kozmos.hr
Jeste li znali?

15 zanimljivosti o planetu Jupiteru

Jupiter
objavljeno

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, ima iznimno jako magnetsko polje i više prirodnih satelita nego bilo koji drugi planet u sustavu. Iako znamo za njega još od drevnih vremena, tek s otkrićem teleskopa i dolaskom suvremene astronomije smo saznali koliko je Jupiter zapravo fascinantan i zanimljiv planet. Ovdje donosimo izbor tih zanimljivosti.

Najveći planet

Kada kažemo da je Jupiter ‘najveći’ planet Sunčevog sustava, to zapravo nije adekvatna izjava—on nije samo velik, on je masivan. Prosječan promjer mu je oko 139 000 kilometara (za razliku od promjera Zemlje koji iznosi samo 12 742 km), i približne je mase 1,9 x 1027 kilograma (znači, iza decimalne točke ide 27 nula). Drugim riječima, masa mu je 318 puta veća od Zemljine, i 2,5 puta veća od zbrojene mase svih drugih planeta u sustavu.

„Neuspjela zvijezda“

Zvijezde se formiraju tako da se na jednom mjestu nakupi dovoljno velika masa svemirskih plinova da se njihovi atomi pod visokim pritiskom i temperaturom počnu spajati, tj. da se pokrene proces nuklearne fuzije. S obzirom da je Jupiter u suštini velika zgusnuta plinska kugla, neki astronomi ga vole zvati ‘neuspjelom zvijezdom’ jer se kod njega to nije dogodilo. Jupiter bi se rodio kao zvijezda da ima masu otprilike 70 puta veću nego sada.

Brzina rotacije

Bez obzira na njegovu veličinu i masu, niti jedan planet u sustavu ne okreće se oko vlastite osi toliko brzo koliko Jupiter. Za jedan puni krug oko svoje osi potrebno mu je samo 10 sati, a to je moguće jer mu rotacijska brzina iznosi 12,6 km/s, tj. 45 300 km/h.

Velika crvena pjega.
Kompozitna slika Velike crvene pjege izvedena iz podataka s lejtelice Juno. Izvor: NASA/JPL-Caltech/SwRI/MSSS/Bjorn Jonsson.

I Jupiter je ‘spljošten’

Kada se planet rotira dovoljno velikom brzinom, zbog gravitacijskih utjecaja s vremenom će se njegov promjer izdužiti na ekvatoru i smanjiti od pola do pola. Drugim riječima, planet će poprimiti blago spljošteni, jajasti oblik. To je slučaj na Zemlji, ali i na Jupiteru, gdje je taj učinak još ekstremniji. Jupiterov ekvator udaljeniji je od njegove jezgre od polova za punih 4600 km: radijus na polovima iznosi oko 66 850 km, a na ekvatoru oko 71 500 km.

Sloj oblaka

Jupiter nema površinu u pravom smislu riječi. Na površini ima veliki sloj plinskih oblaka, ali kada dođemo do određene dubine, ti plinovi postanu toliko užareni da efektivno to možemo nazvati njegovom površinom, jer niti jedna svemirska letjelica ne bi uspjela ući u njegovu dubinu. Sloj oblaka na površini Jupitera debeo je oko 50 kilometara, i sastoji se uglavnom od amonijaka, a skoro cijela unutrašnjost izgrađena je od vodika i helija (opet, plinova koji se nalaze u Suncu i koji sudjeluju u fuzijskim nuklearnim reakcijama).

Udar Shoemaker-Levy 9
Hubbleova ultraljubičasta snimka udara masivnog kometa Shoemaker-Levy 9 i njegovih krhotina u Jupiter 21.7.1994. Izvor: Hubble Space Telescope Comet Team and NASA.

Velika crvena pjega

Jupiterova Velika crvena pjega (engl. Great Red Spot) zasigurno je njegova najpoznatija karakteristika. Radi se o velikoj anticiklonskoj oluji na njegovoj površini, promjera je najmanje 16 000 kilometara, i nismo niti sigurni koliko je debela. Najnoviji podaci, koje je prikupila letjelica Juno 2021. godine, kažu da bi trebala biti debela između 300 i 500 kilometara, odnosno puno više od ostatka oblaka na njegovoj površini.

Pjega se smanjuje

Veliku crvenu pjegu prvi je primijetio talijanski astronom Giovanni Cassini 1665. i od onda smo teoretizirali o tome što bi ona mogla biti. Do 20. st. skovana je teorija da se radi o velikoj oluji, i to je potvrđeno kada je Voyager 1 proletio pokraj Jupitera u ožujku 1979. No izgleda da se pjega i postepeno smanjuje. Cassinijeve opservacije nalažu da joj je promjer onda bio oko 40 tisuća kilometara, odnosno duplo više od današnjeg. Astronomi nisu sigurni hoće li ova točka ikada nestati, no relativno su sigurni da će u jednom trenu izbiti nova negdje drugdje na planetu.

Mala crvena pjega

Jedna od indikacija da bi moglo doći do formiranja nove točke je činjenica da se to na neki način već dogodilo. Naime, uz poznatu Veliku crvenu pjegu, Jupiter ima i tzv. Malu crvenu pjegu (engl. Little Red Spot), službeno nazvanu Oval BA. Isto se radi o gustoj oluji na površini planeta, samo je ona puno manjih dimenzija nego Velika pjega. Formirala se 2000. godine spajanjem triju manjih oluja, te se ona i njezina velika sestra mimoiđu jednom svake dvije godine, a jednog dana se očekuje i njihov sudar. Uz Veliku i Malu crvenu pjegu, 2008. uočena je i treća slična struktura na Jupiteru.

Jupiterove pjege.
Pjege na Jupiteru. Najočitija je Velika crvena pjega (desno), a kraj nje se nalaze i Mala crvena pjega, te najnovija minijaturna pjegica otkrivena 2008. Izvor: NASA / ESA / A. Simon-Miller (NASA GSFC).

Prsteni

Premda je Saturn planet Sunčevog sustava koji je najpoznatiji po svojim prstenima, imaju ih i neki drugi planeti, uključujući Jupiter. Njegovi prsteni vrlo su rijetki, i zato su otkriveni tek 1979. kada je kraj njega prošao Voyager 1, a temeljno ih je istražila tek sonda Galileo 1990-ih. Radi se o tri glavna segmenta: unutarnji prsten torusnog oblika, često nazivan aureolom (engl. halo), Glavni prsten i vanjski „paučni“ prsten. Prsteni su se formirali od materijala koji su izgubili Jupiterovi mnogobrojni mjeseci u sudaru s asteroidima i drugim tijelima.

79 satelita

Iako mu prsteni nisu značajni kao kod drugih planeta, Jupiter se svakako može pohvaliti po broju prirodnih satelita koji se nalaze u njegovoj orbiti—njih čak 79. Odnosno, potvrđeno je i imenovano 53 satelita, njih 26 još uvijek čeka službeno ime, a procjenjujemo da je ukupna brojka zapravo bliža 200. Gotovo svi su promjera manjeg od 10 kilometara i otkriveni su nakon 1975. kada je do Jupitera stigla prva letjelica, Pioneer 10. Iznimka tom pravilu su četiri „Galileova mjeseca“ koje je otkrio još Galileo Galilej u 16. stoljeću: Io, Europa, Ganimed i Kalista. Zanimljivo, i Saturn isto trenutno ima 53 potvrđena mjeseca.

Europa

Nama najzanimljiviji od tih prirodnih satelita već dugo vremena je Europa—najmanji od njih, a i dalje šesti najveći satelit u Sunčevom sustavu. Razlog tomu je što je on najizglednije mjesto za potencijalni pronalazak izvanzemaljskog života u Sunčevom sustavu. Uglavnom je sastavljen od silikatskog kamenja, a na površini se nalazi debeli sloj zaleđene vode. Ispod tog leda, doduše, imamo razloga vjerovati da se nalaze oceani vode u kojima su se možda razvile organske molekule. Tu hipotezu podebljali su podaci s teleskopa Hubble koji je 2013. uočio nešto što liči na vodenu paru, a dodatna analiza podataka s letjelice Galileo (1995.-2003.) isto upućuje na takav zaključak.

Europa.
Jupiterov mjesec Europa. Slika je izvedena iz podataka koje je 90-ih prikupila sonda Galileo. Izvor: NASA/JPL-Caltech/SETI Institute.

Devet Jupiterovih letjelica

Do sada je do Jupitera došlo ukupno devet ljudskih letjelica, iako su samo dvije od njih ostale u njegovoj orbiti. To su sonde Galileo i Juno, koja se u njegovoj orbiti nalazi od 2016. i planira tamo ostati do 2025. Uz njih, kraj planeta su prošli Pioneer 10 (1973., prva misija na Jupiter), Pioneer 11 (1975.), Voyager 1 (1979.), Voyager 2 (1979.), Ulysses (1992. i onda opet 2004.), Cassini-Huygens (2000.) te New Horizons (2007.).

U listopadu 2021. lansirana je i letjelica Lucy koja kroz 12 godina planira posjetiti osam asteroida koji se nalaze u blizini Jupitera, a za listopad 2024. planira se lansiranje Europa Clippera koji će ići u Jupiterovu orbitu s fokusom na mjesec Europu.

Jupiterovi trojanci

Ako se ne nalaze u asteroidnom pojasu, asteroidi se mogu nalaziti i u blizini nekog planeta, odnosno imati istu orbitu oko Sunca kao i taj planet, i takvi se asteroidi zovu trojanci. Najviše trojanaca ima upravo—Jupiter. Ono što sprječava sudar tih asteroida s planetom je njihov specifičan položaj. Naime, oni se nalaze na tzv. Legrangeovim točkama (u ovom slučaju točkama tipa L4 i L5) gdje se međusobno poništavaju gravitacijski utjecaji dvaju velikih gravitacijskih tijela.

Ganimed.
Jupiterov mjesec Ganimed. Slikano 1979. s letjelice Voyager 1. Izvor: NASA/JPL.

Vidljiv na nebu

Jupiter je, što je i za očekivati, jedan od najvidljivijih planeta na našem noćnom nebu. Zapravo, on je treće najvidljivije tijelo na nebu, iza Sunca, Mjeseca i planeta Venere. Najlakše ćete ga pronaći na južnom nebu u paru sa Saturnom, a ako imate kakav teleskop, postoji i šansa da oko njega ulovite i nekakve sitne točkice–Jupiterove veće mjesece.

Jupiter, Babilon i povijest matematike

Iako je kasnije nazvan po rimskom kralju bogova, već u 7. ili 8. st. p.n.e. Jupiter je bio poznat drevnim Babiloncima. Štoviše, novootkrivena glinena ploča iz kasnog Babilona pokazuje osnovni geometrijski model kojim su Babilonci, čini se, pratili kretanje Jupitera. To saznanje revolucionarno je za povijest matematike, jer do sada se mislilo da se takva matematička tehnika nije razvila prije srednjovjekovne Europe.

 


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

Gannon, Megan. „Babylonians Tracked Jupiter with Fancy Math, Tablet Reveals“. Scientific American, 2016. https://www.scientificamerican.com/article/babylonians-tracked-jupiter-with-fancy-math-tablet-reveals/ (31.3.2022.).

Williams, Matt. „Ten Interesting Facts About Jupiter“. Universe Today, 2016. https://www.universetoday.com/15182/interesting-facts-about-jupiter/ (31.3.2022.).

„Three red spots on Jupiter“. The Planetary Society. https://www.planetary.org/space-images/three-red-spots-on-jupiter (31.3.2022.).

„Jupiter“. NASA Science, 2021. https://solarsystem.nasa.gov/planets/jupiter/in-depth/ (31.3.2022.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, avanturist, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.