Što je bijeli patuljak i kako nastaje?
Bijeli patuljak gusta je, vruća jezgra zvijezde poput Sunca nakon gubitka vanjskih slojeva. Kako nastaje, zašto je tako malen i…
Pretraži Kozmos.hr
Autor
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
Bijeli patuljak gusta je, vruća jezgra zvijezde poput Sunca nakon gubitka vanjskih slojeva. Kako nastaje, zašto je tako malen i…
Planetarna maglica nije planet nego kratkotrajni plinski omotač koji zvijezda odbaci pri kraju života. Objašnjavamo kako nastaje, zašto svijetli i…
Artemis III 2027. testirat će dva pristajanja Oriona uz Blue Moon i Starship prije budućih slijetanja astronauta na Mjesec.
Kamera DECam snimila je molekularni oblak Corona Australis i kuglasti skup NGC 6723, koji na nebu djeluju blisko, ali dijeli…
Uzorci Chang'e-6 s daleke strane Mjeseca otkrivaju da Zemljina magnetosfera usporava dio Sunčeva vjetra prije dolaska do bliže strane.
SN 2023vjh brzo je izblijedjela i bila slabija od očekivanog čak i za rijetku podvrstu supernova tipa Ia. Astronomi istražuju…
Novi 3D izračun Sunčeve atmosfere podigao je procjenu srebra za oko 55 posto i približio je vrijednosti izmjerenoj u primitivnim…
NASA-ina sonda Psyche proletjela je uz Mars, testirala instrumente i snimila površinu Crvenog planeta na putu prema asteroidu 2029.
Arhivski podaci s četiriju divovskih planeta nisu otkrili dodatni UV sjaj, ali su ograničili dio modela tamne tvari.
Meteorit Hillsborough, koji je 2024. završio u kući u New Jerseyju, čuva tragove slanih otopina i organske kemije s matičnog…
Podaci Fermija, FUGIN-a i Chandre daju snažnu prednost tumačenju da LHAASO J1912+1014u u Mliječnoj stazi ubrzava protone do reda PeV.
Zašto sa Zemlje uvijek vidimo istu stranu Mjeseca? Sinkrona rotacija, plimne sile, libracija, mijene i razlika između 27,3 i 29,5…
Very Large Array prvi je put izmjerio Faradayevu rotaciju u naknadnom sjaju bljeska gama-zračenja i otvorio pogled na magnetizirani plin…
Vremenska dilatacija nije samo teorija: atomskim satovima mjerimo kako brzina i gravitacija mijenjaju proteklo vrijeme, od GPS-a do Mjeseca.
Karta debljine mjesečeva regolita pokazuje da je rastresiti sloj u starim visoravnima prosječno deblji nego u mjesečevim morima.
Nova mjerenja pokazuju da struktura koja je desetljećima izgledala kao izbočina iz središta Mliječne staze zapravo pripada bližoj strukturi ioniziranog…