Osam godina iskapanja na visoravni Javaheti, jednoj od najslabije istraženih regija južnog Kavkaza, dovelo je do otkrića 168 arheoloških lokaliteta. Među njima su ostaci utvrda, naselja i velikih pokopnih mjesta koja pokrivaju razdoblje od brončanog doba do srednjeg vijeka.
Rezultate su u časopisu Antiquity objavili istraživači projekta Samtskhe-Javakheti (SJP), koji od 2017. sustavno istražuje planinski jug Gruzije. Njihov zaključak izravno ruši sliku ovog kraja kao zabačenog planinskog područja.
Prije nego što su zakoračili na većinu lokaliteta, tim se oslonio na daljinska istraživanja. Snimke iz zraka i analiza terena pomogle su im otkriti ono što se više ne vidi golim okom: obrise zakopanih zidova, ograda i drugih objekata skrivenih pod zemljom i travom.
Tek nakon što su iscrtali gdje se naselja grupiraju i kako se prostiru, istraživači su odabrali gdje će kopati. Zanimalo ih je kako su se ljudi kretali kroz ovaj surovi krajolik i kako su mu se prilagođavali.
Lokalitet na koji se čovjek vraćao tisućama godina
Najviše su iskapali na tri mjesta: Baraleti Natsargora, velikoj uzvisini koju mještani zovu Brdo pepela, zatim na samom lokalitetu Baraleti te na utvrdi Meghreki. Godinama su pješice obilazili teren i bilježili svaki nalaz, uključujući i najsitnije komadiće keramike.
Na Baraletiju su pronašli slojeve pepela i kamena koji se izmjenjuju. Takav raspored pokazuje da su se ljudi na isto mjesto vraćali tisućama godina, obnavljali domove i utvrđivali obranu. Mjesto je očito imalo važnost koja nadilazi jednu generaciju.
Ondje su otkrili i brončani disk s motivima koji podsjećaju na sunce. Slični predmeti već su pronalaženi na drugim lokalitetima u južnoj Gruziji i uglavnom se povezuju s grobovima, posebno ženskim.
Ukrasne pločice i zidovi koji mijenjaju sliku regije
U kućama unutar utvrde Meghreki tim je naišao na šarene glinene pločice. Istraživači smatraju da su služile u ritualima ili kao statusni predmeti obitelji koje su ih posjedovale.
“Proučavanje simboličkih predmeta poput sunčevih diskova i ukrašenih pločica obećava produbiti razumijevanje sustava vjerovanja i identitetskih obilježja protopovijesnih zajednica”, stoji u radu.
Uz to, na više lokaliteta otkriveni su masivni vanjski zidovi i stari prostori za pohranu. Upravo ti nalazi najviše mijenjaju dosadašnju sliku visoravni. Ne radi se o zabačenom rubu Kavkaza, nego o području na kojem se trgovalo, gradilo i kretalo.
“Projekt SJP otkriva krajolik oblikovan ponavljajućim obrascima naseljavanja, iskorištavanjem resursa i simboličkim praksama, područje kretanja i razmjene, a ne izolacije”, pišu autori.
U sljedećoj fazi istraživanja tim planira datiranje ugljikom C-14 kako bi precizno odredio vremenske okvire pojedinih slojeva naseljavanja.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
