kozmos.hr
Jeste li znali?

15 zanimljivosti o asteroidima

Asteroid vesta.
objavljeno

Asteroidi, također nekad klasificirani kao planetoidi ili mali planeti (što se ne smije miješati s ‘patuljastim planetima’ poput Plutona), po definiciji su mala kamena tijela koja se kreću oko Sunca. Obično se nalaze između Marsa i Jupitera te su često nepravilnog oblika. U nastavku donosimo 15 zanimljivosti o njima.

Odakle dolaze asteroidi?

Prije nešto više od 4,5 milijardi godina, kada je Sunčev sustava nastajao, svemirska prašina i komadi kamenja polako su se počeli kretati oko Sunca i zabijati jedni u druge. S vremenom se to zabijanje postepeno pretvorilo u spajanje, zbog čega su pak novonastale formacije dobile vlastitu gravitaciju i privukle na sebe još kamenja, što im je opet povećalo volumen, i tako u krug. Tako su nastali planeti Sunčevog sustava i njihovi prirodi sateliti, a neiskorišteno kamenje koje je ostalo plutati kroz svemir danas zovemo asteroidima.

Asteroidni pojas

Većina asteroida u našem sustavu nalazi se u asteroidnom pojasu, također poznatom pod nazivom glavni asteroidni pojas, i on se nalazi između Marsa i Jupitera (te time dijeli Sunčev sustav na ‘unutarnji’ i ‘vanjski’). Oni se tamo nalaze jer jednom kada se formirao planet Jupiter, njegova velika gravitacija počela je utjecati na većinu preostalog kamenja u sustavu i spriječila je da se ono formira u novo planetarno tijelo.

Asteroidni pojas.
Objekti Asteroidnog pojasa. Izvor: NASA.

Trojanci

Ako se ne nalaze u asteroidnom pojasu, asteroidi se mogu nalaziti i u blizini nekog planeta, odnosno imati istu orbitu oko Sunca kao i taj planet, i takvi se asteroidi zovu trojanci. Oni se ne sudare s planetom jer se nalaze na tzv. Legrangeovim točkama (specifično, točkama L4 i L5) gdje postoji balans između gravitacijskih utjecaja planeta i Sunca. Većina trojanaca nalazi se u blizini Jupitera, iako ih imaju i Mars i Neptun, a 2011. otkriven je i jedan Zemljin trojanac.

Asteroidi blisku Zemlji

Iza asteroida iz glavnog pojasa i trojanaca, treća i posljednja skupina asteroida u Sunčevom sustavu su tzv. asteroidi bliski Zemlji (engl. Near-Earth Asteroids). Radi se o otprilike 15 tisuća asteroida (od kojih oko 1000 ima primjer veći od jednog kilometra) kojima su putanje oko Sunca takve da povremeno prođu pokraj Zemlje. Vjerojatnost udara asteroida i drugih objekta bliskih Zemlji (engl. Near-Earth Objects) klasificira se po tzv. Turinskoj ljestvici.

Milijun asteroida

Do sada su znanstvenici identificirali više od 1,1 milijun asteroida, iako se sumnja da bi ih u Sunčevom sustavu moglo biti i do 1,9 milijuna. Njihova veličina može jako varirati, pa tako najveći asteroid (Vesta) ima promjer 530 kilometara, a neki od njih imaju promjere male i do desetak metara.

Asteroid Itokawa.
Asteroid Itokawa. Slikala Japanska letjelica Hayabusa 2005. g. Izvor: JAXA.

Nepravilni oblik

Planeti su kuglastog oblika jer je njihova gravitacijska sila relativno jaka i sav njihov materijal bude privučen prema središtu planeta, zbog čega se naposljetku njihova površina ‘izravna’. Točnije, njihova gravitacijska sila dovoljno je jaka da nadjača sile koje drže objekte u izvornom obliku i postigne tzv. hidrostatičku ravnotežu. To nije slučaj s asteroidima (kao ni s kometima i drugim malim tijelima), koji nemaju dovoljno jaku gravitaciju da im se površina ispolira i zato često ostaju vrlo nepravilnog oblika.

Neki asteroidi su postali mjeseci…

Kako se asteroidi kreću oko Sunca, neki od njih ponekad na svom putu susretnu nekog od planeta. Ako asteroid ne prođe pokraj planeta ili se ne zabije u njega, već ga planet uvuče u orbitu oko sebe, on može postati prirodni satelit tom planetu. Neki od prirodnih satelita Marsa, Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna nastali su na taj način.

…a neki imaju vlastite mjesece

S druge strane, ako je asteroid dovoljno velik, ponekad je on sposoban zarobiti u vlastitu orbitu neki manji asteroid i od njega stvoriti vlastiti mjesec. Više od 150 asteroida Sunčevog sustava ima vlastiti prirodni satelit, a neki od njih imaju ih i dva. Postoje, nadalje, slučajevi kada su dva asteroida koja su približno jednake mase gravitacijski vezani jedan za drugog i to je slučaj tzv. ‘binarnih asteroida’.

Binarni asteroid 2017 YE5.
Binarni asteroid 2017 YE5 slikan iz opservatorija Arecibo i Green Bank 2018. Izvor: Arecibo / GBO / NSF / NASA / JPL-Caltech.

Tri tipa asteroida po sastavu

Uzimajući u obzir njihov sastav, asteroide možemo podijeliti na tri tipa. Prvu tip je C (od engleskog chondrite, tj. hondrit), stvoreni uglavnom od gline i silikatskog kamenja. Drugi tip je tip S (stony, tj. kamenjasti), stvoreni od silikatskih materijala i u manjoj mjeri nikla i željeza. Zadnji je tip M (metallic, tj. metalni) koji su uglavnom sastavljeni od metala kao što su nikal i željezo.

Asteroidi nazvani po hrvatskim astronomima

U veljači 2022. dva asteroida službeno su nazvana po dvojici hrvatskih astronoma, Anti Radoniću i Hrvoju Božiću. 176981 Anteradonic (službene oznake 2002 XJ116) i 179221 Hrvojebožić’ (službene oznake 2001 TP244) nalaze se u asteroidnom pojasu i otkriveni su 2001. i 2002. godine u sklopu misije za mapiranje svemira Sloan Digital Sky Survey koju provodi opservatorij Apache Point u Novom Meksiku u Sjedinjenim američkim državama. Imenovanje je izvršila Radna skupina za imena malih tijela koja djeluje u sklopu Međunarodne astronomske unije.

Život na asteroidima je nemoguć

Zbog njihovih malih dimenzija, na asteroidima se ne mogu formirati atmosfere, pa je automatski i život tamo nemoguć. Uz to, gravitacijska slika je na njima vrlo slaba, što utječe na već spomenuti oblik asteroida, ali to i onemogućuje kretanje po njemu kakvo mi poznajemo.

Misije na asteroide

Do sada smo poslali nekoliko misija na površine raznih asteroida. Neke od značajnijih su sonda NEAR Shoemaker koja je sletjela na asteroid 433 Eros 2001., NASA-ina letjelica Dawn koja je provela nekoliko mjeseci u orbiti oko asteroida Vesta 2011. i 2012., te japanska letjelica Hayabusa koja je se uspjela vratiti na Zemlju nakon što je 2005. uzela uzorke tla s asteroida Itokawa.

Najveći asteroid: Vesta

Vesta je najveći asteroid u Sunčevom sustavu, iako se i patuljasti planet Ceres ponekad isto smatra asteroidom, pa Vesta može potencijalno biti na drugom mjestu. Vestu je otkrio njemački doktor i astronom H. W. Olbers već 1807. Udaljen je od Sunca 353 milijuna kilometra (2,362 AJ), a promjera je 525,4 km.

Asteroid vesta.
Slika asteroida Veste koju je slikala NASA-ina letjelica Dawn dok ga je napuštala 2012. g. Izvor: NASA.

Asteroid s prstenima

Ne samo da asteroidi mogu imati vlastite prirodne satelite, već se na sličan način oko njih mogu formirati i prsteni kakve imaju primjerice Saturn ili Neptun. Za sada smo sigurni da barem jedan asteroid, 10199 Chariklo, ima prstene, što smo otkrili 2013. godine kada je prošao ispred jedne pozadinske zvijezde.

Asteroid istrijebio dinosaure

Iako u to nismo sigurni, pretpostavljamo da je je masovno izumiranje na Zemlji koje se dogodilo prije otprilike 66 milijuna godina (kredno-paleogensko izumiranje) zapravo rezultat udara velikog asteroida u područje današnjeg Meksika. U sklopu tog izumiranja izumrlo je 75% biljnih i životinjskih vrsta na planetu, uključujući dinosaure. Naime, na meksičkom poluotoku Yucatan nalazi se krater Chicxulub koji je promjera oko 180 kilometara i u kojem se nalazi debeli sloj iridija—elementa rijetkog na Zemlji ali čestog na asteroidima—što upućuje na to da je on rezultat udara asteroida promjera desetak kilometara. Uz to, njegov se udar vremenski podudara s izumiranjem, pa vjerujemo da između ta dva događaja postoji uzročno-posljedična veza.

 


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvori:

„10199 Chariklo“. NASA Science, 2019. https://solarsystem.nasa.gov/asteroids-comets-and-meteors/asteroids/10199-chariklo/in-depth/ (7.3.2022.).

„Asteroids“. NASA Science, 2021. https://solarsystem.nasa.gov/asteroids-comets-and-meteors/asteroids/in-depth/ (7.3.2022.).

Howell, Elizabeth. „Asteroids: 10 Interesting Facts About These Space Rocks“. Universe Today, 2015. https://www.universetoday.com/33406/interesting-facts-about-asteroids/ (7.3.2022.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.