Zvijezda nešto manje mase od Sunca godinama je kružila sve dublje kroz plinoviti omotač divovske pratilje. Kad se približila njezinoj jezgri, zvijezde su se spojile i dio omotača izbačen je u svemir. Astronomi su rekonstruirali događaj na rubu galaksije Andromede iz višegodišnjih opažanja. Infracrveni podaci svemirskog teleskopa James Webb pomogli su potvrditi ishod. NASA
Manja zvijezda kružila je unutar veće
Događaj nosi oznaku AT 2025abao, a istraživači sustav zovu Bao. Veća zvijezda bila je u kasnoj fazi razvoja, s proširenim vanjskim slojevima. Prema modelu iz rada objavljenog u časopisu Nature, imala je približno sedam Sunčevih masa.
Nakon što je manja zvijezda ušla u omotač, otpor plina usporavao je njezino orbitalno gibanje. Orbita se sužavala, a dio oslobođene energije zagrijavao je plin. Istraživači tim procesom objašnjavaju porast sjaja prije erupcije. Od prvog dodira s vanjskim slojevima do spajanja prošlo je oko sedam orbita, odnosno približno sedam godina.
Što je Webb zapravo vidio?
Zemaljski teleskopi zabilježili su erupciju u listopadu 2025. Webb je sustav promatrao u prosincu iste godine, kad se oko njega već nalazio izbačeni materijal. Njegova infracrvena mjerenja omogućila su procjenu svojstava plina i prašine te provjeru modela spajanja. Manja zvijezda nije bila zasebno vidljiva na snimci. Webbova opažanja sustava Bao
Spajanja zvijezda astronomi su bilježili i prije. Kod Baoa su podatke imali i iz razdoblja približavanja i iz same erupcije te su mogli promatrati njezine posljedice. Takav niz opažanja pomaže objasniti zašto se neke dvojne zvijezde spoje, dok druge izbace zajednički plinoviti omotač i nastave kružiti jedna oko druge na manjoj udaljenosti.