Južna Amerika bila je posljednji kontinent koji su ljudi naselili, a nova genetska studija pokazuje da taj proces nije bio jednostavan ni linearan. Analiza genoma 128 ljudi od Meksika do Argentine upućuje na tri vala doseljavanja, među njima i jedan dosad neprepoznat.
Prvi ljudi u regiju su, prema rezultatima studije, stigli prije otprilike 12.500 godina. Ta je skupina genetski povezana s kulturom Clovis iz Sjeverne Amerike.
Drugi val pojavio se oko 9.000 godina prije sadašnjosti i pokazuje bližu povezanost s današnjim domorodačkim narodima Amerike. No istraživači su zatim uočili i treći genetski trag, prisutan kod gotovo svih današnjih domorodačkih skupina u Južnoj Americi.
Taj se treći val prvi put pojavljuje na Karibima prije oko 2.500 godina, a zatim se proširio kontinentom.
Amazonske skupine nose neočekivan signal
Najveće iznenađenje nalazi se u genomima pet današnjih domorodačkih skupina iz Amazonije. One nose genetske varijante koje se danas nalaze i kod domorodačkih naroda Australazije.
Istraživači smatraju da taj trag potječe od drevne azijske loze nazvane Ypykuéra, blisko srodne precima današnjih Australazijaca. Prema njihovoj interpretaciji, ta je skupina živjela u Beringiji, drevnom kopnenom mostu između Sibira i Aljaske, gdje je prije oko 10.000 godina mogla doći u kontakt s precima današnjih amazonskih naroda.
Ypykuéra podrijetlo čini samo oko dva posto genoma tih južnoameričkih populacija. Ipak, činjenica da se taj udio održao približno 10.000 godina upućuje na mogućnost da je imao određenu evolucijsku prednost.
Istraživači su zato tražili znakove pozitivne selekcije. Posebno se istaknuo gen LINC00871, povezan s plodnošću, koji pokazuje snažnu vezu s Ypykuéra podrijetlom. Slični signali pronađeni su i kod gena povezanih s imunitetom, inzulinskim signaliziranjem i napredovanjem raka.
Autori studije zaključuju da su neke genske regije zajedničke današnjim Australazijcima i određenim domorodačkim skupinama Južne Amerike vjerojatno bile pod pozitivnom selekcijom. Drugim riječima, drevni genetski trag možda je pomogao tim populacijama u prilagodbi dok su se širile kroz dotad nenaseljena područja Južne Amerike.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
