Astronomi otkrili neobično slabu supernovu koju prašina ne može lako objasniti
SN 2023vjh brzo je izblijedjela i bila slabija od očekivanog čak i za rijetku podvrstu supernova tipa Ia. Astronomi istražuju…
Pretraži Kozmos.hr
Autor
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
SN 2023vjh brzo je izblijedjela i bila slabija od očekivanog čak i za rijetku podvrstu supernova tipa Ia. Astronomi istražuju…
Novi 3D izračun Sunčeve atmosfere podigao je procjenu srebra za oko 55 posto i približio je vrijednosti izmjerenoj u primitivnim…
NASA-ina sonda Psyche proletjela je uz Mars, testirala instrumente i snimila površinu Crvenog planeta na putu prema asteroidu 2029.
Arhivski podaci s četiriju divovskih planeta nisu otkrili dodatni UV sjaj, ali su ograničili dio modela tamne tvari.
Meteorit Hillsborough, koji je 2024. završio u kući u New Jerseyju, čuva tragove slanih otopina i organske kemije s matičnog…
Podaci Fermija, FUGIN-a i Chandre daju snažnu prednost tumačenju da LHAASO J1912+1014u u Mliječnoj stazi ubrzava protone do reda PeV.
Zašto sa Zemlje uvijek vidimo istu stranu Mjeseca? Sinkrona rotacija, plimne sile, libracija, mijene i razlika između 27,3 i 29,5…
Very Large Array prvi je put izmjerio Faradayevu rotaciju u naknadnom sjaju bljeska gama-zračenja i otvorio pogled na magnetizirani plin…
Vremenska dilatacija nije samo teorija: atomskim satovima mjerimo kako brzina i gravitacija mijenjaju proteklo vrijeme, od GPS-a do Mjeseca.
Karta debljine mjesečeva regolita pokazuje da je rastresiti sloj u starim visoravnima prosječno deblji nego u mjesečevim morima.
Nova mjerenja pokazuju da struktura koja je desetljećima izgledala kao izbočina iz središta Mliječne staze zapravo pripada bližoj strukturi ioniziranog…
Od paralakse i cefeida do supernova, crvenog pomaka i gravitacijskih valova: kako astronomi mjere udaljenosti u svemiru i gdje su…
Analiza 155.600 starih zvijezda podupire procjenu da je svemir star oko 13,8 milijardi godina i sužava prostor nekim ranim rješenjima…
Beta Pictoris d treći je planet otkriven u ovom sustavu — sto puta slabiji od susjednog planeta, a njegov trag…
Najveći obrasci u kozmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju djeluju neobično poravnano, ali Planckovi podaci još nisu objasnili zašto.
Astronomi su na LHS-u 1140 b prvi put izmjerili helij u atmosferi stjenovitog planeta koji kruži u nastanjivoj zoni druge…