Venera je drugi planet od Sunca i najtopliji planet Sunčeva sustava. Sporo se okreće oko svoje osi, a gustu atmosferu uglavnom čini ugljikov dioksid. Ovih 15 zanimljivosti objašnjava njezinu rotaciju, oblake i uvjete na površini.
Najtopliji planet Sunčevog sustava
Iako je Merkur bliže Suncu nego Venera, i zbog toga ga udara veća količina Sunčeve energije nego Veneru, Venera je i dalje topliji planet. To je zato što Venera ima puno gušću atmosferu od Merkura, i ona je puna ugljikovog dioksida zbog kojeg dolazi do intenzivnog efekta staklenika, prema kojem toplinska energija ostaje zarobljena u atmosferi. Prosječna temperatura na površini Venere stoga iznosi 462°C stupnjeva.
Obrnut smjer rotacije
Venera se oko svoje osi okreće suprotno od većine planeta, pa bi Sunce na njoj izlazilo na zapadu. Nije jedina iznimka: i Uran rotira retrogradno. Neobična Venerina rotacija još je predmet istraživanja; ne treba je prikazivati kao dokaz jednog potvrđenog davnog sudara.
Dan duži od godine
Ne samo da je njena rotacijska os izokrenuta, nego je i Venerina rotacijska brzina vrlo mala. Zapravo, toliko je mala da Venera prije napravi krug oko Sunca (225 zemaljskih dana) nego se okrene oko vlastite osi (243 dana). Valja naglasiti da njen siderički dan (rotacija u odnosu na pozadinske zvijezde) traje toliko, no njen sinodički dan (rotacija u odnosu na Sunce) traje samo 117 zemaljskih dana. Drugim riječima, za jedan puni ciklus dana i noći na Veneri je potrebno 117 naših dana.
Nazvana po božici ljubavi
Venera je nazvana po rimskoj božici ljubavi—Veneri. Rimljani su na noćnom nebu poznavali sedam svijetlih objekata: Sunce, Mjesec i pet najsvjetlijih planeta koji su dobili imena po raznim božanstvima. Venera je bila najsvjetliji od tih planeta i zato joj je dano ime božice ljubavi i ljepote.
Drugi najsvjetliji objekt na noćnom nebu
Venera je najsjajniji planet vidljiv sa Zemlje. Ovisno o položaju u orbiti, može se vidjeti na zapadu nakon zalaska Sunca ili na istoku prije svitanja. Zato je poznata kao Večernjača ili Danica; nije istodobno vidljiva u oba položaja.
Atmosfera
Venerina atmosfera uglavnom se sastoji od ugljikova dioksida, a guste oblake čine kapljice sumporne kiseline. Tlak pri površini približno je 93 puta veći nego na Zemlji na razini mora. Uvjeti na površini iznimno su nepovoljni za poznati život, ali to nije dokaz da je svako moguće stanište u oblacima istraženo.
Oblaci
Na Zemlji volimo misliti da smo navikli na guste oblake, no oni nisu ništa u usporedbi s onima na Veneri, koji u potpunosti pokrivaju njenu površinu. Ti oblaci lebde na visinama od 50 do 70 kilometara i sačinjeni su od spomenute sumporne kiseline, a u njima je temperatura otprilike ista kao na Zemljinoj površini.
Zemljina sestra
Na visini od oko 50 kilometara atmosferski tlak približno je jednak tlaku na Zemljinoj površini. Uz to, Zemlja dijeli i mnoge druge sličnosti s Venerom, pa ju smatramo našim sestrinskim planetom. Otprilike je jednake veličine kao Zemlja (promjer 12 104 km, tj. 95% Zemljinog), njen unutarnji sastav sličan je onom na Zemlji, te ima sličnu orbitu kao i Zemlja. Niti jedan drugi planet u Sunčevom sustavu se ne može pohvaliti s takvim usporedbama.
Drevni misterij
Venera je poznata od davnina. U različitim razdobljima godine pojavljuje se kao jutarnji ili večernji objekt; Danica i Večernjača nazivi su za isti planet.
Tranzit Venere
Sa Zemlje ponekad možemo uočiti Veneru kako prelazi točno ispred Sunca, i te instance zovemo tranzitima Venere. Tranziti Venere uvijek se događaju u paru, s međusobnim razmakom od 8 godina, a ti parovi tranzita pak dolaze svakih stotinjak godina kao rezultat orbitalne mehanike Zemlje i Venere. Točnije, javljaju se u ciklusima od 243 godine, gdje se izmjenjuju dva moguća vremenska razmaka između parova tranzita: prvo razmak od 121,5 godina, pa prvi par tranzita, onda razmak od 105,5 godina, pa drugi par tranzita, i tako u krug. Tranzite promatramo sistematično od tranzita iz 1639. g., a zadnji par tranzita dogodio se 2004./2012. godine.
Vulkani
Po površini Venere teče lava, što implicira da je na njoj bilo i vulkanskih erupcija bilo kada u zadnjih tri milijuna godina. To je ujedno i razlog zašto na njenoj površini vjerojatno nema puno kratera, jer kako nastaju odmah ih i popunjava lava. Iako vjerujemo da su vulkani izvor te lave, još uvijek ne znamo koliko često dolazi do erupcija.
Nema mjesece i prstene
Venera i Merkur nemaju prirodne mjesece ni prstenove. Venerin kvazisatelit Zoozve kruži oko Sunca, pa nije mjesec koji kruži oko Venere. Tu razliku objašnjava NASA-in pregled Venere.
Letjelice
Zadnjih pedeset godina šaljemo letjelice na površinu Venere i u njenu orbitu. Mariner 2 bila je letjelica koja je 14.12.1962. prva prošla ne samo pokraj Venere, nego pokraj bilo kojeg planeta u našem sustavu. Već pet godina kasnije, Sovjetska letjelica Venera 4 prva je ušla u njenu atmosferu i izmjerila njen sastav. Zbog užarene i guste Venerine atmosfere, mnoge letjelice koje smo poslali na nju su izgorjele ubrzo nakon njihovog ulaska u atmosferu, što je i bio slučaj sa Venerom 4.
Mikrobi na Veneri?
Razlog zašto smo prvi put shvatili koliko brzo se ona zapravo rotira su tamne ‘pruge’ na njenoj površini, tj. u njenim oblacima. Ne znamo zašto one postoje, no znamo da su one zapravo područja manjka ultraljubičaste svjetlosti. Jedna od mogućnosti koju znanstvenici razmatraju je da se radi o dokazu postojanja mikroorganizama u Venerinim oblacima, koji upijaju UV-svjetlost. To nije nimalo suluda ideja ako se sjetimo da i naši oblaci vrve mikroorganizmima.
Prve slike njene ‘površine’
Bez obzira na to što ju promatramo već desetljećima, tek sada imamo prvu sliku Venere iz blizine, a da se radi o svjetlosti na vidljivom dijelu spektra. NASA-in Parker Solar Probe u veljači 2021. uslikao je njenu ‘površinu’ (tj. oblake iznad njene površine) na putu ka Suncu.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
„The 10 weirdest facts about Venus“. Space.com, 2020. https://www.space.com/15988-venus-planet-weird-facts.html (19.2.2022.).
Cain, Fraser. „Axis of Venus“. Universe Today, 2009. https://www.universetoday.com/36123/axis-of-venus/ (19.2.2022.).
Cooper, Keith. „Could Dark Streaks in Venus’ Clouds Be Microbial Life?“. NASA Astrobiology, 2017. https://astrobiology.nasa.gov/news/could-dark-streaks-in-venus-clouds-be-microbial-life/ (19.2.2022.).
Howell, Elizabeth. „Interesting Facts About Venus“. Universe Today, 2015. https://www.universetoday.com/14070/interesting-facts-about-venus/ (19.2.2022.).
„Interesting facts about Venus“. Royal Museums Greenwich. https://www.rmg.co.uk/stories/topics/interesting-facts-about-venus (19.2.2022.).
