Zemlja iz svemira na fotografiji misije Apollo 17, NASA

KOZMOS / INTERAKTIVNI VODIČ

Osam planeta. Bezbroj priča.

Sunčev sustav na jednom mjestu: upoznajte osam planeta, njihove mjesece i udaljenosti, istražite orbite i otkrijte što svaki od tih svjetova čini jedinstvenim.

1× = 30 zemaljskih dana u sekundi

Ilustrativni prikaz: veličine i razmaci nisu u mjerilu, orbite su pojednostavljene, a položaji nisu trenutačni. Omjeri orbitalnih razdoblja temelje se na podacima NASA-e. Odaberite planet u prikazu ili gumbima ispod njega. NASA-ine snimke potječu iz različitih misija i obrađene su različitim postupcima, pa boje nisu izravno usporedive.

Za animaciju uključite JavaScript. Cijeli vodič i tablica dostupni su u nastavku.

01 / VELIKA SLIKA

Što sve pripada Sunčevu sustavu?

Sunčev sustav čine Sunce i tijela koja gravitacija veže uz njega: osam planeta, njihovi prirodni sateliti, patuljasti planeti, asteroidi, kometi i sitne čestice prašine. Smješten je u Mliječnoj stazi. Granice tog sustava sežu daleko iza Neptuna.

Četiri unutarnja planeta (Merkur, Venera, Zemlja i Mars) imaju čvrste stjenovite površine. Jupiter i Saturn plinoviti su divovi, a Uran i Neptun ledeni divovi. Ta podjela govori o sastavu i građi, a ne samo o veličini.

Kako je sve počelo?

Prije približno 4,6 milijardi godina oblak plina i prašine urušavao se pod djelovanjem gravitacije. U središtu je nastalo Sunce, a okolni materijal oblikovao je disk. Sudarima i postupnim nakupljanjem materijala rasla su veća tijela, iz kojih su se razvili planeti. Manji ostaci tog procesa i danas kruže sustavom.

KAKO ČITATI VODIČ

Gibanje, veličina i udaljenost

Razmaci i promjeri u animaciji prilagođeni su kako bismo istodobno vidjeli Sunce i sve planete. Veliki vanjski planeti zato su bliže Suncu nego što bi bili u prikazu u mjerilu.

Omjeri orbitalnih razdoblja ostaju očuvani: Merkur brzo obilazi Sunce, a Neptun napreduje mnogo sporije. Tablica i usporedbe prikazuju stvarne brojčane odnose.

Odaberite Sunce ili planet za njegove osnovne podatke, a zatim prijeđite na detaljan opis.

Usporedite stvarne razmjere ↓

02 / NAŠA ZVIJEZDA
Shematski prikaz · tople nijanse ističu Sunce. Izvan Zemljine atmosfere njegova vidljiva svjetlost izgleda bijelo.
Zvijezda glavnog niza · G2 V

Sunce: naša zvijezda

Sunce nije planet niti kugla koja gori poput vatre. Njegovu energiju proizvodi nuklearna fuzija.

Starostoko 4,6 milijardi godina
Tip zvijezdeG2 V · glavni niz
Promjeroko 1,4 milijuna km
Fotosferaoko 5.500 °C

Sunce je golema masa vruće plazme, pretežno vodika i helija. U jezgri, na približno 15 milijuna °C, vodik se pretvara u helij i oslobađa energiju. Zračenje koje naposljetku stigne do Zemlje donosi svjetlost i toplinu, pokreće vremenske prilike i omogućuje fotosintezu.

Sunce sadrži približno 99,8 % mase Sunčeva sustava. Njegova gravitacija oblikuje orbite planeta. Više o tome donosi objašnjenje raspodjele mase našeg sustava.

Koje je boje Sunce?

Sunčeva vidljiva svjetlost sadrži raspon boja koje zajedno izgledaju bijelo. Zemljina atmosfera može promijeniti prividnu boju: kad je Sunce nisko nad obzorom, često djeluje žuto, narančasto ili crveno. Uobičajeni naziv "žuti patuljak" ne znači da Sunce u svemiru izgleda izrazito žuto.

Narančaste i crvene snimke često prikazuju zračenje izvan vidljivog dijela spektra. Znanstvenici mu dodjeljuju boje kako bi istaknuli strukture različitih temperatura. Boja takve snimke zato nije uvijek ono što bi vidjelo ljudsko oko.

Što zapravo vidimo?

Sunce nema čvrstu površinu. Vidljivi sloj zove se fotosfera; iznad njega nalaze se kromosfera i korona. Pjege su hladnija područja povezana s jakim magnetskim poljima. Bljeskovi i izbačaji koronalne mase mogu utjecati na satelite, komunikacije i polarne svjetlosti.

Kako će završiti?

Sunce danas pripada glavnom nizu, razdoblju fuzije vodika u jezgri. Za približno pet milijardi godina prijeći će u fazu crvenog diva. Nakon odbacivanja vanjskih slojeva ostat će bijeli patuljak koji će se postupno hladiti. Aktualna istraživanja pratite u rubrici Sunce.

03 / OSAM RAZLIČITIH SVJETOVA

Upoznajte planete, redom od Sunca

Izgled planeta ovisi o površini, atmosferi i obradi snimke. Naš vodič objašnjava zašto planeti imaju različite boje i kako razlikovati prirodne od pojačanih boja.

Merkur, snimka iz NASA-ine zbirke
Merkur · NASA/Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory/Carnegie Institution of Washington
Stjenoviti planet

Merkur

Najmanji planet, najveće temperaturne razlike.

Merkur je najbliži Suncu, ali nije najtopliji planet. Njegova vrlo rijetka egzosfera gotovo ne zadržava toplinu, pa se uvjeti na osvijetljenoj i noćnoj strani snažno razlikuju. Površina puna kratera čuva tragove davnih udara.

Jedan obilazak Sunca traje samo 88 zemaljskih dana. Zbog spore rotacije i orbitalnog gibanja, od jednog izlaska Sunca do sljedećeg prolazi približno 176 zemaljskih dana. Merkur nema prirodnih satelita.

Mjeseci · 0 Merkur nema mjeseca: broj prirodnih satelita iznosi 0.

Venera, snimka iz NASA-ine zbirke
Venera · NASA/JPL-Caltech
Stjenoviti planet

Venera

Svijet koji pokazuje koliko atmosfera mijenja planet.

Venera je veličinom slična Zemlji, no njezina gusta atmosfera pretežno od ugljikova dioksida stvara snažan učinak staklenika. Površinska temperatura iznosi približno 464 °C. Oblaci sumporne kiseline skrivaju tlo od pogleda u vidljivoj svjetlosti.

Venera se okreće u suprotnom smjeru od većine planeta. Za jednu rotaciju treba joj približno 243 zemaljska dana, više nego za obilazak Sunca. Sunčev dan ipak je kraći: traje oko 117 zemaljskih dana. Nema prirodnih satelita.

Mjeseci · 0 Venera nema mjeseca: broj prirodnih satelita iznosi 0.

Zemlja, snimka iz NASA-ine zbirke
Zemlja · NASA, misija Apollo 17
Stjenoviti planet

Zemlja

Naš dom i jedini poznati svijet sa životom.

Tekuća voda, atmosfera i aktivna geologija oblikuju Zemlju. Atmosfera pretežno od dušika i kisika, zajedno s prirodnim učinkom staklenika, pomaže održavati uvjete pogodne za život. Magnetsko polje djeluje na gibanje nabijenih čestica iz svemira.

Zemlja ima jedan prirodni satelit, Mjesec. Godišnja doba prvenstveno nastaju zbog nagiba Zemljine osi, a ne promjene udaljenosti od Sunca. Sunčeva svjetlost do nas putuje približno osam minuta i dvadeset sekundi.

Mjeseci · 1 Zemlja ima 1 prirodni satelit, Mjesec. Njegova gravitacija pridonosi plimi i oseci, a površina čuva tragove udara iz rane povijesti Sunčeva sustava.

Mars, snimka iz NASA-ine zbirke
Mars · NASA/JPL/USGS
Stjenoviti planet

Mars

Crveni planet s tragovima nekadašnje vode.

Željezni oksidi daju Marsovu tlu crvenkastu boju. Danas je to hladan svijet s rijetkom atmosferom pretežno od ugljikova dioksida. Drevna riječna korita, delte i minerali nastali u vodi pokazuju da su uvjeti u prošlosti bili drukčiji.

Mars ima dva mala mjeseca, Fobos i Deimos. Njegov dan tek je malo dulji od Zemljina, ali godina traje gotovo dvostruko dulje. Roveri istražuju geološku prošlost i mogućnost nekadašnjih nastanjivih okoliša; život na Marsu nije potvrđen. Pročitajte i što smo doista otkrili na Marsu.

Mjeseci · 2 Mars ima 2 mjeseca, Fobos i Deimos. Oba su mala i nepravilna oblika; znatno su manja od Zemljina Mjeseca.

Jupiter, snimka iz NASA-ine zbirke
Jupiter · NASA/JPL-Caltech/SwRI/MSSS; obrada: Kevin M. Gill (CC BY)
Plinoviti div

Jupiter

Najveći planet i svijet golemih oluja.

Jupiter je pretežno građen od vodika i helija. Nema čvrstu površinu poput Zemljine: s dubinom rastu tlak i temperatura. Pojasevi oblaka i Velika crvena pjega otkrivaju burnu atmosferu. Unatoč veličini, oko svoje osi okrene se za približno deset sati.

Njegovi veliki mjeseci vrlo su različiti: Ija (Io) vulkanski je aktivan, Europa skriva snažne dokaze za ocean ispod leda, Ganimed je najveći mjesec u Sunčevu sustavu, a Kalisto ima površinu prepunu kratera. Jupiter ima i slabe prstenove. Njegove najveće mjesece možete pokušati uočiti slijedeći naš vodič za promatranje noćnog neba dalekozorom.

Mjeseci · 115 Jupiter ima 115 potvrđenih mjeseca. Četiri najveća su Ija (Io), Europa, Ganimed i Kalisto, poznati kao Galilejevi sateliti. Više o njihovu gibanju donosi članak o pomrčinama među Jupiterovim mjesecima. Uz njih kruži mnogo manjih tijela.

Saturn, snimka iz NASA-ine zbirke
Saturn · NASA/JPL-Caltech/Space Science Institute
Plinoviti div

Saturn

Prstenovi od bezbroj komadića leda i stijena.

Saturn je drugi najveći planet i, poput Jupitera, pretežno se sastoji od vodika i helija. Njegovi prstenovi nisu čvrste ploče. Čine ih brojne čestice, velikim dijelom vodeni led, koje svaka zasebno kruže oko planeta.

Titan ima gustu atmosferu te jezera i mora tekućeg metana i etana. Encelad izbacuje materijal iz podzemnog oceana kroz pukotine u ledu. Ti mjeseci pokazuju da potraga za nastanjivim okolišima obuhvaća mnogo više od planeta.

Mjeseci · 293 Saturn ima 293 potvrđena mjeseca, najviše među planetima Sunčeva sustava. Najveći je Titan; Encelad je osobito zanimljiv zbog oceana ispod ledene kore.

Uran, snimka iz NASA-ine zbirke
Uran · NASA/JPL-Caltech
Ledeni div

Uran

Planet koji se okreće gotovo polegnut na bok.

Uranova os rotacije nagnuta je približno 98 stupnjeva prema okomici na orbitalnu ravninu. Taj neobičan položaj stvara izrazita godišnja doba. Metan u atmosferi upija dio crvene svjetlosti i pridonosi plavozelenoj boji planeta.

Naziv ledeni div odnosi se na sastav unutrašnjosti bogatiji vodom, amonijakom i metanom u odnosu na Jupiter i Saturn. Ne znači da Uran ima čvrstu ledenu površinu. Ima prstenove i brojne mjesece. Voyager 2 proletio je pokraj njega 1986. godine.

Mjeseci · 29 Uran ima 29 poznatih mjeseca. Pet najvećih su Miranda, Ariel, Umbriel, Titanija i Oberon; njihova raznolika površina otkriva složenu geološku povijest.

Neptun, snimka iz NASA-ine zbirke
Neptun · NASA/JPL-Caltech
Ledeni div

Neptun

Najudaljeniji planet, s vrlo snažnim vjetrovima.

Neptun dobiva malo Sunčeve energije, ali njegova atmosfera ipak je vrlo dinamična. Kao i Uran, pripada ledenim divovima. Za jedan obilazak Sunca trebaju mu približno 164 zemaljske godine, pa njegov položaj u našem prikazu napreduje vrlo sporo.

Najveći mjesec Triton kruži suprotno smjeru rotacije planeta, što upućuje na to da je vjerojatno zarobljen. Neptun ima slabe prstenove. Voyager 2 jedina je letjelica koja je dosad proletjela pokraj njega, 1989. godine. Više o njegovim olujama, prstenovima i Tritonu donosi naš vodič o Neptunu.

Mjeseci · 16 Neptun ima 16 potvrđenih mjeseca. Najveći je Triton. Tritonova neobična orbita izdvaja ga od većine velikih planetarnih satelita.

04 / USPOREDI SVJETOVE

Sunčev sustav u brojkama

Koliko je Jupiter veći od Zemlje? Zašto Neptunova godina traje dulje od ljudskog života? Usporedite planete i otkrijte razmjere našega kozmičkog susjedstva. Razliku između mase i težine možete istražiti i u vodiču s kalkulatorom koliko biste težili na Mjesecu i drugim planetima.

Najveći planet11,2 ×

Jupiterov ekvatorski promjer toliko je veći od Zemljina.

Najudaljeniji planet30,2 AJ

Neptun je oko 30 puta dalje od Sunca nego Zemlja. Jedna AJ približno je udaljenost Zemlje od Sunca.

Najviše mjeseca293

Saturn predvodi popis poznatih prirodnih satelita.

Udaljenosti, orbitalna razdoblja, veličine i mjeseci osam planeta
Planet Od Sunca
milijuni km
Od Sunca
AJ
Trajanje godine
zemaljski dani
Promjer
km
Poznati
mjeseci
MerkurStjenoviti planet 57,9 0,39 88 4.879 0
VeneraStjenoviti planet 108,2 0,72 224,7 12.104 0
ZemljaStjenoviti planet 149,6 1 365,2 12.756 1
MarsStjenoviti planet 228 1,52 687 6.792 2
JupiterPlinoviti div 778,5 5,2 4.331 142.984 115
SaturnPlinoviti div 1.432 9,57 10.747 120.536 293
UranLedeni div 2.867 19,16 30.589 51.118 29
NeptunLedeni div 4.515 30,18 59.800 49.528 16

Udaljenost je velika poluos orbite, uobičajena mjera prosječne udaljenosti od Sunca. Promjeri su ekvatorski, a vrijednosti zaokružene. Broj poznatih ili potvrđenih mjeseca provjeren je 30. rujna 2026.; nova otkrića mogu promijeniti te vrijednosti.

Usporedite jednim klikom

Odaberite podatak. Duljina trake prikazuje omjer prema najvećoj vrijednosti među osam planeta.

05 / IZA PLANETA

Mali svjetovi, velika pitanja

Mjeseci: zasebni svjetovi

Prirodni sateliti kruže oko planeta i drugih tijela. Neki su mali i nepravilni, dok su drugi veliki svjetovi s vlastitom geološkom poviješću. Zemljin Mjesec čuva tragove udara, a ledeni mjeseci divovskih planeta važni su za istraživanje mogućih oceana. Postojanje vode samo po sebi nije dokaz života. U našoj rubrici Mjesec pratite istraživanja Zemljina prirodnog satelita.

Asteroidi, kometi i meteori

Asteroidi su uglavnom stjenovita ili metalna tijela. Mnogi se nalaze u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. U zasebnom vodiču objašnjavamo od čega su asteroidi građeni i kako se procjenjuje opasnost za Zemlju. Kometi sadrže led i prašinu; pri približavanju Suncu oslobađaju plin i mogu razviti komu i repove. Mali komadić u svemiru zovemo meteoroidom, svjetlosnu pojavu u atmosferi meteorom, a ostatak koji dospije na tlo meteoritom. Primjere i podrobnije objašnjenje potražite u vodiču meteoroid, meteor i meteorit: u čemu je razlika.

Zašto Pluton nije među osam planeta?

Pluton je patuljasti planet. Prema definiciji Međunarodne astronomske unije, planet kruži oko Sunca, dovoljno je masivan da poprimi približno okrugao oblik i gravitacijski dominira svojom orbitalnom okolinom. Pluton ne zadovoljava posljednji uvjet. Patuljasti planeti ipak su važni dijelovi sustava; među njima je i Ceres u asteroidnom pojasu.

Kuiperov pojas

Iza Neptuna nalazi se veliko područje ledenih tijela, Kuiperov pojas. Pluton je jedan od njegovih najpoznatijih članova. Ta tijela pomažu istraživačima rekonstruirati ranu povijest planeta i promjene njihovih orbita.

Oortov oblak i granice sustava

Oortov oblak pretpostavljena je udaljena, približno sferna populacija ledenih tijela. Nije izravno opažen; njegovo postojanje zaključuje se iz gibanja kometa i teorijskih modela. Granica heliosfere, heliopauza, označava prijelaz u područje u kojem prevladava međuzvjezdani medij. Ona nije isto što i vanjska granica svih tijela vezanih uz Sunce.

06 / MISIJE

Letjelice koje danas istražuju Sunčev sustav

Gotovo sve što znamo o planetima izbliza prikupile su svemirske letjelice. Neke od njih i sada putuju prema svojim ciljevima, nekoliko ih je nedavno stiglo, a najstarije i nakon desetljeća šalju podatke s ruba sustava. Ovo je pregled najvažnijih misija u studenome 2026., s poveznicama na naše izvještaje.

Mnoge od njih koriste gravitacijsku pomoć: letjelica prolazi blizu planeta, a njegova gravitacija mijenja joj brzinu i smjer gotovo bez potrošnje goriva. Zato put do Merkura ili Jupitera traje godinama i vodi preko Zemlje, Venere ili Marsa.

Asteroidi Didymos i Dimorphos · ESA

Hera

Hera je lansirana 7. listopada 2024., a do para asteroida stigla je početkom studenoga 2026. NASA-ina letjelica DART 2022. namjerno je udarila u manji asteroid Dimorphos i skratila njegov obilazak oko većeg Didymosa za oko 33 minute. Hera sada istražuje što je taj udar stvarno promijenio, a ESA je prve detaljne snimke najavila za 25. studenoga.

Jupiter i ledeni mjeseci · ESA

Juice

Lansirana je 14. travnja 2023. Krajem rujna 2026. proletjela je pokraj Zemlje i tako, uz vrlo malo goriva, ispravila kurs prema Jupiteru. Ondje stiže u srpnju 2031. Proučavat će Ganimed, Kalisto i Europu, tri velika mjeseca za koje se smatra da ispod površine skrivaju oceane. Glavni cilj je Ganimed.

Jupiterov mjesec Europa · NASA

Europa Clipper

Lansirana je 14. listopada 2024. Nakon preleta Marsa 2025., pokraj Zemlje ponovno prolazi 3. prosinca 2026., a do Jupitera stiže u travnju 2030. Planirano je 49 bliskih preleta Europe. Cilj nije pronaći život, nego utvrditi ima li Europa uvjete u kojima bi život mogao postojati.

Metalni asteroid Psyche · NASA

Psyche

Lansirana je 13. listopada 2023. prema asteroidu bogatom metalom. Istraživači smatraju da bi mogao biti dio jezgre planetezimala, jednog od građevnih blokova ranih planeta. Glavni dio misije počinje u kolovozu 2029.

Jupiterovi trojanci · NASA

Lucy

Lansirana je 16. listopada 2021. Trojanci su asteroidi koji kruže oko Sunca po Jupiterovoj putanji, ispred i iza planeta. Na putu prema njima Lucy je prošla pokraj asteroida Dinkinesh (studeni 2023.) i Donaldjohanson (travanj 2025.). Prvi trojanac, Eurybates, slijedi u kolovozu 2027.

Asteroid Kamoʻoalewa · CNSA

Tianwen-2

Prva kineska misija za povratak uzorka s asteroida lansirana je u svibnju 2025. Kineska svemirska agencija u srpnju 2026. objavila je da se letjelica približila na 20 kilometara asteroidu Kamoʻoalewa, malom tijelu koje kruži oko Sunca usporedno sa Zemljom. Cilj je prikupiti uzorak i vratiti ga na Zemlju, a zatim nastaviti prema kometu 311P u asteroidnom pojasu.

Sunce · NASA i ESA

Parker Solar Probe i Solar Orbiter

NASA-in Parker lansiran je 12. kolovoza 2018. Suncu se približava na oko 6,2 milijuna kilometara, bliže od bilo koje druge letjelice. Solar Orbiter, misija koju predvodi ESA, lansiran je u veljači 2020. i prvi je izbliza snimio Sunčeva polarna područja. Obje letjelice proučavaju Sunčev vjetar, struju nabijenih čestica koja se širi cijelim sustavom.

Rub Sunčeva sustava · NASA

Voyager 1 i New Horizons

Voyager 1 lansiran je 1977. i najudaljeniji je objekt koji su ljudi poslali u svemir. Prema NASA-inu izračunu, 18. studenoga 2026. u 11.16 po hrvatskom vremenu bit će udaljen jedan svjetlosni dan, oko 25,9 milijardi kilometara: signal od letjelice do Zemlje tada putuje 24 sata. New Horizons, lansiran 2006., proletio je pokraj Plutona 14. srpnja 2015. i pokraj Arrokotha u Kuiperovu pojasu 1. siječnja 2019.

Sljedeća velika misija · NASA

Dragonfly

Dragonfly je letjelica s rotorima, slična velikom dronu, koja će letjeti s mjesta na mjesto po Saturnovu mjesecu Titanu i istraživati koliko je pogodan za život. Lansiranje je planirano najranije u srpnju 2028., a dolazak na Titan krajem 2034.

Datumi i statusi misija provjereni su 9. studenoga 2026. na službenim stranicama NASA-e, ESA-e i kineske svemirske agencije CNSA. Planovi misija mogu se promijeniti.

07 / PITANJA KOJA ČESTO POSTAVLJAMO

Razumjeti gibanje i udaljenosti

Zašto planeti ne padaju na Sunce?

Sunčeva gravitacija stalno mijenja smjer njihova gibanja. Planeti istodobno imaju brzinu duž svoje putanje, pa ne padaju ravno prema Suncu: ostaju u orbitalnom gibanju. Orbita je zato oblik stalnog slobodnog pada.

Što znači astronomska jedinica?

Astronomska jedinica (AJ) mjera je duljine koja iznosi točno 149 597 870,7 kilometara, približno srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca. Neptun je od Sunca udaljen oko 30 AJ. Svjetlosna godina također je mjera udaljenosti, a ne vremena.

Zašto su vanjski planeti sporiji?

Planeti dalje od Sunca imaju dulje putanje i manje prosječne orbitalne brzine. Prema Keplerovu trećem zakonu kvadrat orbitalnog razdoblja razmjeran je kubu velike poluosi orbite. Zato Neptunova godina traje mnogo dulje od Merkurove.

Jesu li orbite doista ovakve?

Stvarne orbite približno su elipse i nisu sve u istoj ravnini. Ovdje su kružne putanje prikazane ukoso, pa izgledaju kao elipse. Razmaci između njih i veličine planeta namjerno su prilagođeni čitljivosti. Početni kutovi su ilustrativni; prikaz nije efemerida niti alat za planiranje promatranja.

Je li godina isto što i dan?

Godina je vrijeme jednog obilaska Sunca. Rotacija je okretanje planeta oko svoje osi. Sunčev dan određuje povratak Sunca na isti položaj na nebu i ne mora trajati jednako kao jedna rotacija. Razlika je osobito velika na Merkuru i Veneri.

Postoji li život izvan Zemlje?

Život izvan Zemlje zasad nije potvrđen. Istraživači proučavaju Mars i ledene mjesece poput Europe i Encelada jer bi mogli čuvati tragove prošlih ili sadašnjih nastanjivih uvjeta. Nastanjivost opisuje mogućnost odgovarajućih uvjeta, a ne otkriće organizama.

08 / ČITAJTE DALJE

Kozmosovi vodiči kroz Sunčev sustav

Ako vas zanima jedan planet ili tema, ovdje su naši vodiči i najnovije vijesti. Popis redovito dopunjujemo.

Izvori i dodatno čitanje

Brojčani podaci i objašnjenja temelje se na sljedećim izvorima. Broj poznatih mjeseca divovskih planeta mijenja se s novim otkrićima. Za broj mjeseca korištene su aktualne zasebne stranice o satelitima, a ne stariji brojevi u planetarnoj tablici.

KOZMOS · Edukativni vodič kroz Sunčev sustav · Izvori provjereni 30. rujna 2026.; popis misija 9. studenoga 2026.
Orbitalna animacija koristi NASA-ine snimke planeta. Izvori i autori slika navedeni su uz pojedine planete. Prikaz služi učenju, a ne preciznim astronomskim izračunima.

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.