Sunčev sustav ima osam planeta. Poredani od Sunca, to su Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Pluton pripada patuljastim planetima, pa se ne ubraja u tih osam. Uz planete, oko Sunca kruže asteroidi, kometi i brojna manja tijela.
Planeti Sunčeva sustava po redu
| Redni broj | Planet | Skupina |
|---|---|---|
| 1 | Merkur | Stjenoviti planet |
| 2 | Venera | Stjenoviti planet |
| 3 | Zemlja | Stjenoviti planet |
| 4 | Mars | Stjenoviti planet |
| 5 | Jupiter | Plinoviti div |
| 6 | Saturn | Plinoviti div |
| 7 | Uran | Ledeni div |
| 8 | Neptun | Ledeni div |
NASA-in pregled planeta donosi podatke o svakome od njih. U nastavku slijedi 15 zanimljivosti o Sunčevu sustavu.
Svi objekti u sustavu
Uz osam planeta, pet tijela službeno je priznato kao patuljasti planeti: Ceres, Pluton, Haumea, Makemake i Eris. Postoje i drugi kandidati za tu skupinu. Sustavu pripadaju brojni asteroidi, kometi i prirodni sateliti, među kojima je i naš Mjesec.
Dva pojasa
U Sunčevom sustavu, postoje dva veća pojasa. Prvi je asteroidni pojas koji se nalazi u prostoru između Marsa i Jupitera, a drugi je tzv. Kuiperov pojas. On se nalazi van putanje Neptuna, a sastoji se od ledenih objekata koji zajedno kruže u putanji nalik elipsi.
Unutarnji i vanjski planeti
Merkur, Venera, Zemlja i Mars unutarnji su, stjenoviti planeti. Jupiter i Saturn plinoviti su divovi, a Uran i Neptun ledeni divovi. Ta podjela opisuje razlike u njihovu sastavu, a ne postojanje čvrste ledene površine.
Relativnost gibanja
Poznato je da se Zemlja vrti oko svoje osi i istodobno kruži oko Sunca. Isto tako, Mjesec kruži oko Zemlje, no i samo Sunce posjeduje određenu vrstu gibanja. Kad sve to zbrojimo i pokušamo zamisliti, gibanje u svemiru, iako u teoriji jednostavno, izgleda zaista složeno u praksi.
Revolucija Sunca
Planeti i prirodni sateliti nisu jedini objekti koji se gibaju oko drugih tijela. Naše Sunce također ostvaruje revoluciju oko središta Mliječne staze. Treba prosječno 230 milijuna godina da Sunce, a time i cijeli naš sustav, završe putanju oko galaksije.
Sunčev sustav je stalno u pokretu
Prikaz planeta koji kruže oko mirujućeg Sunca nije pogrešan: on opisuje njihovo gibanje u odnosu na Sunce. Kada promatramo gibanje u odnosu na središte Mliječne staze, moramo uključiti i putanju Sunca. Različiti prikazi zato mogu pokazivati različite putanje istih tijela.
Sunčev sustav u Mliječnoj stazi
Mliječna staza je galaksija kojoj pripadamo te koja sadrži barem 100 milijardi zvijezda sa svojim potencijalnim sustavima. Galaksije mogu biti različitih oblika. Naša galaksija pripada skupini spiralnih galaksija, koje se ističu svojim specifičnim izgledom. Sunčev sustav je vrlo sitan dio Mliječne staze i pripada tek jednom od njezinih “krakova”.
Astronomska jedinica
Kako bi se olakšalo mjerenje udaljenosti unutar Sunčevog sustava, koristi se mjerna jedinica poznata kao astronomska jedinica (eng. astronomical unit ili AU). Astronomska jedinica predstavlja prosječnu udaljenost između Sunca i Zemlje. Koristi se kako bi se mjerila udaljenost drugih planeta od naše jedine zvijezde.
Najvrući planet u sustavu
Temperatura planeta ovisi o energiji koju prima od Sunca, o tome koliko je odbija i o njegovoj atmosferi. Venera je toplija od Merkura zbog snažnog učinka staklenika u svojoj gustoj atmosferi, premda je Merkur bliže Suncu.
Venerina atmosfera
Venerina atmosfera pretežno se sastoji od ugljikova dioksida, a površinska temperatura doseže oko 467 °C. Tlak na površini približno je 90 puta veći nego na Zemlji. Ti ekstremni uvjeti znatno ograničavaju rad letjelica koje ondje slete, kako objašnjava NASA-in pregled Venere.
Život na Veneri?
U dijelu Venerinih oblaka temperatura i tlak blaži su nego na površini, pa se istražuje bi li ondje mogli opstati mikroorganizmi. Život na Veneri nije potvrđen. Ta mogućnost također nije dokaz da bi ljudi mogli živjeti u njezinoj atmosferi, čiji oblaci sadrže sumpornu kiselinu.
Kako divovski planeti mijenjaju putanje asteroida
Gravitacija Jupitera i drugih divovskih planeta mijenja putanje manjih tijela. Jupiter pritom nije jednostavan zaštitni štit: može izbaciti tijela iz sustava, ali i usmjeriti neka prema unutarnjim planetima. Istraživanje njegova utjecaja na učestalost udara pokazuje da ishod ovisi o vrsti malih tijela te o masi i putanji divovskog planeta.
Dysonova kugla i budućnost tehnologije
Kada govorimo o tehnološkim spekulacijama, konkretnije u onima vezanim za razvoj civilizacija, često možemo čuti spominjanje Dysonove kugle. Teoretska Dysonova kugla je ogromna konstrukcija od vrlo velikog broja platformi koja kruži oko Sunca na udaljenosti sličnoj onoj između Zemlje i Sunca.
Njihova svrha bila bi dvojaka: služile bi kao prostor za život, dok bi Sunčeve zrake, s druge strane, omogućile prikupljanje dijela energije koju Sunce zrači. Ovakav megaprojekt smatra se indikatorom visokorazvijene civilizacije. Međutim, metoda realizacije ovakvog projekta nije nam još na dohvat ruke.
Planeti i prstenovi
Saturnovi prstenovi najupadljiviji su, ali prstenove imaju sva četiri vanjska planeta: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Njihov izgled i vidljivost ovise o veličini, sastavu i raspodjeli čestica te načinu promatranja. Slabije vidljivi prstenovi nisu nužno odsutni.
Voyageri izvan heliosfere
Voyager 1 prešao je 2012. heliopauzu, granicu Sunčeva mjehura čestica i magnetskog polja, i ušao u međuzvjezdani prostor. Voyager 2 slijedio ga je 2018. To nije isto što i izlazak iz cijelog Sunčeva sustava: mnogo dalje nalazi se Oortov oblak, čija su tijela gravitacijski vezana uz Sunce. Razliku objašnjava NASA u odgovorima o misiji Voyager.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Izvori:
-
- NASA Solar System Exploration (30. kolovoza 2021.). Our Solar System.
- NASA Solar System Exploration (17. veljače 2021.). Beyond Our Solar System.
- NASA Solar System Exploration (4. siječnja 2022.). Asteroids.
- NASA Solar System Exploration (9. kolovoza 2021.). Venus.
- International Business Times (12. rujna 2019.). How Jupiter And Saturn Protect Earth From Killer Asteroids.
- Space.com (1. kolovoza 2019.). What Is a Dyson Sphere?
- World Atlas (8. siječnja 2019.). Which Planets Have Rings?
- EarthSky (17. studenog 2021.). What’s the most distant spacecraft from Earth?
Urednička dopuna, 7. rujna 2026.: dodan je pregled planeta po redu te su ispravljena objašnjenja vrsta planeta, temperature Venere, gibanja Sunčeva sustava, Jupiterova utjecaja na asteroide i izlaska Voyagera iz heliosfere.
