NASA-in svemirski teleskop Nancy Grace Roman uspješno je lansiran u nedjelju, 30. kolovoza, raketom Falcon Heavy iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi. Roman se od gornjeg stupnja rakete odvojio 31 minutu nakon polijetanja, a kontrolori su ubrzo potvrdili da primaju podatke s letjelice i da su se njezini solarni paneli otvorili kako je planirano.
Time je počelo tromjesečno putovanje prema Lagrangeovoj točki L2, približno 1,6 milijuna kilometara od Zemlje. U istom području oko Sunca radi i svemirski teleskop James Webb. Roman će ondje provesti početna ispitivanja i kalibraciju instrumenata, a NASA prve snimke očekuje početkom 2027. godine.
Lansiranje je važan trenutak za astronomiju jer Roman spaja dvije mogućnosti koje nijedan dosadašnji svemirski teleskop nije imao u toj kombinaciji: oštrinu usporedivu s Hubbleovom i više od stotinu puta šire vidno polje. NASA procjenjuje da će velike dijelove neba moći pregledavati približno tisuću puta brže od Hubblea.
Široki pogled na svemir
Glavno zrcalo teleskopa Roman široko je 2,4 metra, jednako kao Hubbleovo, ali njegova kamera nije namijenjena dugom promatranju uskog dijela neba. Wide Field Instrument, infracrvena kamera od 300 megapiksela, snimat će velika područja u jednom kadru i svakoga dana slati oko 1,4 terabajta podataka.
Takav način rada omogućit će astronomima da ne proučavaju samo pojedinačne galaksije ili zvijezde, nego čitave populacije objekata. NASA očekuje kataloge s milijardama galaksija, desecima milijardi zvijezda, tisućama supernova i velikim brojem novih planeta izvan Sunčeva sustava.
Roman neće zamijeniti Hubble ni Webb. Njegova je prednost u otkrivanju velikog broja zanimljivih ciljeva, dok će Webb i drugi teleskopi dio njih moći proučiti znatno detaljnije. Ako Webb djeluje poput preciznog pogleda u uzak dio dubokog svemira, Roman će omogućiti mnogo širu kartu na kojoj se rijetki i neobični objekti lakše izdvajaju.
Teleskop je dovršen krajem 2025. godine, a NASA navodi da je na lansiranje stigao prije planiranog roka i unutar odobrenog proračuna. Projekt nosi ime Nancy Grace Roman, prve NASA-ine glavne astronomkinje, čiji je rad bio presudan za razvoj svemirskih zvjezdarnica.
Tamna energija i nevidljiva građa svemira
Jedan od glavnih zadataka teleskopa bit će istraživanje tamne energije, naziva za nepoznati uzrok zbog kojega se širenje svemira, prema standardnom kozmološkom modelu, ubrzava. Roman će isti problem ispitivati na više načina: pratit će udaljene supernove, mjeriti raspored galaksija i promatrati kako masa savija svjetlost objekata u pozadini.
Kombiniranje tih metoda važno je zato što svaka ima drukčije izvore pogreške. Ako se rezultati međusobno slože, astronomi će dobiti precizniju sliku razvoja svemira. Ako se ne slože, razlika bi mogla pokazati gdje današnji modeli ili mjerenja ne opisuju cijelu priču. To je osobito važno u trenutku kada nove analize ponovno otvaraju pitanje ubrzava li se širenje svemira onako kako se dosad zaključivalo.
Roman će istodobno kartirati tamnu tvar. Ona ne emitira svjetlost, ali se njezina gravitacija može pratiti po tome kako zakrivljuje slike udaljenih galaksija. Milijuni takvih mjerenja trebali bi pokazati kako je nevidljiva masa raspoređena i kako je tijekom vremena usmjeravala rast galaksija i galaktičkih skupova.
Potraga za planetima koje drugi teleskopi teško vide
Drugi veliki dio misije odnosi se na egzoplanete. Roman će prema središtu Mliječne staze pratiti približno 200 milijuna zvijezda i tražiti gravitacijsko mikrolećenje. Pojava nastaje kada zvijezda ili planet prođu gotovo točno ispred udaljenije zvijezde pa svojom gravitacijom nakratko pojačaju njezin sjaj.
Mikrolećenje je posebno vrijedno jer može otkriti planete u udaljenim sustavima, na velikim orbitama, pa čak i svjetove koji slobodno lutaju galaksijom bez matične zvijezde. Takve je objekte drugim metodama iznimno teško pronaći. Roman bi zato trebao proširiti poznati raspon planetarnih sustava daleko izvan onoga što su dosad otkrili Kepler, TESS i zemaljski teleskopi.
Na teleskopu se nalazi i eksperimentalni koronograf za izravno snimanje planeta skrivenih u sjaju njihovih zvijezda. To nije glavni znanstveni instrument misije, nego demonstracija tehnologije koja bi budućim zvjezdarnicama trebala pomoći u snimanju manjih planeta nalik Zemlji. Koronograf na teleskopu Roman najprije će pokušati razdvojiti svjetlost Jupiteru sličnih planeta od neusporedivo jačeg sjaja njihovih zvijezda.
Tijekom putovanja prema točki L2 otvorit će se preostali dijelovi letjelice, a nakon korekcija putanje slijedi višemjesečna provjera instrumenata. Ako sve prođe prema planu, prve snimke stići će početkom 2027., nakon čega počinje prikupljanje velikih skupova podataka. Vrijednost misije pokazat će se prije svega u širini njezinih pregleda: Roman bi golema područja neba trebao pretvoriti u dosad najopsežniju kartu svemira te astronomima izdvojiti rijetke objekte vrijedne detaljnijeg proučavanja.
