kozmos.hr
Jeste li znali?

15 zanimljivosti o planetu Neptunu

Neptun Voyager 2
objavljeno

Neptun je najudaljeniji planet Sunčevog sustava i kao takav nam nikada nije bio zanimljiv kao neki drugi planeti koji su bliži Suncu. Ipak, to ne znači da se na njegovim velikim (plinskim) prostranstvima ne skriva cijelo bogatstvo zanimljivosti.

Zadnji planet Sunčevog sustava

Da je Neptun zadnji od osam planeta Sunčevog sustava se možda danas čini kao prosta i očigledna činjenica, no stvari nisu uvijek bile tako jednostavne, i to iz dva razloga. Prvi je razlog što se Pluton od kada je otkriven 1930. do 2006. klasificirao kao jedan od glavnih planeta a ne kao patuljasti planet, pa je on bio zadnji planet u sustavu. Drugi, onaj značajniji razlog za konfuziju je pak što Pluton ima toliko eliptičnu orbitu da se on nekad nalazi bliže Suncu od Neptuna, što bi opet povremeno stavljalo Neptun u poziciju zadnjeg planeta, bez obzira na Plutonov status. Zadnji put su Neptun i Pluton bili tako pozicionirani od 1979. do 1999.

Najmanji plinski div

Od planeta u našem sustavu, četiri su čvrsta (Merkur, Venera, Zemlja, Mars), a druga četiri (Jupiter, Saturn, Uran, Neptun) spadaju u kategoriju plinskih divova zbog toga što nemaju čvrsto tlo već su sačinjeni uglavnom od plinova i zbog toga što su jednostavno ogromni. Neptun je, bez obzira na njegovu veličinu (promjera je oko 49 000 km, znači skoro četiri puta više od Zemlje), najmanji od tih divova.

Neptun Vrlo veliki teleskop
Neptun slikan Vrlo velikim teleskopom (Very Large Telescope) Europske svemirske agencije. Izvor: ESO/P. Weilbacher (AIP).

Zemaljska gravitacija

Gravitacijska sila na površini Neptuna samo je 14% jača nego na površini Zemlje. Iako je masa Neptuna (1,024 * 1026 kg) 17 puta veća mase od Zemlje, Neptun je puno veći planet, što znači da se na njegovoj površini nalazite puno dalje od njegovog centra mase nego se na Zemlji nalazite od njezinog centra mase. Drugim riječima, zbog velikog radijusa planeta, površina Neptuna nije toliko podložna njegovoj gravitaciji. Kada bi mogli hodati po površini Neptuna (što, ponavljamo, ne možete jer on striktno gledano nema površinu), to bi činili relativno slično kao na Zemlji.

Kontroverza oko otkrića Neptuna

Prvi koji je uočio Neptun bio je Galileo, no kao što to često u povijesti astronomije bude slučaj, on nije znao da se radi o novom planetu (iz drevne Grčke naslijeđeno je znanje o samo 5 planeta—Markuru, Veneri, Marsu, Jupiteru i Saturnu), već je mislio da se radi o zvijezdi. Kasnije, u 19. stoljeću, francuski matematičar Urbain Le Verrier i engleski matematičar John Couch Adams obojica su predvidjeli postojanje novog planeta koji još nije bio otkriven, ali koji se u našem sustavu morao nalaziti i vršiti utjecaj na orbitu Urana, koja prema Keplerovim zakonima planetarnog gibanja drukčije nije imala smisla. Jednom kada je Johann Gottfried Galle zapravo uočio Neptun 1846., obojica su prisvojila otkriće sebi, što nikada nije razriješeno do kraja. Danas je konsenzus povjesničara znanosti da svaki zaslužuje polovično priznanje.

Hubble Neptunovi mjeseci
Hubbleova slika Neptunovih mjeseca na okupu. S lijeve strane nalazi se Talasa, a s desne, odozgo prema dolje, Hipokamp, Gelateja, Despina i Larisa. Izvor: NASA, ESA, and M. Showalter (SETI Institute).

Najjači vjetrovi Sunčevog sustava

Još jedna zanimljiva stvar oko ovog planeta njegovi su vjetrovi, čija se brzina prema našim očitavanjima može popesti i do 2100 km/h. Nismo sigurni zašto dolazi do tolikih brzina, no pretpostavljamo da je tako zbog niskih temperatura površinskih plinova koje smanjuju trenje dovoljno za pokretanje takvih atmosferskih strujanja. Nadalje, Neptunova atmosfera općenito je vrlo nestabilna i vremenski uvjeti na površini mijenjaju se svakih nekoliko dana.

Najudaljeniji, no ne i najhladniji

Bez obzira na te niske temperature, one i dalje nisu najniže u Sunčevom sustavu: tu titulu drži Uran, na kojem je najniža zabilježena temperatura 47 K, odnosno -226 °C, za razliku od Neptuna na kojem smo do sada zabilježili „samo“ 51,7 K (-221,45 °C). Na tim udaljenostima od Sunca, niti jedan planet ne dobiva neku značajnu količinu Sunčeve radijacije, no Urana dodatno hlade njegova hladna jezgra i nedostatak metana u atmosferi koji bi zadržao toplinu koja zapravo dođe do njega.

Prsteni

Kao i svi drugi plinski divovi, i Neptun ima svoje prstene. Da, oni nisu veliki i veličanstvenih kao Saturnovi, niti ih je jednostavno promatrati, no to ne znači da se astronomska zajednica ne trudi. Ukupno se oko njega nalazi njih pet, i svaki je nazvan po jednom od astronoma koji su došli do značajnih otkrića o Neptunu: Galle, Le Verrier, Lassell, Arago i Adams. Vjerujemo da su prsteni relativno mladi i da su sačinjeni od ostataka iz sudara Neptunovih nekadašnjih satelita. Uglavnom su sačinjeni od malog zaleđenog kamenja i prašine, a prva ih je uočila sonda Voyager 2 1989. g.

Neptunovi prsteni
Dva Neptunova najveća prstena, na udaljenostima od 53 000 i 63 000 km od površine planeta. Slikao Voyager 2 u kolovozu 1989. Izvor: NASA/JPL.

Rimski bog mora

Neptun je nazvan po rimskom bogu slatkih voda i mora, Neptunu. On je, dakle, rimski ekvivalent grčkog boga Posejdona, a braća su mu Jupiter (bog neba) i Pluton (bog podzemlja), te njih trojica zajedno pokrivaju cijeli svemir kako ga zamišlja antička tradicija: nebesa, zemaljska prostranstva, te podzemlje. Astronomski simbol za planet Neptun je ♆, i on predstavlja Neptunov (odnosno Posejdonov) trozubac.

14 satelita

Neptun broji ukupno četrnaest prirodnih satelita, što je značajno manje od ostalih plinskih divova. Jupiter i Saturn ih obojica imaju preko pedeset, a Uran ih ima 27. Najveći mjesec je Triton (kojeg ne treba miješati s Saturnovim mjesecom Titanom), a iza njega dolaze Protej, Nereida, Larisa i Gelateja. Uz izuzetak Tritona, svima je promjer nekoliko desetaka ili nekoliko stotina kilometara, i svi su nazvani po manjim morskim bogovima i nimfama iz rimske mitologije, u skladu s imenom planeta. Uz te mjesece, Neptun ima i jedan kvazi-satelit, (309239) 2007 RW10, koji je u nestabilnoj orbiti oko njega već 12 500 godina i koji će još toliko tamo ostati.

Triton

Triton, za razliku od manji Neptunovih satelita, promjera je 2710 km, što ga čini sedmim najvećim satelitom Sunčevog sustava. Otkrio ga je William Lassell 10. listopada 1846., dakle samo 17 dana nakon otkrića Neptuna, i to otkriće rezultat je Lassellove eksplicitne potrage za Neptunovim satelitima čim je saznao za postojanje planeta. Drugi mjeseci biti će otkriveni tek suvremenijim teleskopima u 20. stoljeću. Ono što Triton čini posebnim je i činjenica da je on jedini veliki satelit u Sunčevom sustavu koji ima retrogradnu orbitu oko svog matičnog planeta, tj. koji se kreće oko planeta u smjeru suprotnom od planetove rotacije.

Triton i Neptun
Slika Neptuna i Tritona za vrijeme odlaska Voyagera 2 u međuzvjezdani prostor. Udaljenost od Neptuna: 47 milijuna kilometara. Izvor: NASA/JPL.

Posjetili smo ga jednom…

Do Neptuna je za sada došla samo jedna ljudska letjelica, i to je bio Voyager 2 koji je preletio pokraj njega 25. kolovoza 1989., znači skoro deset godina nakon što je lansiran. Prilikom preleta, približio mu se na samo 5000 km, bliže nego ikojem drugom nebeskom tijelu za vrijeme svog leta, i proučio je planetovu atmosferu, prstene, magnetosferu, a bacio je pogled i na Triton.

…i za sada se ne namjeravamo vratiti

Za sada ne postoje konkretni planovi za slanje daljnjih misija na Neptun, pogotovo ne od strane NASA-e i ESA-e. NASA, recimo, već neko vrijeme ima na pameti potencijalne misije preleta pokraj ili orbitiranja oko Neptuna i Tritona, kao što je Neptune-Triton Explorer (NTE), no one su trenutno na čekanju zbog financijskih poteškoća, tehnoloških ograničenja i postojanja drugih znanstvenih prioriteta. Najizglednija potencijalna misija za sada je kineska misija Interstellar Express koja bi na putu prema heliosferi za sobom na Neptunu ostavila atmosfersku sondu.

Velika tamna pjega

Još jedna stvar koju je otkrio Voyager 2 bila je tzv. Velika tamna pjega na površini Neptuna, koja je u međuvremenu nestala. Radi se o pojavi sličnoj Jupiterovoj Velikoj crvenoj pjegi, tj. o anticiklonskoj oluji u oblacima na površini planeta. Za razliku od pjege na Jupiteru, tamne pjege poput ove u svojoj unutrašnjosti gotovo pa nemaju oblaka, te nastaju i nestaju u puno kraćim ciklusima—svakih nekoliko godina. Malo znamo o nastanku tih pjega, samo znamo da ih je već nekoliko nastalo i nestalo otkad smo otkrili prvu.

Velika tamna pjega Neptun
Neptunova Velika tamna pjega slikana u kolovozu 1989. s Voyagera 2. Kada ju je ponovo probao slikati teleslop Hubble samo devet godina kasnije, više je nije bilo. Izvor: NASA/JPL.

Duga orbita

Neptunova orbita u prosjeku je udaljena od Sunca oko 4,5 milijardi kilometara, odnosno 30 astronomskih jedinica, odnosno malo više od 4 svjetlosna sata. Ta udaljenost na afelu (točki najudaljenijoj od Sunca) poveća se na 4,537 milijardi km, a na perihelu (točki najbližoj Suncu) smanji se na oko 4,460 milijardi kilometara. Zbog tolike udaljenosti, za jedan puni krug potrebno mu je 165 zemaljskih godina—više nego ikojem drugom planetu u Sunčevom sustavu.

Godišnja doba

Na posljetku, valja istaknuti da se na Neptunu, kao i na većini planeta našeg sustava, javljaju godišnja doba kao rezultat nagnutosti njegove rotacijske osi u odnosu na orbitu. Radi se o nagibu od 29°, što i nije toliko daleko od naših 23,5°, i zbog njega kroz vrijeme zrake sunca ulaze u Neptunovu sjevernu i južnu hemisferu pod većim ili manjim kutom. Naravno, svako od tih godišnjih doba traje desetljećima, a ne mjesecima.


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

Fuller, Mark. „How cold is Neptune? Which planet would you most like to visit?“. UCL. https://www.ucl.ac.uk/culture-online/ask-expert/your-questions-answered/how-cold-neptune-which-planet-would-you-most-visit (20.5.2022.).

Willaims, Matt. „10 Interesting Facts About Neptune“. Universe Today, 2015. https://www.universetoday.com/21999/10-interesting-facts-about-neptune (20.5.2022.).

„Neptune Moons“. NASA, 2019. https://solarsystem.nasa.gov/moons/neptune-moons/in-depth/ (20.5.2022.).

„Astronomy Picture of the Day: Neptune’s Great Dark Spot: Gone But Not Forgotten“. NASA. https://apod.nasa.gov/apod/ap960508.html (20.5.2022).

 

 

 

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.