Sjevernjaču je najlakše pronaći uz pomoć Velikih kola. Dvije zvijezde na vanjskom rubu njihova četverokutnog dijela pokazuju prema njoj. Kad produžimo taj smjer od dna prema vrhu "posude", dolazimo do zvijezde koja označava kraj ručke Malih kola.
Njezin prividno stalan položaj čini je korisnom za orijentaciju. Sjevernjača se nalazi blizu sjevernog nebeskog pola, točke prema kojoj je usmjerena Zemljina os rotacije. Ostale zvijezde tijekom noći prividno kruže oko tog područja, dok ona opisuje vrlo malen krug.
Sjevernjača nije najsjajnija zvijezda
Ime joj ne označava izniman sjaj, nego položaj na sjevernom nebu. Na vedrom nebu može se vidjeti golim okom, ali neke su zvijezde mnogo sjajnije. Ako je tražite odabirući najsjajniju točku koju vidite, lako možete pogriješiti.
Ne treba je zamijeniti ni s Danicom. Danica je tradicionalni naziv za Veneru kada se vidi kao sjajan jutarnji ili večernji objekt. Venera je planet i njezin položaj nije povezan sa sjevernim nebeskim polom. Sjevernjača je zvijezda, poznata i pod latinskim imenom Polaris.
NASA-in vodič za pronalaženje Sjevernjače naglašava upravo njezinu blizinu polu. Za prepoznavanje je važniji odnos prema okolnim zvijezdama nego usporedba sjaja.
Kako je pronaći pomoću Velikih kola
Potražite sedam zvijezda koje zajedno nalikuju na kola s rudom ili posudu s dugom ručkom. Četiri čine približan četverokut, a tri nastavljaju zakrivljenu ručku. Dvije zvijezde na rubu četverokuta suprotnom od ručke služe kao pokazivači prema Sjevernjači.
Pratite zamišljenu crtu od donje prema gornjoj zvijezdi tog ruba i nastavite je izvan četverokuta. Na tom ćete smjeru pronaći Sjevernjaču. Zatim pokušajte razabrati ostatak Malih kola: Sjevernjača je na kraju njihove ručke, a ne u četverokutnom dijelu.
Velika kola nisu zasebno zviježđe. Ona su prepoznatljiv uzorak unutar Velikog medvjeda. Međunarodna astronomska unija razlikuje takve zvjezdane uzorke od službenih zviježđa, koja obuhvaćaju određena područja neba. Mala kola pripadaju Malom medvjedu.
U gradu se slabije zvijezde Malih kola mogu izgubiti u svjetlosnom onečišćenju. To ne znači da ste pogrešno pronašli Sjevernjaču. Usporedite položaj pokazivača iz Velikih kola s kartom neba, umjesto da očekujete kako ćete uvijek vidjeti cijeli uzorak.
Kako pomaže Kasiopeja
Kad su Velika kola nisko, zaklonjena zgradom ili stablima, potražite Kasiopeju. Njezinih pet glavnih zvijezda tvori prepoznatljiv oblik slova W, koji ovisno o položaju može izgledati i kao slovo M. ESA-in opis Kasiopeje izdvaja upravo taj oblik kao njezin lako prepoznatljiv znak.
Kasiopeja i Velika kola nalaze se na suprotnim stranama šireg područja oko sjevernog nebeskog pola. Kasiopeja zato može pomoći odrediti gdje treba tražiti Sjevernjaču, ali za precizno pronalaženje korisno je usporediti zvijezde s kartom. Nije svaka zamišljena crta kroz slovo W pouzdan pokazivač.
Položaj oba uzorka mijenja se tijekom noći i s godišnjim dobima. Slika na kojoj su Velika kola iznad Sjevernjače prikazuje jednu orijentaciju neba, a ne raspored koji vrijedi svake večeri. Kartu zato treba postaviti za datum, vrijeme i mjesto promatranja.
Zašto se gotovo ne pomiče
Zemljina se os, promatrano tijekom jedne noći, usmjerava prema gotovo istom dijelu svemira. Dok se Zemlja okreće, zvijezde prividno opisuju krugove oko nebeskih polova. Što je zvijezda bliže polu, to je manji krug koji opisuje.
Sjevernjača nije točno na samom polu. I ona se prividno pomiče, samo mnogo manje od zvijezda udaljenijih od te točke. Na fotografiji snimljenoj dugom ekspozicijom razlika se može vidjeti u zvjezdanim tragovima. Izraz "nepomična" zato je praktičan opis za orijentaciju, a ne doslovna tvrdnja o njezinu gibanju.
Što njezina visina govori o mjestu promatranja
Sjevernjača pokazuje približno prema geografskom sjeveru. Njezina visina nad obzorom ujedno približno odgovara geografskoj širini promatrača: na 45 stupnjeva sjeverne širine nalazi se oko 45 stupnjeva iznad sjevernog obzora. Iz Hrvatske je zato vidimo otprilike na sredini između obzora i točke iznad glave.
Ta se visina ne mijenja znatno tijekom noći. Ako promatrač putuje prema sjeveru, Sjevernjača se na njegovu nebu podiže; putuje li prema ekvatoru, spušta se. Geografski sjever pritom nije isto što i smjer magnetskog sjevera koji pokazuje kompas.
Hoće li uvijek biti zvijezda sjevera?
Zemljina os vrlo polako mijenja smjer. Taj se proces zove precesija, a puni ciklus traje približno 26.000 godina. Zbog njega se kroz tisućljeća mijenja i područje neba u kojem se nalazi sjeverni nebeski pol.
Polaris zato nije oduvijek imala današnju ulogu niti će je zadržati zauvijek. Za naše je noći, međutim, vrlo korisna orijentacijska zvijezda. Za prvo promatranje dovoljno je pronaći Velika kola, pratiti njihove dvije pokazne zvijezde i provjeriti položaj na karti; teleskop nije potreban.
