eROSITA-in katalog donosi drugo izdanje pregleda cijelog neba s gotovo dva milijuna izvora rendgenskog zračenja. Riječ je o najopsežnijem popisu visokoenergetskih objekata dosad, a među njima su aktivne crne rupe, galaktički skupovi, zvijezde i ostaci zvjezdanih eksplozija.
Katalog je sastavljen na temelju prva tri pregleda cijelog neba, obavljena tijekom prvih 556 dana rada misije. Obuhvaća zapadnu polovicu neba, dok se druga polovica obrađuje u zasebnom dijelu misije. U odnosu na prvo izdanje broj izvora približno se udvostručio, pa astronomi sada mogu uspoređivati mnogo veći broj objekata u istom mjernom sustavu.
Gotovo dva milijuna izvora
U novom katalogu nalazi se oko 1,9 milijuna točkastih izvora i približno 64.000 proširenih objekata. Točkasti izvori najčešće su aktivne galaktičke jezgre i zvijezde, dok prošireni izvori uključuju skupove galaksija i velike oblake vrućeg plina između galaksija.
Posebno je izdvojeno oko 15.000 izvora otkrivenih u tvrdom rendgenskom području. U tom dijelu spektra pojavljuju se vrlo energični procesi, među ostalim akrecija materijala prema crnim rupama. Otprilike 88 posto identificiranih izvora nalazi se izvan Mliječne staze, što katalog čini korisnim za proučavanje udaljenih galaksija i njihove evolucije.
Zašto je rendgensko zračenje važno
Rendgensko zračenje otkriva plin zagrijan na milijune stupnjeva, udarne valove, snažna magnetska polja i materijal koji se ubrzava u blizini crnih rupa. Takvi procesi često su nevidljivi u optičkim snimkama. Katalog eROSITA-e omogućuje astronomima da ih usporede u velikom broju galaksija i različitim razdobljima svemirske povijesti.
Podaci mogu pokazati kako se aktivne galaktičke jezgre mijenjaju kroz kozmičko vrijeme, kako se galaktički skupovi okupljaju i koliko često zvijezde doživljavaju snažne bljeskove. Za pojedinačne izvore katalog donosi položaj, raspon energija, procijenjeni sjaj i poveznice s optičkim i infracrvenim bazama podataka.
Rendgenske snimke pritom pružaju drugačiji pogled na objekte koje astronomi prate drugim instrumentima. Mjerenja opservatorija Chandra, primjerice, mogu razlučiti neobične izvore i provjeriti mijenja li se njihov spektar. Usporedba s eROSITA-inim podacima pokazuje jesu li pojedinačna pojačanja sjaja kratkotrajna ili dio dugotrajnog ciklusa.
Kako je katalog napravljen
eROSITA cijelo nebo snima u širokom rasponu rendgenskih energija. Svaki novi pregled dodaje izvore i poboljšava mjerenja onih koji su već otkriveni. Kada se više snimaka preklopi, istraživači mogu provjeriti položaj, energiju i promjene sjaja istog objekta.
Za javnost je posebno zanimljivo što katalog uključuje izvore koji se ne vide u običnim optičkim snimkama. Crna rupa može postati vidljiva tek kada počne privlačiti plin iz pratitelja. Galaktički skup može se otkriti po slabom, ali golemom oblaku vruće plazme koji se proteže između njegovih galaksija.
eROSITA-in katalog omogućuje i provjeru ranijih kataloga. Kada se položaji i energije usporede s podacima drugih opservatorija, moguće je odbaciti lažne podudarnosti i bolje procijeniti udaljenost izvora. Tako se sirova mjerenja pretvaraju u kartu strukture svemira koju astronomi mogu koristiti.
Što donose nova izdanja
Sljedeća izdanja trebala bi obuhvatiti još veći broj preleta i osjetljivija mjerenja slabih izvora. Svaki novi katalog pritom neće samo dodavati objekte, nego i poboljšavati podatke o onima koji su već otkriveni. Oznake nesigurnosti pokazuju koliko je pouzdano mjerenje položaja i energije za svaki izvor, pa istraživači mogu odabrati najbolje kandidate za detaljna promatranja.
U godinama koje dolaze drugo izdanje kataloga kombinirat će se s podacima teleskopa koji rade u drugim područjima spektra. Tek kada se rendgenski izvor poveže s optičkom galaksijom ili infracrvenim objektom, moguće je pouzdano odrediti njegovu prirodu i udaljenost. Katalog tako postaje polazište za nova ciljana promatranja.
Široka primjena podataka povezuje različite teme: potragu za crnim rupama, mjerenje mase galaktičkih skupova i praćenje ostataka zvjezdanih eksplozija. Isti skup mjerenja može pritom pokazati kako se najenergetskiji procesi u svemiru odražavaju na rast i razvoj galaksija.
eROSITA je dio misije Spektr-RG i nalazi se u orbiti oko točke L2, približno 1,5 milijuna kilometara od Zemlje. Teleskop nastavlja snimati cijelo nebo, pa će budući podaci povećavati osjetljivost i broj pouzdano prepoznatih izvora.
Rezultati su opisani u radu The SRG/eROSITA All-Sky Survey DR2, a pregled kataloga objavio je i Max Planckov institut za izvanzemaljsku fiziku. Drugo izdanje nije konačan popis svega što će misija otkriti, ali već sada daje temelj za brojna istraživanja o razvoju galaksija i najenergetskijim procesima u svemiru.
