Arheologija

Je li Meretneith vladala Egiptom? Stara fotografija ponovno otvara raspravu

Digitalna obrada fotografije izgubljenog pečatnog otiska dala je novo tumačenje kraljevskih simbola. Autorice smatraju da pripadaju Meretneith, ali među egiptolozima i dalje nema suglasnosti o njezinoj vlasti.

Stela s Meretneithinim imenom u Egipatskom muzeju u Kairu

Arhivska fotografija natpisa na izgubljenom glinenom čepu ponovno je pokrenula raspravu o Meretneith, jednoj od najmoćnijih žena najranije egipatske povijesti. Nakon digitalne obrade snimke dvije istraživačice zaključile su da se uz ime kralja Djera pojavljuju i kraljevski simboli s njezinim imenom. Ako je njihovo čitanje točno, Meretneith je prije više od 5000 godina imala status vladarice, a ne samo kraljeve supruge ili namjesnice.

Takvo tumačenje nije općeprihvaćeno. Dio egiptologa i dalje osporava da natpis uopće spominje Meretneith. Nova analiza daje novi razlog za raspravu, ali ne potvrđuje konačno popularnu tvrdnju da je pronađena prva egipatska faraonka.

Četiri simbola na izgubljenom predmetu

Meretneith, čije se ime piše i Merneith, živjela je u vrijeme prve dinastije, kada su najraniji kraljevi vladali ujedinjenim Egiptom. Njezino visoko mjesto u kraljevskoj obitelji nije sporno. Mnogo je teže utvrditi kakvu je vlast imala, s kim ju je dijelila i je li u nekom razdoblju vladala samostalno.

Za odgovor je važan pečatni otisak na glinenom čepu kojim se zatvarala posuda. Arheolog Walter B. Emery pronašao je 1946. godine trinaest takvih čepova u grobnici S3503 u Sakari. Na njima je bio niz od četiri sereha, oznake koje povezuju prikaz kraljevske palače, ime vladara i simbol božanstva.

Emery je prvi i četvrti sereh pripisao Djeru, a za dva srednja poslije je predložio da nose Meretneithino ime. Njegovi se kolege nisu složili. Jedan od problema bila je slaba čitljivost objavljene crno-bijele fotografije: teško je razlučiti što je izvorni znak, a što oštećenje ili sjena na glini.

Danas nije poznato gdje se nalaze sami čepovi ni izvorna staklena fotografska ploča. Istraživačice su stoga morale raditi sa skenom sačuvane fotografije, bez mogućnosti da pregledaju predmet izravno.

Što je pokazala digitalna obrada

Sue Kelly i Crystal Miller u novom znanstvenom radu opisuju obradu kojom su pojačale kontrast, izdvojile otiske iz pozadine i pretvorile njihove obrise u vektorski crtež. Cilj je bio učiniti postojeće detalje čitljivijima i usporediti ih s drugim zapisima imena iz istog razdoblja.

Prema njihovu tumačenju, dva srednja sereha sadrže znak koji se pojavljuje u Meretneithinu imenu. Na jednome prepoznaju i simbol božice Neith. Za prikaz božanstva iznad drugog sereha ostaju opreznije jer sačuvani detalji nisu dovoljni za pouzdanu identifikaciju.

Kelly u autorskom tekstu za The Conversation naglašava političko značenje takve oznake. Sereh je u tom razdoblju označavao vladara. Pripisati ga Meretneith značilo bi priznati joj položaj koji se ne može svesti na današnje značenje riječi kraljica kao kraljeve supruge.

Digitalni crtež ipak ostaje tumačenje fotografije. Povećanje kontrasta olakšava pregled obrisa, ali ne može nadomjestiti detalje koji na snimci nisu sačuvani. Presudno je kako se vidljivi tragovi povezuju s poznatim znakovima i drugim natpisima.

Zašto drugi egiptolozi nisu uvjereni

Eva-Maria Engel sa Sveučilišta Humboldt u Berlinu osporava zaključak autorica. Prema njezinu komentaru koji prenosi Smithsonian, pečat spominje samo Djera, a ne Meretneith. Engel nije sudjelovala u novoj analizi.

Stručnjaci se najprije moraju složiti oko toga čije je ime na pečatu da bi mogli procijeniti što on govori o Meretneithinoj vlasti. Ako dva srednja sereha ne nose njezino ime, glavni argument nove studije za njezin vladarski status više ne stoji. Ako ga nose, potrebno je objasniti zašto je njezino ime zapisano kraljevskom oznakom uz Djerovo.

Autorice smatraju da različiti načini zapisivanja imena nisu dovoljan razlog za odbacivanje njihove identifikacije. Pismo se u doba prve dinastije još razvijalo, a ni imena muških vladara nisu na svim predmetima bila zapisana jednako.

Vlast koja se mogla mijenjati tijekom života

Natpis nije jedini trag Meretneithine moći. Njezin grobni kompleks u Abidu nalazi se među grobnicama najranijih kraljeva. Drugi natpisi povezuju njezino ime s upravnim poslovima, a pečatni otisci navode je kao kraljevu majku. Ti izvori podupiru zaključak da je imala znatan politički utjecaj, ali ne opisuju svi istu ulogu.

Kelly i Miller predlažu da se njezina karijera razmatra u više faza: kao moguća suvladarica uz Djera, zatim kao kraljeva majka koja upravlja za maloljetnog Dena, uz mogućnost samostalne vlasti u dijelu tog razdoblja. Takav slijed njihova je hipoteza, a ne potvrđena kronologija.

Najveće ograničenje ostaje izgubljeni predmet. Dok se glineni čep ne pronađe ili ne pojavi novi natpis koji jasnije određuje Meretneithin položaj, rasprava će se oslanjati na staru fotografiju i na to kako se njezini tragovi uklapaju u ostale dokaze iz prve dinastije.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Izvori i znanstvena publikacija

Sue Kelly i Crystal Miller. New technology illuminating ancient evidence: re-evaluating Meretneith’s serekhs and political position. Prague Egyptological Studies XXXVI (2026), 28–49.

Teme
  • Egipat
  • hijeroglifi
  • Meretneith
  • prva dinastija
  • Sakara

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.