kozmos.hr
Astronomija u Hrvatskoj

Dva asteroida nazvana po hrvatskim astronomima

Ante Radonič.
objavljeno

Dva asteroida, otkrivena 2001. i 2002., sada su službeno nazvana po dvojici značajnih hrvatskih astronoma, Anti Radoniću i Hrvoju Božiću.

U novom broju časopisa WGSBN Bulletin (vol. 2, br. 2, veljača 2022.) potvrđeno je novo imenovanje četrdesetak malih tijela Sunčevog sustava, a među njima su i ‘176981 Anteradonic’, također službeno poznat pod oznakom ‘2002 XJ116‘, te ‘179221 Hrvojebožić’, prethodno označen kao ‘2001 TP244‘. Imenovanje je izvršila Radna skupina za imena malih tijela (Working Group for Small Bodies Nomenclature), radna skupina koja djeluje u sklopu Međunarodne astronomske unije, i koja od svibnja 2021. redovno objavljuje WGSBN Bulletin—publikaciju preko koje najavljuju novodonesena imena malih tijela Sunčevog sustava.

Hrvoje Božić
Hrvoje Božić. Izvor: Opservatorij Hvar.

Kada se otkrije novo nebesko tijelo, odmah mu se dodijeli službena dezignacija, i obično prođe nekoliko godina prije nego mu se dodijeli i puno ime, ako uopće i dođe do toga. Nebeskim tijelima, kao i drugim vanzemaljskim mjestima i pojavama kao što su krateri i vulkani na drugim planetima, imena dodjeljuje Međunarodna astronomska unija. Na primjer, kometima se imena obično dodjeljuju po osobama koji su ih otkrili. Kraterima na Mjesecu, s druge strane, ime može potjecati od imena nekog poznatog astronoma, znanstvenika, istraživača itd. s jedne strane, ili mrtvog astronauta s druge. Nakon otkrića tijela, osoba ili institucija koja ga je otkrila ima 10 godina da Uniji predloži ime, koje mora „biti dugačko 16 znakova ili manje, preferabilno jedna riječ, izgovorivo na nekom jeziku, neuvredljivo i ne previše slično nekom drugom postojećem imenu“, kako navode službene stranice Unije. Nakon toga, Unija mora potvrditi ili odbaciti predloženo ime.

Ante Radonič.
Ante Radonić. Izvor: Marko Posavec / Astronomsko društvo Koprivnica.

Mala tijela, odnosno mala tijela Sunčevog sustava (engl. small Solar System body, ili SSSB), sva su prirodna tijela našeg sustava koja nisu Sunce, veliki planet, patuljasti planet (poput Plutona ili Eris) ili prirodni satelit. Radi se, dakle, uglavnom o asteroidima i kometima, ali i nekoliko drugih vrsta svemirskog kamenja koja se nalaze u Sunčevom sustavu, bez obzira na njihovu točnu klasifikaciju.

Specifično u ovom slučaju, 176981 Anteradonic asteroid je otkriven 11.12.2002. u sklopu misije za mapiranje svemira Sloan Digital Sky Survey koju provodi opservatorij Apache Point u Novom Meksiku u Sjedinjenim Američkim Državama. Promjera je 4,2 km i nalazi se u Glavnom asteroidnom pojasu, odnosno pojasu između Marsa i Jupitera u kojem se nalazi većina asteroida Sunčevog sustava, i koji Sunčev sustav dijeli na unutarnji i vanjski. Asteroidu 176981 Anteradonic afel (točka najudaljenija od Sunca) je na 510 milijuna kilometara (3,41 AJ), a perihel (točka najbliža Suncu) na 391 mil. km (2,62 AJ). 179221 Hrvojebožić otkriven je 14.10.2001. u istom opservatoriju u Novom Meksiku. Isto je član Glavnog asteroidnog pojasa, i približno je jednako udaljen od Sunca kao i 176981 Anteradonic. Afel mu je na 446 milijuna km (2,98 AJ), a perihel mu je na 383 milijuna km (2,56 AJ). Promjera je 1,4 kilometra.

Asteroidni pojas.
Objekti Asteroidnog pojasa. Izvor: NASA.

Ante Radonić rođen je u Korčuli 1951. Od 1972. radi u Tehničkom muzeju u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s astronautikom, i od onda je postao vodeći hrvatski popularizator astronomije i astronautike, te je jedan od najvećih naših popularizatora znanosti općenito. Redovito održava javna predavanja i radionice za djecu i za odrasle, i napisao je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima, ne računajući članke za Leksikon i Opću enciklopediju Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”. Imao je preko 300 nastupa u posebnim emisijama radija i preko 50 nastupa u emisijama televizije. Stalni je suradnik tjedne emisije o svemiru i istraživanju svemira “Andromeda” na Drugom programu Hrvatskoga radija (od 1996.).

Hrvoje Božić, rođen 1954., vodeći je hrvatski astrofizičar, trenutno zaposlen na Opservatoriju Hvar. Magistrirao je astrofiziku na Sveučilištu u Zagrebu 1987. g., i doktorirao istu na Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagrebu 1994. godine. Član je Međunarodne astronomske unije i Hrvatskog astronomskog saveza, a neka od užih područja zanimanja mu uključuju fiziku zvijezda i promatranje i proučavanje zvijezda tipa Be te binarnih sustava s akrecijskim diskovima.


Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr


Izvor:

WGSBN Bulletin, vol. 2, br. 2, veljača 2022. https://www.iau.org/static/publications/wgsbn-bulletins/wgsbn-bulletin-2202.pdf?fbclid=IwAR0GrhyqPfAq1j7gryRwiNjd28HL3hPacNJ7AaljppX4NLTrKzs_E9eRJ0g (28.2.2022.).

Zaljubljenik u astronomiju od malih nogu. Diplomirani anglist. U slobodno vrijeme vjerojatno s frendovima u obližnjem kafiću. U paralelnom svemiru sam nešto od sljedećeg: pomorac, fizičar, astronaut, pisac, željezničar.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube