Da nekoga na ulici za ustavite i pitate „Koji planet u Sunčevom sustavu ima prstene?“, ta osoba će odmah reći—Saturn! To je istina, ali Saturn se ne ističe samo po svojim prstenima nego i po mnogočemu drugom. Taj plinski div fascinantan je i zanimljiv svijet, pun raznoraznih čudesa koja vjerojatno ne bismo uspjeli pobrojati u jednom jedinom članku. Ono što možemo, ipak, jest izdvojiti 15 najvećih zanimljivosti o njemu.
Najmanja gustoća
Od svih planeta u našem sustavu, planet Saturn ima daleko najmanju gustoću—ona iznosi 0,687 grama po kubnom centimetru. Za usporedbu, gustoća vode je 1 g/cm3, a gustoća planeta Zemlje iznosi 5,52 gm/c3. Drugim riječima, kada bi teoretski mogli uzeti dio Saturnove unutrašnjosti, donijeti taj dio na Zemlju i uroniti ga u, recimo, Tihi ocean, u tome ne bi uspjeli. Saturn je rjeđi od vode i taj bi njegov dio ostao plutati na površini.
Jajastog oblika
Isto kao i Zemlja, a zapravo i većina drugih planeta, Saturn nije pravilna sfera već je blago spljošten na polovima zbog svoje rotacije. Točnije, kroz rotaciju se ne stisnu polovi, već se izduži ekvator, na kojeg djeluje centrifugalna sira. Radijus Saturna na polovima iznosi 54 000 km, a na ekvatoru 60 300 kn. Za kontekst, Zemljin radijus iznosi nešto više od 6300 km, dakle približno jednako samo razlici radijusa na Saturnu.
Ima 82 prirodna satelita
Saturn je vodeći planet u Sunčevom sustavu po broju prirodnih satelita koji se nalaze u njegovoj orbiti. Radi se u čak 82 mjeseca, od kojih je 53 potvrđeno i imenovano, a njih 29 još uvijek čeka službeni status i imenovanje. Donedavno je prvo mjesto držao Jupiter, no on sa svojih 79 satelita (53 potvrđena, 26 potencijalnih) sada pada na drugo mjesto.
Prvi astronomi nisu znali za prstene
Kada je Galileo usmjerio svoj teleskop prema Saturnu 1610. godine, ugledao je planet i njegove prstene, no nije znao što je točno gledao. Prva pomisao mu je bila da se radi o planetu okruženom velikim brojem prstenova. Tek je nekoliko desetljeća kasnije, 1655., Nizozemac Christian Huygens pomoću nešto naprednijeg teleskopa ustanovio da se radi o prstenima
Misterij starosti prstenova
Na pitanje o tome koliko su Saturnovi prsteni stari još uvijek nemamo konkretan odgovor. Postoji mogućnost, s jedne strane, da oni postoje od samog rođenja Sunčevog sustava i planeta Saturna (prije 4,5 milijardi godina), a možda su i puno mlađi. Ako su prstenovi nastali kada i sustav, onda se radi o ostacima prašine i kamenja iz formacije sustava, no čistoća tog materijala nikako ne upućuje na takav zaključak. S druge strane, jedna od teorija je da su prstenovi nastali uslijed razaranja malog ledenog prirodnog satelita kojeg je zdrobila ogromna planetarna gravitacijska sila. Ukratko, o njihovom nastanku ne znamo gotovo pa ništa.
Iz naše perspektive, prsteni mogu „nestati“
Striktno rečeno, naravno da prsteni ne mogu nestati. Dapače, ostati će tu gdje jesu još milijunima godina. No kada promatramo Saturn sa Zemlje, ako se orbite i rotacijske osi dvaju planeta poklope na dobar način, prsteni za nas mogu postati gotovo pa nevidljivi zbog toga što su, u odnosu na ostatak planeta, iznimno tanki.
Veličina prstenova
Promjer najvećeg prstena veći je od promjera planeta vrtoglavih 7000 puta, no on je toliko rijedak i tanak da je gotovo pa zanemariv. Najveći prsten je prsten B, i on se proteže od 1,52 do 1,95 planetovih radijusa. Između njega i prstena A, drugog najvećeg prstena, nalazi se praznina široka 4700 km, tzv. Cassinijeva razdioba (engl. Cassini Division). Opservacije pokazuju da oni mogu biti debljine od 10 metara pa do jednog kilometra.
Saturn je vidljiv ljudskim okom
Da bi vidjeli Saturn na noćnom nebu, nije vam potrebna nikakva specijalna oprema, pa čak niti dalekozor. Obično se viđa u paru s Jupiterom na južnom nebu, a ako su vremenski uvjeti dobri i uz sebe imate kakav rudimentarni amaterski teleskop, moći ćete uočiti i prstene.
Misterij duljine dana
Donedavno nam je bilo vrlo teško odrediti rotacijsku brzinu planeta Saturna, a zato nismo niti znali koliko na njemu traje jedan dan. To je bilo tako zbog toga što se u suštini radi o velikoj plinskoj kugli koja na sebi ima vrlo malo prepoznatljivih točaka (nema kratere, vulkane, grebene i ostale lako uočljive geografske točke poput npr. Marsa) pa je i bez sofisticirane tehnologije bilo izrazito teško pratiti njegovu rotaciju. Danas, kroz mjerenje rotacije njegovog magnetskog polja, znamo da se Saturn okrene oko svoje osi za nešto više od 10 sati.
Saturnov heksagon
Od svih znamenitosti na njegovoj površini, daleko najveća i najfascinantnija jest zasigurno njegov ‘heksagon’. Naime, kraj Saturna su 1980. i 1981. prošle letjelice Voyager 1 i Voyager 2, i kad su 1988. g. astronomi promatrali snimke koje su im Voyageri poslali nazad, uočili su na površini Saturna veliku oluju. Zanimljivo, oluja ima oblik heksagona, a promjera je oko 32 tisuće kilometara i dubine oko 100 kilometara. Ne znamo zašto i kada se formirala, no često ju uspoređujemo s Jupiterovom Velikom crvenom pjegom.
Četiri letjelice
Do Saturna su, otkad istražujemo svemir do danas, došle samo četiri ljudske letjelice, i tri od njih su samo proletjele pokraj njega bez usporavanja. Prvi je bio Pioneer 11 još 1979. g. koji mu se približio na samo 20 000 km, a ubrzo nakon njega došli su Voyageri (’80. i ’81.). Tek je 2004. letjelica Cassini ušla u njegovu orbitu i poslala nam fotografije planeta, prstenova i mjeseca. Cassini je završio svoj posao 2017. kada se po planu zabio u planet.
Nema života
Na Saturnu nema života niti će ga ikada biti—to je jasno. Ipak, to možda nije istina i za Encelad, jedan od Saturnovih mjeseca. Letjelica Cassini u proučavanju ovog satelita uočila je gejzir na njegovom južnom polu, što znači da je njegova temperatura dovoljno visoka da se ispod njegove površine zadrži voda. Gdje ima vode, znamo već odavno, postoji i mogućnost za život.
Gravitacijski utjecaj
Kao drugi najveći planet Sunčevog sustav, Saturn vrši iznimno veliki gravitacijski utjecaj na ostatak sustava. Pretpostavljamo da je Saturn pomogao gurnuti Neptun i Uran dalje od Sunca, a uz to, nove studije ukazuju na to da Saturn zajedno s Jupiterom pomaže odvratiti opasne asteroide od Zemlje.
Titan
Najveći Saturnov mjesec je Titan, i on je čak veći od planeta Merkura. Bez obzira na to, on nije najveći prirodni satelit u Sunčevom sustavu, jer ispred njega se nalazi Jupiterov Ganimed (naš Mjesec peti je najveći u sustavu). Atmosfera mu je uglavnom sastavljena od vodika (oko 95%) i metana (oko 5%), pa Titan često uspoređujemo s ranim danima na Zemlji, iako je Zemlja zbog svoje blizine Suncu uvijek bila toplija. Promjer mu iznosi 5149,5 kilometara.
Godina duga 30 godina
Saturnu je potrebno 29,4 zemaljskih godina da napravi jedan puni krug oko Sunca. Drevnim Asircima to je kretanje bilo iznimno sporo (iako danas znamo da planeti mogu imati orbite duge i nekoliko stotina godina), pa su ga nazvali „Lubadsagush“, što približno znači „najstariji od starih“.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
„Moons—In Depth“. NASA Science, 2021. https://solarsystem.nasa.gov/moons/in-depth/ (21.4.2022.).
Cain, Fraser. „Interesting Facts About Saturn“. Universe Today, 2013. https://www.universetoday.com/15418/interesting-facts-about-saturn/ (21.4.2022.).
Choi, Charles. Q i Scott Dutfield. „Saturn: Facts about the ringed planet“. Space.com, 2022. https://www.space.com/48-saturn-the-solar-systems-major-ring-bearer.html (21.4.2022.).
Tillman, Nola Taylor. „Titan: Facts About Saturn’s Largest Moon“. Space.com, 2018. https://www.space.com/15257-titan-saturn-largest-moon-facts-discovery-sdcmp.html (21.4.2022.).
Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.
