | 12.756 | 1 |
| MarsStjenoviti planet |
228 | 1,52 | 687 | 6.792 | 2 |
| JupiterPlinoviti div |
778,5 | 5,2 | 4.331 | 142.984 | 115 |
| SaturnPlinoviti div |
1.432 | 9,57 | 10.747 | 120.536 | 293 |
| UranLedeni div |
2.867 | 19,16 | 30.589 | 51.118 | 29 |
| NeptunLedeni div |
4.515 | 30,18 | 59.800 | 49.528 | 16 |
Udaljenost je velika poluos orbite, uobičajena mjera prosječne udaljenosti od Sunca. Promjeri su ekvatorski, a vrijednosti zaokružene. Broj poznatih ili potvrđenih mjeseca provjeren je 30. rujna 2026.; nova otkrića mogu promijeniti te vrijednosti.
Mali svjetovi, velika pitanja
Mjeseci: zasebni svjetovi
Prirodni sateliti kruže oko planeta i drugih tijela. Neki su mali i nepravilni, dok su drugi veliki svjetovi s vlastitom geološkom poviješću. Zemljin Mjesec čuva tragove udara, a ledeni mjeseci divovskih planeta važni su za istraživanje mogućih oceana. Postojanje vode samo po sebi nije dokaz života. U našoj rubrici Mjesec pratite istraživanja Zemljina prirodnog satelita.
Asteroidi, kometi i meteori
Asteroidi su uglavnom stjenovita ili metalna tijela. Mnogi se nalaze u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Kometi sadrže led i prašinu; pri približavanju Suncu oslobađaju plin i mogu razviti komu i repove. Mali komadić u svemiru zovemo meteoroidom, svjetlosnu pojavu u atmosferi meteorom, a ostatak koji dospije na tlo meteoritom.
Zašto Pluton nije među osam planeta?
Pluton je patuljasti planet. Prema definiciji Međunarodne astronomske unije, planet kruži oko Sunca, dovoljno je masivan da poprimi približno okrugao oblik i gravitacijski dominira svojom orbitalnom okolinom. Pluton ne zadovoljava posljednji uvjet. Patuljasti planeti ipak su važni dijelovi sustava; među njima je i Ceres u asteroidnom pojasu.
Kuiperov pojas
Iza Neptuna nalazi se veliko područje ledenih tijela, Kuiperov pojas. Pluton je jedan od njegovih najpoznatijih članova. Ta tijela pomažu istraživačima rekonstruirati ranu povijest planeta i promjene njihovih orbita.
Oortov oblak i granice sustava
Oortov oblak pretpostavljena je udaljena, približno sferna populacija ledenih tijela. Nije izravno opažen; njegovo postojanje zaključuje se iz gibanja kometa i teorijskih modela. Granica heliosfere, heliopauza, označava prijelaz u područje u kojem prevladava međuzvjezdani medij. Ona nije isto što i vanjska granica svih tijela vezanih uz Sunce.
Razumjeti gibanje i udaljenosti
Zašto planeti ne padaju na Sunce?
Sunčeva gravitacija stalno mijenja smjer njihova gibanja. Planeti istodobno imaju brzinu duž svoje putanje, pa ne padaju ravno prema Suncu: ostaju u orbitalnom gibanju. Orbita je zato oblik stalnog slobodnog pada.
Što znači astronomska jedinica?
Astronomska jedinica (AJ) mjera je duljine koja iznosi točno 149 597 870,7 kilometara, približno srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca. Neptun je od Sunca udaljen oko 30 AJ. Svjetlosna godina također je mjera udaljenosti, a ne vremena.
Zašto su vanjski planeti sporiji?
Planeti dalje od Sunca imaju dulje putanje i manje prosječne orbitalne brzine. Prema Keplerovu trećem zakonu kvadrat orbitalnog razdoblja razmjeran je kubu velike poluosi orbite. Zato Neptunova godina traje mnogo dulje od Merkurove.
Jesu li orbite doista ovakve?
Stvarne orbite približno su elipse i nisu sve u istoj ravnini. Ovdje su kružne putanje prikazane ukoso, pa izgledaju kao elipse. Razmaci između njih i veličine planeta namjerno su prilagođeni čitljivosti. Početni kutovi su ilustrativni; prikaz nije efemerida niti alat za planiranje promatranja.
Je li godina isto što i dan?
Godina je vrijeme jednog obilaska Sunca. Rotacija je okretanje planeta oko svoje osi. Sunčev dan određuje povratak Sunca na isti položaj na nebu i ne mora trajati jednako kao jedna rotacija. Razlika je osobito velika na Merkuru i Veneri.
Postoji li život izvan Zemlje?
Život izvan Zemlje zasad nije potvrđen. Istraživači proučavaju Mars i ledene mjesece poput Europe i Encelada jer bi mogli čuvati tragove prošlih ili sadašnjih nastanjivih uvjeta. Nastanjivost opisuje mogućnost odgovarajućih uvjeta, a ne otkriće organizama.
Izvori i dodatno čitanje
Brojčani podaci i objašnjenja temelje se na sljedećim izvorima. Broj poznatih mjeseca divovskih planeta mijenja se s novim otkrićima. Za broj mjeseca korištene su aktualne zasebne stranice o satelitima, a ne stariji brojevi u planetarnoj tablici.
- NASA — Sunčev sustav
- NASA — Sunce
- NASA — boja Sunca
- NASA — vrste i život zvijezda
- NASA — Merkur
- NASA — Venera
- NASA — Zemlja
- NASA — Mars
- NASA — Jupiter
- NASA — Saturn
- NASA — Uran
- NASA — Neptun
- NASA/NSSDCA — Planetary Fact Sheet
- NASA — planeti i patuljasti planeti
- asteroidi
- kometi
- meteori i meteoriti
- NASA — Kuiperov pojas
- Oortov oblak
- NASA/JPL — astronomska jedinica
- Jupiterovi mjeseci
- Saturnovi mjeseci
- Uranovi mjeseci
- Neptunovi mjeseci