Na stropu stijenskog zaklona u sjevernoj Australiji proteže se zmijoliko biće dulje od šest metara, s glavom nalik krokodilskoj, oštrim zubima i dugim jezikom. Jedan je to od najvećih poznatih prikaza Dugine zmije u Arnhemovoj zemlji, ali nije jedini golemi lik sačuvan na tom području.
U novom istraživanju arheolozi opisuju desetke golemih prikaza ljudi, životinja i bića predaka na području Awunbarne, poznatom i kao Mount Borradaile. Prema njihovoj procjeni, mnogi su nastali tijekom 19. i 20. stoljeća, dok je europska kolonizacija iz temelja mijenjala život starosjedilačkih zajednica na sjeveru Australije.
Autori smatraju da golemi razmjeri nisu bili slučajni. Položaj slika i njihova uloga u ceremonijama upućuju na to da su umjetnici u doba velikih promjena namjerno posezali za najmoćnijim bićima svoje tradicije. Takvim su prikazima naglašavali vezu zajednice sa zemljom, zakonima i predajama koje su se prenosile naraštajima.
Goleme zmije, kit i čovjek veći od prirodne veličine
Arheolozi su od 2018. godine, u suradnji s Charliejem Munguldom, starješinom naroda Amurdak i jednim od tradicionalnih vlasnika tog područja, zabilježili 165 nalazišta sa stijenskom umjetnošću. Na 21 lokalitetu pronašli su ukupno 29 prikaza Dugine zmije, što je najveća poznata koncentracija takvih slika.
Među njima se ističe zmijoliko biće na lokalitetu AW5, dugo više od šest metara. Tijelo mu vijuga preko stropa zaklona, a glava, zubi i jezik prikazani su s mnogo više pojedinosti nego na starijim i manjim primjerima. Istraživači su dokumentirali i pitone duge oko dva metra, krokodile i klokane u prirodnoj veličini te ljudski lik viši od dva metra.
Među zabilježenim motivima nalazi se i velika slika kita usanaša, jedina dosad poznata u australskoj stijenskoj umjetnosti. Na drugom su nalazištu istraživači pronašli kameni raspored dug 124 metra koji izduženim oblikom i velikim kamenom na mjestu glave podsjeća na Duginu zmiju.
Autohtone zajednice na zapadu Arnhemove zemlje Duginu zmiju smatraju moćnim bićem predaka povezanim sa stvaranjem krajolika, vodom, promjenama i pravilima zajednice. Njezino se značenje razlikuje među australskim starosjedilačkim kulturama, a u predajama i ceremonijama naroda Amurdak ima važno mjesto.
Kako su istraživači odredili kada su slike nastale
Većinu slika nije moguće izravno datirati. U bojama često nema dovoljno organskog materijala za radiougljičnu analizu, pa su istraživači njihovu starost procjenjivali na temelju nekoliko pokazatelja.
Brojne goleme zmije prekrivaju starije motive, što pokazuje da su naslikane u kasnijoj fazi umjetničke tradicije. Mnoge su izvedene bijelom glinom, odnosno kaolinom, koji ostaje na površini stijene i blijedi brže od crvenog okera. Malo je vjerojatno da bi takav pigment tisućama godina ostao očuvan u istom stanju.
Na vrijeme nastanka upućuju i sami prizori. Na stijenama se pojavljuju europski brodovi i vatreno oružje, a velike životinje i bića predaka katkad su naslikani preko njih ili neposredno uz njih. Takav raspored pokazuje da je barem dio slika nastao nakon dolaska Europljana.
Na temelju pigmenata, preklapanja motiva, stila i povijesnog sadržaja, autori većinu golemih prikaza smještaju u 19. i 20. stoljeće. Takva procjena daje vremenski okvir, ali ne i precizan datum nastanka pojedine slike.
Odgovor na svijet koji se brzo mijenjao
Awunbarna je stoljećima bila mjesto na kojem su se susretale različite jezične skupine, trgovalo se i održavale su se ceremonije. Ljudi koji su putovali između susjednih područja prolazili su kroz zemlju naroda Amurdak, a stijenske slike ondje su mogli vidjeti pripadnici brojnih zajednica.
Krajem 19. stoljeća u područje su stigli lovci na bivole, a s njima i sve snažniji kolonijalni pritisak. Promijenili su se kretanje ljudi, pristup zemlji, održavanje ceremonija i način prenošenja znanja. Autori pojavu sve većih likova povezuju s tim povijesnim preokretom.
Autori smatraju da su ceremonijalni vođe poznate i moćne motive prikazivali u sve većim razmjerima kako bi u nestabilnom vremenu istaknuli trajnost svojih zakona, predaja i povezanosti sa zemljom. Prizor Dugine zmije naslikane preko europskog broda tumače kao potvrdu starosjedilačkog zakona i pripadnosti zemlji unatoč kolonijalnom prodoru.
Slike iz Awunbarne nastajale su u vrijeme kada je starosjedilačka zajednica, suočena s kolonijalnim pritiskom, umjetnošću čuvala svoje predaje, zakone i pripadnost zemlji. Njihovo značenje i danas čuvaju potomci ljudi koji su ih stvarali.
