kozmos.hr
Jeste li znali?

15 stvari koje trebate znati o planetu Merkuru

Planet Merkur.
objavljeno

Merkur je prvi od osam planeta Sunčevog sustava. Posebno je zanimljiv astronomima i fizičarima zbog svoje orbite, ali i geolozima zbog svojih mnogobrojnih kratera. Ovdje donosimo neke od najzanimljivijih stvari koje ga karakteriziraju.

Najmanji planet

Merkur je najmanji planet Sunčevog sustava, iako to nije bilo tako dok se Pluton još uvijek smatrao pravim planetom, a ne patuljastim planetom. Promjer mu je samo 4876 kilometara, odnosno približne je veličine Sjedinjenih Američkih Država, a samo je malo veći od Mjeseca. Od njega su veći čak i neki prirodni sateliti, tj. mjeseci u Sunčevom sustavu, poput Saturnovog Titana ili Jupiterovog Ganimeda.

Udarac velikog asteroida

Pretpostavlja se da je Merkur prije otprilike 4 milijarde godina, dakle skoro pa odmah nakon nastanka Sunčevog sustava (prije 4,5 milijardi godina), preživio sudar s ogromnim asteroidom promjera otprilike 100 kilometara. Čini se da je to jedino objašnjenje za krater promjera 1545 kilometara na Merkurovoj površini upečatljivog imena ‘Ravnica vrućine’ (lat. Caloris Planitia). Inače, od svih planeta u Sunčevom sustavu Merkur ima najviše kratera.

Ravnica vrućine.
Ravnica vrućine na površini Merkura. Izvor: NASA.

Specifična orbita

Merkur ima orbitu kakvu zasigurno nema niti jedan drugi planet u Sunčevom sustavu, i to je jedini planet čiju orbitu Kepler u 17. st. nije uspio objasniti svojim zakonima planetarnog gibanja. Orbita Merkura je eliptičnog oblika, s tim da je njegov perihel (točka najbliža Suncu) u konstantnoj precesiji, tj. ona se konstantno i sama pomiče oko Sunca, a zbog toga se kod svakog kruga mijenja i ostatak orbite. Takvu izmjenu orbite objasnio je tek Einstein 1915. s općom teorijom relativnosti, koja uračunava u Merkurovo gibanje zakrivljenost prostor-vremena u blizini Sunca.

Inače, Merkurov je perihel udaljen 47 milijuna kilometara od Sunca, što je trećina udaljenosti Zemlje od Sunca, a afel (točka najudaljenija od Sunca) mu je na 70 milijuna kilometara, što je pola udaljenosti Zemlje od Sunca. Za krug oko Sunca Merkuru je potrebno 88 dana.

Merkurova orbita
Orbita planeta Merkura. Izvor: ScienceMan!

Užareni planet

Merkur je planet koji je najbliže Suncu, pa ga zato i pogađa najviše Sunčeve radijacije. Danju, tj. kada je neki dio planeta okrenut prema suncu, temperatura može doseći i 450°C. S druge strane, kada je noć, temperature padnu na minus 170°C, pa možemo reći da on od svih planeta u sustavu ima najveće temperaturne fluktuacije. Bez obzira na to, Venera je i dalje prosječno topliji planet zbog efekta staklenika na njenoj površini.

Dan traje 176 zemaljskih dana

Merkur se okreće iznimno sporo i njegov siderički dan (rotacija u odnosu na zvijezde) zato iznosi 58,65 zemaljskih dana, odnosno dvije trećine sideričke godine. Nadalje, zbog specifične orbite, Merkurov sinodički dan (rotacija u odnosu na Sunce) puno je duži od sideričkog, i on traje 176 zemaljskih dana. Drugim riječima, na Merkuru je potrebno 176 dana da se izmijeni cijeli ciklus jednog dana i jedne noći.

Led na Merkuru?

Znanstvenici pretpostavljaju da se unutar velikih kratera na Merkuru, gdje ne dopire Sunčeva svjetlost, nalazi led. Planetovi južni i sjeverni polovi su hladni i često u sjeni, što im potencijalno omogućava zadržavanje zaleđene vode koju su donijeli meteori i kometi. Još jedna od teorija je da se radi o zaleđenoj vodenoj pari koja je pobjegla iz Merkurove unutrašnjosti.

Vidljivost na nebu

Merkur se nalazi vrlo blizu Suncu, a često je i iza njega, pa ga je zato teže spaziti na nebu nego druge planete. Najbolje je vidljiv ili u zoru ili u sumrak, kada je Sunce neposredno iznad ili ispod obzora, a kada je pak dovoljno mračno da se pokraj njega spazi zasebni planet. Bez obzira na to, Merkur kao planet je ljudima poznat već tisućama godina, a u drevna vremena ga je bilo i lakše spaziti zbog manjka svjetlosnog zagađenja.

Mjesec, merkur i venera
Mjesec (dolje lijevo), Merkur (gore sredina) i Venera (dolje desno) na lipanjskom nebu. Izvor: Space.com.

Nazvan po rimskom bogu trgovine

Zato što je njegova orbita toliko mala, Merkur se kroz svemir kreće brže nego bilo koji drugi planet u našem sustavu (47 km/s). Zato su ga Rimljani odlučili nazvati po njihovom najbržem bogu, Merkuru, koji je osim po svojoj brzini poznat i kao bog trgovine, financija, komunikacije i elokventnosti.

Nema satelite, a ni prstene

Zbog svoje male veličine, slabe gravitacije i blizine Suncu, Merkur nema svoje vlastite prirodne satelite, tj. mjesece. Jedini drugi planet u Sunčevom sustavu bez prirodnih satelita je Venera. Iz istih razloga Merkur nema niti prstene, kao što ih imaju planeti poput Saturna ili Neptuna.

Konstantno se smanjuje

Ne samo da je Merkur najmanji planet u našem sustavu, već se on svakodnevno smanjuje, što su astronomi zaključili iz malih rascjepa na njegovoj površini. Pretpostavlja se da je taj planet danas oko 14 kilometara manjeg promjera nego je bio pri svom nastanku. Astronomi misle da se ovo događa zato što se Merkurova željezna jezgra polako hladi, zbog čega dolazi do tektonske aktivnosti na površini i stiskanja planetske kore. To bi značilo da je Merkur osim Zemlje jedini planet u Sunčevom sustavu koji je još uvijek tektonski aktivan.

Izvanredno velika jezgra

Još jedna specifičnost Merkura je njegova enormna jezgra koja, ako se gleda presjek planeta, zauzima 75% njegovog promjera. U toj jezgri nalazi se više željeza nego u jezgri bilo kojeg drugog planeta u Sunčevom sustavu. Nitko nije siguran zašto je točno došlo do razvoja takve jezgre, no jedna od glavnih teorija je da se planet formirao vrlo brzo zbog čega se na površini uspjela formirati samo relativno tanka kora.

Merkurova jezgra.
Merkurova iznimno velika jezgra. Izvor: NASA.

Promjenjiva atmosfera

Merkur, isto kao i primjerice Mjesec, ima vrlo tanku atmosferu koju zovemo ‘egozsfera’ i koja se sastoji od elementa poput kalcija, natrija i magnezija. Zanimljivo je to da se koncentracija tih elemenata mijenja kako se planet približava ili udaljava od Sunca. Čini se da je to tako zbog veće ili manje količine Sunčeve radijacije koja udara planet.

Asimetrično magnetsko polje

Iako je Merkurovo magnetsko polje puno slabije od Zemljinog (svega 1% intenziteta), znanstvenici su primijetili da je ono asimetrično, odnosno geometrija silnica magnetskog polja na sjevernom polu drukčija je od one na južnom. Točnije, na Merkurovom južnom magnetskom polu puno je veća ‘rupa’ u kojoj se te silnice sakupljaju, pa je i južni pol puno ranjiviji na Sunčevu radijaciju i ostale čestice koje magnetsko polje odbija.

Mapiranje površine

Prve snimke Merkurove površine snimila je NASA-ina letjelica Mariner 10 (1974. i 1975.) koja je samo proletjela pored njega, a suvremenije mapiranje izvršila je letjelica MESSENGER (MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry, and Ranging) koja mu je provela u orbiti 7 godina, od 2008. do 2015. Letjelica je za to vrijeme slala nazad djelomične slike površine iz kojih su astronomi uspjeli složiti prvu cjelovitu kartu Merkurove površine. Nakon te dvije NASA-ine misije, istraživanje Merkura nastavljaju europske i japanske letjelice.

Planet Merkur.
Slika površine planeta Markura. Izvor: Space.com.

Organski materijal

Iako je život kakvog mi poznajemo na Merkuru nemoguć, na njegovoj površini nalazi se nešto organskog materijala, odnosno kemijskih spojeva koji sadrže spojeve ugljika i vodika. Prisutnost takvih spojeva pomaže nam da shvatimo način na koji su se oni proširili Sunčevim sustavom, a jedna studija iz 2020. kaže da je život na Merkuru za neke primitivne mikroorganizme nekada možda bio i moguć.


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

Hall, Shannon. „Life on the Planet Mercury? ‘It’s Not Completely Nuts’“. The New York Times, 2020. https://www.nytimes.com/2020/03/24/science/mercury-life-water.html (7.2.2022.).

Keeter, Bill, ur. „The Incredible Shrinking Mercury is Active After All“. NASA, 2016. https://www.nasa.gov/feature/the-incredible-shrinking-mercury-is-active-after-all (7.2.2022.).

Kremer, Ken. „MESSENGER Unveiling Mercury’s Hidden Secrets“. Universe Today, 2011. https://www.universetoday.com/86741/messenger-unveiling-mercurys-hidden-secrets/ (7.2.2022.).

Kramer, Miriam. „10 Strange Facts About Mercury (A Photo Tour)“. Space.com, 2015. https://www.space.com/27013-strange-mercury-facts-photos.html (7.2.2022.).

„Merkur“. Hrvatska enciklopedija, 2021. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40221 (7.2.2022.).

Stone, Elena. „Mercury Explained: Facts, Questions, and History“. RocketSTEM, 2020. https://www.rocketstem.org/2020/03/26/mercury-facts-questions-history/ (7.2.2022.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, avanturist, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.