NASA-ina sonda Psyche tijekom preleta Marsa snimila je tisuće fotografija planeta te iz velike udaljenosti uočila njegove mjesece Fobos i Deimos. Prelet je istodobno poslužio za ubrzavanje sonde prema glavnom asteroidnom pojasu i provjeru instrumenata kojima će 2029. istraživati metalima bogat asteroid Psyche.
Sonda je 15. svibnja prošla 4.609 kilometara iznad Marsove površine. Gravitacija planeta povećala joj je brzinu za približno 1.600 kilometara na sat i neznatno promijenila nagib putanje prema odredištu. Manevar je izveden bez dodatne potrošnje pogonskog goriva.
Psyche je tijekom približavanja uključila sve znanstvene instrumente. Kamere su snimile površinu i atmosferu Marsa, detektor neutrona zabilježio je očekivanu promjenu signala, a magnetometar je prvi put izmjerio magnetsko okruženje nekog planeta.
Rezultati analize, koje je objavio NASA-in Laboratorij za mlazni pogon, potvrđuju da instrumenti rade prema očekivanjima. Mars je bio posebno pogodan za takvu provjeru jer se nova mjerenja mogu usporediti s desetljećima podataka prikupljenih drugim misijama.
Na snimkama se vide polarna kapa i tragovi vjetra
Dvije višespektralne kamere zabilježile su tisuće fotografija tijekom približavanja Marsu i udaljavanja od njega. Na njima se vide južna polarna kapa, krater Huygens i brojni manji krateri, među kojima su neki djelomično prekriveni materijalom koji su raznosili snažni vjetrovi.
Mars je na pojedinim fotografijama izgledao veći nego što se očekivalo prema položaju njegova osvijetljenog ruba. Razlog je prašina u atmosferi, koja raspršuje Sunčevu svjetlost i čini osvijetljeni dio planeta prividno širim.
Znanstveni tim uspoređuje snimke s podacima misija Mars Reconnaissance Orbiter, Mars Odyssey, Mars Express, ExoMars Trace Gas Orbiter i Hope te rovera Curiosity i Perseverance. Budući da su njihove kamere već detaljno snimile ista područja, razlike u Psycheinim fotografijama mogu pomoći pri dodatnoj kalibraciji njezinih instrumenata.
Kamere su s velike udaljenosti uočile i Fobos i Deimos. Iako na snimkama zauzimaju tek nekoliko piksela, njihovo prepoznavanje među zvijezdama poslužilo je kao priprema za potragu za mogućim malim satelitima asteroida Psyche.
Detektor je zabilježio porast broja neutrona
Spektrometar gama-zraka i neutrona trebao bi otkriti od kojih je kemijskih elemenata građena površina asteroida. Kada kozmičke zrake pogode materijal na njegovoj površini, nastaju neutroni i gama-zrake čija svojstva ovise o prisutnim elementima.
Tijekom preleta Marsa sonda je bila predaleko da bi detektor zabilježio gama-zrake s površine planeta. Takav signal nije se ni očekivao. Detektor neutrona ipak je tijekom približavanja izmjerio porast broja čestica, koji je bio najizraženiji pri najmanjoj udaljenosti od Marsa.
Izmjereni signal podudara se s ranijim podacima o Marsu i očekivanjima znanstvenog tima. Instrument je time prošao važnu provjeru prije dolaska do asteroida, gdje će njegova mjerenja biti ključna za određivanje sastava površine.
Magnetometar izmjerio Marsovo magnetsko okruženje
Psychein magnetometar tijekom dosadašnjeg putovanja uglavnom je pratio magnetsko polje Sunčeva vjetra i promjene izazvane Sunčevom aktivnošću. U blizini Marsa prvi je put zabilježio magnetski utjecaj nekog planeta.
Najsnažnija promjena izmjerena je pri prolasku kroz područje u kojem Sunčev vjetar nailazi na magnetsko okruženje Marsa, naglo usporava i mijenja smjer. Instrument je ondje registrirao očekivano povećanje jakosti magnetskog polja.
Mars nema snažno globalno magnetsko polje poput Zemlje. Njegovo magnetsko okruženje nastaje složenim međudjelovanjem Sunčeva vjetra, atmosfere i lokalno magnetiziranih dijelova kore. Podudaranje novih mjerenja s rezultatima ranijih misija pokazuje da je Psychein magnetometar dovoljno osjetljiv za istraživanje asteroida.
Na odredištu će tražiti znakove preostale magnetizacije. Takav bi nalaz mogao otkriti je li asteroid nastao od rastaljenog materijala koji se postupno hladio u prisutnosti magnetskog polja.
Asteroid bi mogao biti ostatak unutrašnjosti većega tijela
Asteroid Psyche nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, a njegov najdulji promjer iznosi približno 280 kilometara. Teleskopska opažanja pokazuju da sadrži znatne količine metala, no njegov točan sastav i podrijetlo još nisu poznati.
Prema jednoj od glavnih hipoteza, mogao bi biti dio unutrašnjosti većega tijela čiji su vanjski slojevi uklonjeni snažnim sudarima tijekom ranog razvoja Sunčeva sustava. Druga mogućnost jest da je nastao drukčijim procesom te da sadrži složeniju mješavinu stijena i metala.
Sonda će kamerama kartirati površinu, spektrometrom utvrđivati kemijski sastav, a magnetometrom tražiti tragove nekadašnjeg magnetskog polja. Radiokomunikacijski sustav poslužit će i za precizno mjerenje gravitacije, iz čega će znanstvenici pokušati rekonstruirati unutarnju građu asteroida. Više pojedinosti o ciljevima istraživanja dostupno je na službenoj stranici misije Psyche.
Dolazak do asteroida očekuje se u ljeto 2029. Sonda bi krajem srpnja trebala ući u njegovu orbitu, nakon čega će započeti znanstvena faza misije. Istraživanje bi trebalo trajati približno dvije godine.
Nakon uspješnog preleta Marsa Psyche nastavlja put prema glavnom asteroidnom pojasu. Njezin solarno-električni pogon trebao bi ponovno započeti dulje razdoblje rada tijekom jeseni. Prelet i sljedeće faze putovanja bili su najavljeni i u našem pregledu najvažnijih svemirskih misija u 2026. godini.