kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Sudar dviju neutronskih zvijezda: Potencijalna opasnost za život na Zemlji
Svemir

Sudar dviju neutronskih zvijezda: Potencijalna opasnost za život na Zemlji

Sudar dviju neutronskih zvijezda Potencijalna opasnost za život na Zemlji
objavljeno

Iako se čini da je sudar dviju neutronska zvijezda, koje su čvrsto povezane u opadajućoj putanji, relativno rijedak događaj u našoj Mliječnoj stazi s obzirom na stotine milijardi zvijezda u njoj, znanstvenici procjenjuju da postoji oko deset takvih binarnih sustava predodređenih za koliziju.

Do sada smo zabilježili tek nekoliko kilonova eksplozija koje su uslijedile nakon takvih sudara, i nijednu unutar naše galaksije. No, što ako bi se jedna od tih kilonova dogodila upravo u Mliječnom putu? Kakve bi to posljedice imalo za život na Zemlji?

Tim pod vodstvom fizičarke Haille Perkins sa Sveučilišta u Illinoisu Urbana-Champaign ukazuje na to da, ukoliko bi eksplozija bila unutar određene udaljenosti od nas, posljedice ne bi bile nimalo dobre. Iako ova informacija možda neće biti od velike pomoći u trenutku kada do sudara dođe, svakako je korisno znati koliko svemir može biti opasan.

Koji je rizik?

Rezultati istraživanja, upućuju na to da najveći rizik predstavljaju kozmičke zrake, ukoliko nismo direktno na putu gama-zračenja kilonove, sve do udaljenosti od 35 svjetlosnih godina. Ukoliko bismo se našli na tom putu, smrtonosna udaljenost iznosila bi 300 svjetlosnih godina – ali to bi značilo da se nalazimo točno na pravom, ili u ovom slučaju, pogrešnom mjestu.


Ovo istraživanje pomaže nam da bolje procijenimo prijetnje našem postojanju, ali također omogućuje znanstvenicima da odrede vjerojatnost preživljavanja života na izvanzemaljskim planetima koji se nalaze u blizini ovakvih zvjezdanih erupcija praćenih snažnim zračenjem koje može skinuti atmosferu. Sudari binarnih neutronska zvijezda, temeljem nekoliko dosad promatranih primjera, imaju nekoliko komponenti.

Obično se radi o kratkotrajnoj eksploziji gama-zračenja (supernove koje proizlaze iz kolapsa pojedinačnih zvijezda traju dulje), koja se oslobađa u paru uskih mlazova s obje strane sudarajućih zvijezda, kao i o gama-zračnim kokonima oko svakog mlaza, koji nastaju dok mlaz pokušava probiti materijal izbačen tijekom kilonove.

Kada mlazovi udare u okolni međuzvjezdani medij, stvaraju se snažne X-zrake, što se naziva X-zračnim afterglow efektom. Tijekom vremena, u razdoblju od nekoliko godina do stoljeća, balon kozmičkih zraka širi se iz centra sudara u svemir.

Utjecaj na Zemlju

Perkins i njezin tim istražili su kako bi ovakvi događaji mogli utjecati na planet, temeljem onoga što znamo iz prvog ikada detektiranog sudara neutronska zvijezda, GW170817.

Otkrili su da bi svaki oblik života unutar uskog raspona mlaza, sve do udaljenosti od 91 parseka (297 svjetlosnih godina), vjerojatno bio uništen zbog snažnog gama-zračenja. Izvan tog uskog raspona, međutim, situacija je nešto sigurnija. Da biste bili pogođeni gama-zračenjem iz struktura kokona, morali biste se nalaziti unutar udaljenosti od otprilike 13 svjetlosnih godina.

Oba ova prijetnje bila bi prisutna samo kratko vrijeme; one bi uništile stratosferski ozon Zemlje, koji bi se oporavio za otprilike četiri godine. Tim je otkrio da su X-zrake puno smrtonosnije, jer takozvani afterglow traje mnogo duže od gama-zračenja. Međutim, i dalje biste morali biti relativno blizu – unutar otprilike 16 svjetlosnih godina.

Najznačajniju prijetnju predstavlja dugoročni balon kozmičkih zraka, otkrili su istraživači. Ubrzani ostacima kilonove, ovi bi zrake uništili ozon, ostavljajući Zemlju ranjivom i bombardiranom zračenjem, na razdoblje do nekoliko tisuća godina. To bi pokrenulo devastirajuće masovno izumiranje. Za to bismo morali biti unutar otprilike 35 svjetlosnih godina od izvora.


Relativno smo sigurni

Dakle, vjerojatno smo relativno sigurni od ove vrste smrti, barem zasad. Zapravo, puno smo više u opasnosti od nečega ovdje u Sunčevom sustavu: golemih bljeskova od našeg vlastitog Sunca. Nakon toga, trebali bismo brinuti o udarima asteroida, a zatim o supernovama. Kilonove su, barem na ovoj listi, najmanje naših briga, unatoč opasnostima koje mogu predstavljati.

“Rijetkost spajanja binarnih neutronske zvijezda u kombinaciji s malim opsegom smrtonosnosti znači da vjerojatno nisu važne prijetnje životu na Zemlji. Otkrili smo da je prosječno vrijeme ponovne pojave smrtonosnih sudara na lokaciji Sunca puno veće od dobi Svemira,” pišu istraživači.

“Međutim, čak i ako nikada ne bi izazvala masovno izumiranje, događaj blizine kilonove bio bi vidljiv na Zemlji. Vjerojatno bi narušio tehnologiju ubrzo nakon spajanja i ostao svijetao na nebu više od mjesec dana.”

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.