Međunarodna svemirska postaja (MSP) može se iz Hrvatske vidjeti golim okom kao sjajna točka koja ravnomjerno prelazi nebo. Za uspješno promatranje treba odabrati vidljiv prolazak za svoje mjesto, provjeriti smjer i visinu te izaći nekoliko minuta prije najavljenog vremena.
Postaja nije vidljiva svaki put kada prolazi iznad šireg područja Hrvatske. Da bismo je ugledali, mora biti osvijetljena Suncem, dok nebo iznad promatrača mora biti dovoljno tamno. Oblaci i zaklonjen obzor mogu pokvariti i inače povoljan prolazak.
Gdje provjeriti kada će postaja biti vidljiva
Počnite od NASA-ine službene usluge Spot the Station. Odaberite mjesto iz kojeg ćete promatrati i provjerite sljedeće vidljive prolaske. NASA nudi i besplatnu aplikaciju za mobilne uređaje, koja može slati obavijesti o povoljnim prilikama.
Provjerite raspored za mjesto s kojeg ćete promatrati. Postaja se brzo kreće, pa se vrijeme, smjer i visina prolaska razlikuju ovisno o mjestu promatrača. Najava za Zagreb može pomoći razumjeti širu priliku, ali nije zamjena za podatke za Split, Dubrovnik ili drugo mjesto.
NASA-ina objašnjenja za promatrače navode da usluga prikazuje lokalno vrijeme za odabranu lokaciju i uzima u obzir ljetno računanje vremena. Svejedno pogledajte kojem se mjestu i datumu prikaz odnosi. Ako ste promijenili lokaciju u aplikaciji ili putujete, provjerite postavke prije izlaska.
Raspored ponovno provjerite na dan promatranja. Vrijeme prolaska izračunava se iz aktualnih podataka o orbiti, pa se nemojte oslanjati na staru najavu ili snimku zaslona bez provjere datuma.
Kako pročitati vrijeme, visinu i smjer
Najava obično sadrži početak vidljivosti, trajanje, najveću visinu te smjer u kojem se postaja pojavljuje i nestaje. Vrijeme početka govori kada treba gledati prema navedenom dijelu neba. Najveća visina govori koliko će se tijekom prolaska podignuti nad obzor.
Visina se izražava u stupnjevima. Obzor je na nula stupnjeva, a točka izravno iznad glave na 90 stupnjeva. Prolazak nisko nad obzorom lakše će zakloniti kuće, stabla ili brdo. Viši prolazak često je praktičniji za početnika, posebno ako promatra iz grada.
Kratice smjera čitajte kao strane svijeta: N je sjever, S jug, E istok, a W zapad; NE označava sjeveroistok, a SW jugozapad. To je važno jer raspored na engleskom ne koristi hrvatske kratice I za istok i Z za zapad. Prije početka odredite gdje su ti smjerovi na mjestu s kojeg promatrate.
Najveća visina nije isto što i visina pri pojavljivanju. Postaja može krenuti nisko na jednom dijelu neba, popeti se mnogo više i zatim nestati u drugom smjeru. Pratite cijeli predviđeni put, umjesto da gledate samo u točku najveće visine.
Kakvo mjesto odabrati za promatranje
Za MSP nije nužno otići daleko od grada. Povoljan prolazak dovoljno je sjajan da se može vidjeti i uz gradska svjetla, ali otvoren pogled na traženi dio neba ostaje presudan. Dvorište, park ili prostor s nižim obzorom često su korisniji od balkona okrenutog na pogrešnu stranu.
Dođite nekoliko minuta ranije i provjerite zaklanja li zgrada početak putanje. Ne čekajte najavljenu minutu da prvi put otkrijete gdje je sjeverozapad. Ako nemate dobru orijentaciju, kompas ili karta mogu pomoći, a položaj okolnih ulica i zgrada pomoći će vam da taj smjer zadržite dok gledate prema nebu.
Teleskop nije potreban. Za prvo promatranje najlakše je pratiti postaju golim okom, jer se brzo pomiče i lako izlazi iz uskog vidnog polja instrumenta. Prvo pronađite sjajnu pokretnu točku, zatim pratite njezin put prema zvijezdama u pozadini.
Zašto je vidimo nakon zalaska ili prije izlaska Sunca
Postaja ne svijetli poput zvijezde. Vidimo Sunčevu svjetlost koja se odbija od njezinih površina. U sumrak ili zoru promatrač može biti u Zemljinoj sjeni, dok je postaja visoko iznad njega još na Sunčevoj svjetlosti. Tada nastaje dobar kontrast između osvijetljene postaje i tamnijeg neba.
Isti uvjeti osvijetljenosti vrijede za druge umjetne satelite. Prolazak iznad vašeg obzora ne jamči da će objekt biti vidljiv: raspored treba najaviti upravo osvijetljen prolazak na dovoljno tamnom nebu.
Zašto može nestati usred vedrog neba
Tijekom prolaska MSP može ući u Zemljinu sjenu. Tada više ne odbija dovoljno Sunčeve svjetlosti prema promatraču i može nestati prije nego što stigne do obzora. Nije se ugasila niti je naglo promijenila smjer; promijenili su se uvjeti osvijetljenosti.
Najavljeno trajanje zato označava vidljivi dio prolaska, koji može biti kraći od ukupnog kretanja iznad vašeg obzora. Ako objekt nestane ondje gdje prognoza predviđa završetak vidljivosti, to je koristan dodatni znak da ste pratili postaju. Ako nestane ranije, provjerite ima li tankih oblaka koje je u mraku teško primijetiti.
Kako znati da nije avion ili drugi satelit
MSP se obično vidi kao jedna sjajna točka koja se ravnomjerno pomiče. Avionska svjetla često pravilno bljeskaju, a mogu se razabrati i različite boje. Drugi sateliti mogu izgledati vrlo slično postaji, pa sjaj sam po sebi nije sigurna potvrda.
Usporedite početak, putanju i nestanak s najavom za svoje mjesto. Podudaranje tih podataka mnogo je uvjerljivije od dojma da je točka "previše sjajna da bi bila satelit". Za snalaženje na sjevernom nebu može pomoći i vodič za pronalaženje Sjevernjače.
Nakon promatranja zabilježite vrijeme i smjer te usporedite ih s prognozom. Već pri sljedećem prolasku lakše ćete prepoznati početak putanje i odabrati mjesto s boljim pogledom. Ako je najavljeni prolazak nisko nad obzorom, unaprijed provjerite zaklanjaju li taj dio neba zgrade ili stabla.
