Svemir

Metoda iz kriptografije pronašla pulsar koji je godinama izmicao astronomima

Gama-fotoni iz pulsara rijetko stignu do teleskopa, a među zabilježenima su i fotoni iz drugih izvora. Tim je pravilnost najprije pronašao u malom uzorku, a zatim je potvrdio u cijelom skupu podataka.

Svijetla neutronska zvijezda iz koje se šire dva snopa zračenja

Neutronska zvijezda koja se u sekundi okrene 261 put godinama je izmicala potragama u podacima NASA-ina teleskopa Fermi. Pulsar PSR J1622−7204 naposljetku su pronašli u podacima koje je Fermi prikupio tijekom 15 godina. Pomogao im je algoritam razvijen za probleme u kriptografiji. Za uspješnu potragu trebalo im je oko deset sati procesorskog vremena. Ranija pretraga istog izvora nije pronašla pulsar ni uz utrošak od približno 600 procesorskih godina. Obje brojke iskazuju količinu računanja kao vrijeme koje bi za taj posao bilo potrebno jednoj procesorskoj jezgri. Rad u časopisu Physical Review Letters

Teleskop bilježi tek rijetke fotone

Pulsar je brzo rotirajuća neutronska zvijezda. Kad snop njezina zračenja prijeđe preko Zemlje, teleskop može zabilježiti impuls. Fermijev glavni instrument LAT iz pojedinog pulsara bilježi tek malen dio gama-fotona. Iz tih rijetkih detekcija astronomi ne mogu izravno pratiti pojedine okrete. Među fotonima iz istog dijela neba ima i onih iz drugih izvora, pa razmaci između pojedinih detekcija sami po sebi teško otkrivaju ritam zvijezde. NASA

Da bi provjerili ponavlja li se signal, astronomi istodobno trebaju utvrditi koliko se brzo zvijezda vrti, koliko se njezina vrtnja usporava i gdje se točno nalazi na nebu. Svaka dodatna nepoznanica povećava broj kombinacija koje bi pri izravnoj pretrazi trebalo ispitati.

Geometrija je suzila potragu

Autori su vrijeme dolaska fotona povezali s točkama u matematičkoj rešetki, pravilnom rasporedu točaka u više dimenzija. Poslužili su se algoritmima iz kriptografije koji u takvoj rešetki brzo nalaze kratke vektore, odnosno kratke pomake između točaka. Tako su suzili izbor mogućih ritmova pulsara bez pojedinačnog ispitivanja svake kombinacije. Institut Max Planck za gravitacijsku fiziku

U početnim pokušajima analizirali su uzorke od po 80 fotona iz područja mogućeg izvora. Kad je algoritam izdvojio kandidata, tim je provjeru proširio na cijeli skup podataka iz tog dijela neba. Gama-impulsi pravilno su se ponavljali kroz niz opažanja i potvrdili da jedan okret neutronske zvijezde traje oko 3,8 milisekundi. Rezultat je objavljen 19. studenoga u časopisu Physical Review Letters. Izvorni rad

Slijedi potraga za pulsarima s pratnjom

PSR J1622−7204 je samostalan pulsar. Sljedeći su cilj pulsari u dvojnim sustavima. Kako se pulsar u orbiti naizmjence približava Zemlji i udaljava od nje, mijenja se opaženi razmak između impulsa. U takvoj potrazi algoritam mora uz vrtnju pulsara uzeti u obzir i njegovo orbitalno gibanje. Tim namjerava pretražiti dostupne podatke teleskopa Fermi uz pomoć dobrovoljnog računalnog projekta Einstein@Home. Institut Max Planck za gravitacijsku fiziku


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević autor je te osnivač i urednik portala Kozmos.hr i Curiosmos.com. Piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti, a tekstove objavljuje i u Večernjem listu. Njegov je cilj približiti znanstvena otkrića široj publici.

Izvori i znanstvena publikacija

Izvor
doi.org
Teme
  • gama zračenje
  • kriptografija
  • Neutronske zvijezde
  • Pulsari
  • svemirski teleskop Fermi

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.