Duboko u pustinji Južnog Sinaja, na visoravni Umm Arak, otkrivena je zapanjujuća zbirka stijenskih crteža koji svjedoče o tisućama godina ljudske prisutnosti i kulture. Ova nalazišta, prepuna ratnika na devama, tajanstvenih simbola i arapskih natpisa, otvaraju prozor u prošlost regije koja je stoljećima bila važna točka susreta i promatranja.
Upravo zato što se visoravan nalazi na strateškoj poziciji s pogledom na prostranu ravnicu prema sjeveru, pretpostavlja se da je služila kao vidikovac i mjesto okupljanja putnika. Pod stijenama skloništa na istočnoj strani visoravni, arheolozi su pronašli slike koje su nastajale kroz tisućljeća. Najstariji crteži, procijenjeni na razdoblje između 10.000 i 5.500 godina prije Krista, prikazuju ljude koji love divlje koze uz pomoć pasa, kao i druge životinje karakteristične za taj kraj.
Kasniji val umjetničke aktivnosti veže se uz razdoblje Srednjeg kraljevstva Egipta (2040.–1650. pr. Kr.) i proteže se sve do rimskog doba, pa čak i do 3. stoljeća nove ere. Jedan od najupečatljivijih prizora prikazuje ratnike na devama i konjima, naoružane i spremne za borbu. Ova scena može biti zapis o ratnim sukobima ili prolaznim osvajačima, ali i svojevrsna poruka moći i upozorenje: “Tko se usuđuje, neka pazi!”
Pustinjski dragulj drevne umjetnosti
Natpisi na stijeni dolaze u različitim stilovima. Neki su ispisani na nabatejskom aramejskom, jeziku drevnog arapskog naroda koji je cvjetao između 4. stoljeća prije nove ere i 106. godine nove ere, poznatog po veličanstvenim građevinama poput Petre u današnjoj Jordanu. Drugi natpisi su na arapskom, što pokazuje da je ovo mjesto bilo u upotrebi i u ranom islamskom razdoblju, nakon 600. godine.
Otkriće u Umm Araku nije usamljen slučaj. Još 2020. godine pronađena je slična zbirka stijenskih crteža oko 60 kilometara jugoistočno od Serabit el-Khadima, također stara oko 10.000 godina. Iako se stijenska umjetnost najčešće povezuje s europskim spiljama poput Lascauxa u Francuskoj, sve više dokaza pokazuje da je Arapska pustinja pravo blago drevne i prapovijesne umjetnosti.
S obzirom na bogatstvo arheoloških nalazišta u ovom dijelu svijeta, možemo očekivati da će budućnost donijeti još fascinantnih otkrića koja će nam pomoći bolje razumjeti život i kulturu ljudi koji su stoljećima živjeli u ovim surovim, ali očito vrlo značajnim krajevima.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
