Prošle godine, tijekom 2025., imao sam priliku u posebnom izdanju Večernjeg lista, Večernjakovu godišnjaku, detaljno pisati o smjeru u kojem se razvijaju svemirska istraživanja i izazovima koji nas očekuju u nadolazećim godinama. Bio je to rijedak prostor za mirnu, kontekstualnu analizu bez dnevne žurbe vijesti. Ulaskom u 2026. postaje jasno da se dio tada opisanih planova sada pretvara u konkretne korake.
Godina 2026. mogla bi se pokazati jednom od najintenzivnijih u novijoj povijesti istraživanja svemira, uz povratak letova s posadom u lunarnu okolinu, završne pripreme za buduće misije prema Marsu, jačanje sustava planetarne obrane i ključne gravitacijske manevre koji će odrediti tijek dugoročnih znanstvenih ciljeva, uključujući procjenu nastanjivosti Jupiterova mjeseca Europe. Već na samom početku godine planirani su važni zahvati na Međunarodnoj svemirskoj postaji, a tijekom narednih mjeseci slijedi niz međunarodnih lansiranja i manevara koji će otvoriti prostor za nova mjerenja i odluke s dugoročnim posljedicama.
2026.
Samo nekoliko dana nakon ulaska u novu godinu, 6. siječnja, NASA bi trebala započeti seriju svemirskih šetnji izvan Međunarodne svemirske postaje kako bi se pripremila ugradnja novog solarnog niza. U nastavku 2026. očekuje se rast broja međunarodnih misija, što upućuje na godinu s velikim potencijalom za nova otkrića i tehnološke provjere.
NASA-in program Artemis trebao bi dobiti snažan početak misijom Artemis II, za koju su trenutačni planovi usmjereni na lansiranje početkom veljače. Riječ je o prvom letu s posadom koji će astronautima omogućiti obilazak Mjeseca i povratak na Zemlju, prvi takav od završetka programa Apollo 1972. Misija će trajati 10 dana, a tijekom tog razdoblja Artemis II testirat će ključne sustave uoči budućih slijetanja na Mjesec u sklopu programa Artemis. Među sustavima koji se provjeravaju navode se sustav održavanja života letjelice Orion te optičke komunikacije između Zemlje i Mjeseca. Misija će dodatno rasporediti cubesate iz više država, uključujući Argentinu, Saudijsku Arabiju i Južnu Koreju.
Paralelno s time, NASA kroz inicijativu Commercial Lunar Payload Services (CLPS) planira ove godine isporučiti ključne materijale na lunarnu površinu u dvije misije s privatnim komercijalnim partnerima. Te bi misije trebale biti važni koraci prema planiranom Artemis III slijetanju s posadom te, dugoročno, prema trajnoj lunarnoj bazi.
CLPS i povratak na Mjesec: IM-3 i Blue Ghost Mission 2
Misija Intuitive Machines IM-3 nadovezuje se na prethodnu misiju IM-2, koja je 2025. prekinuta nakon problema pri slijetanju, zbog čega lander Athena nije uspio osigurati dovoljnu opskrbu energijom. IM-3 predviđa slanje više letjelica za slijetanje, rovera, autonomnih robotskih istraživača i instrumenata za praćenje okoliša. Glavni znanstveni cilj misije je područje Reiner Gamma, jedno od najneobičnijih obilježja na Mjesecu. Riječ je o spiralnim površinskim strukturama, poznatima kao lunarni vrtlozi, koje se povezuju s lokalnim magnetskim anomalijama opaženima desetljećima. Opažanja tijekom IM-3 trebala bi pružiti nove podatke o njihovoj prirodi i mehanizmima njihova nastanka.
Paralelno s time, Firefly Aerospace za kasnu 2026. planira Blue Ghost Mission 2, koja uključuje i orbitalnu letjelicu Elytra Dark. U sklopu misije predviđeno je slijetanje letjelice Blue Ghost te raspoređivanje satelita Lunar Pathfinder Europske svemirske agencije. Nakon slijetanja na udaljenu stranu Mjeseca, Elytra Dark trebala bi ostati u orbiti i tijekom pet godina osiguravati komunikacijski relej i referentnu kalibraciju radiofrekvencija. Cilj misije je prikupljanje podataka ključnih za budući trajni boravak na Mjesecu, uključujući identifikaciju korisnih resursa, ispitivanje tehnologija za distribuciju energije i unaprjeđenje lunarnih komunikacijskih sustava.
Od Mjeseca prema Marsu: Starship, ESCAPADE i međunarodna utrka instrumenata
SpaceX u 2026. planira nastaviti testni program letjelice Starship. Dvanaesto lansiranje trebalo bi dosegnuti suborbitalnu putanju, a potisni sklop za taj let već je sastavljen, što upućuje na raspored u veljači ili ožujku. Nakon toga, trinaesti let mogao bi donijeti prvi orbitalni izlazak Starshipa i time potvrditi sposobnost sustava za operacije u svemiru.
U nastavku godine SpaceX najavljuje zahtjevnije korake. Među njima su ispitivanja i demonstracija sustava Human Landing System namijenjenog misiji Artemis III s posadom, kao i mogućnost slanja bespilotnih gornjih stupnjeva prema Marsu. Marsov lansirni prozor 2026. otvara se od listopada do prosinca, u razdoblju kada su Zemlja i Mars povoljno poravnani za najkraći i energetski najučinkovitiji prijelaz, koji se ponavlja svakih 26 mjeseci.
Elon Musk je 2024. iznio plan prema kojem bi se pet letjelica Starship, opremljenih robotima Optimus, poslalo prema Marsu radi izviđanja resursa i pripreme infrastrukture za kasnije misije s posadom. Do svibnja 2025. procijenio je da postoji 50 % izgleda da se taj cilj ostvari, no kasnije tijekom godine priznao je da se ostvarenje čini sve manje vjerojatnim, iako mogućnost formalno nije isključena. Na mrežnim stranicama SpaceX i dalje se navodi da je sljedeći lansirni prozor prema Marsu 2026., bez jasne potvrde da će se taj plan doista provesti.
U praksi, međutim, takav se raspored čini sve teže ostvarivim. Razvoj Starshipa, iako tehnološki revolucionaran, i dalje kasni u odnosu na ranije najavljene rokove, a niz tehničkih i regulatornih izazova ostaje neriješen. U tom kontekstu, slanje robota Optimus na Mars već tijekom ovog desetljeća djeluje malo vjerojatno, a ostvarenje tog cilja i do 2030. sve se češće dovodi u pitanje. Dodatnu nesigurnost unose i kašnjenja u programu Artemis, zbog kojih je i planirano slijetanje ljudi na Mjesec, najavljivano za 2027., postalo predmetom sve otvorenijih dvojbi.
Komercijalna svemirska postaja
U 2026. na komercijalnu svemirsku infrastrukturu cilja i tvrtka Vast, koja planira lansirati postaju Haven-1, prvu komercijalnu svemirsku postaju. Lansiranje je predviđeno za svibanj na raketi Falcon 9, a u lipnju bi trebala uslijediti 14-dnevna misija s posadom koja bi do postaje stigla kapsulom SpaceX Crew Dragon. Haven-1 trebala bi ponuditi istraživačko-proizvodnu platformu za rad u mikrogravitaciji s 10 mjesta, uz smještajne i operativne uvjete za četveročlanu posadu, dostupne komercijalnim korisnicima.
Lansirni prozor za putovanje prema Marsu 2026. ne koristi samo SpaceX. NASA je u studenome lansirala misiju ESCAPADE a nakon otvaranja tog prozora letjelica će, uz pomoć Zemljine gravitacije, izvesti gravitacijski manevar i krenuti prema Marsu. Ondje će dva identična satelita proučavati kako svemirsko vrijeme utječe na neobičnu marsovsku magnetosferu.
U sklopu procjene dugoročne nastanjivosti, misija će pratiti međudjelovanje svemirskog vremena, rijetke marsovske atmosfere i magnetske kore planeta. Znanstvenici očekuju da će podaci pomoći razjasniti kako je Mars izgubio svoju nekadašnju gustu atmosferu. Ti se rezultati opisuju kao važni za planiranje dugoročnog i sigurnog boravka ljudi na Crvenom planetu, jer bi mogli omogućiti mjere kojima se ublažavaju učinci opasnog svemirskog vremena u okruženju koje ovisi o umjetnim sustavima održavanja života.
NASA i kineski svemirski programi u 2026.
Tijekom 2026. pomak će ostvariti i nekoliko drugih NASA-inih projekata. Sonda Psyche iz programa Discovery tijekom ljeta izvest će gravitacijski manevar uz Mars, koji će joj povećati brzinu i preusmjeriti je prema asteroidu 16 Psyche. U prosincu 2026. će Europa Clipper iskoristiti gravitacijski manevar uz Zemlju kao još jedan ključan korak na putu prema Jupiterovu sustavu. Po dolasku 2030. na Europu, jedan od Jupiterovih mjeseca, misija će procjenjivati uvjete relevantne za nastanjivost tog svijeta.
U istom razdoblju NASA planira lansirati skupinu malih cubesata u sklopu misije SunRISE (Sun Radio Interferometer Space Experiment). Misija je usmjerena na svemirsko vrijeme, a cilj joj je praćenje Sunčevih radijskih izboja i kartiranje Sunčeva magnetskog polja. Kako se ljudske misije postupno šire od Mjeseca prema Marsu, razumijevanje utjecaja nabijenih čestica sa Sunca na svemirske sustave postaje operativno važno za planiranje i sigurnost letova.
Velike planove za 2026. ne imaju samo Sjedinjene Države. Kina prema kraju godine očekuje lansiranje misije Chang’e 7, nastavka programa nazvanog po kineskoj božici Mjeseca, koji je dosad bio usmjeren na istraživanje lunarne površine. Chang’e 7 ciljano se usmjerava na južni pol Mjeseca, područje posebno zanimljivo zbog “hladnih zamki”, kratera koji zbog trajne sjene ne primaju dovoljno izravne Sunčeve svjetlosti da bi se osvijetlili. Upravo se u takvim uvjetima očekuju zalihe zaleđene vode i drugih minerala, potencijalno ključne za buduće trajne baze. Misija uključuje orbiter, relejni satelit, letjelicu za slijetanje, rover i malu leteću sondu. NASA je to područje već istraživala misijama poput LCROSS-a, a nove ekspedicije, uključujući Artemis III, ponovno će mu se vratiti.
Kina u srpnju planira i misiju Tianwen-2, povratnu misiju uzoraka koja bi se trebala susresti s asteroidom 469219 Kamo’oalewa radi istraživanja i prikupljanja uzoraka.
Uz to, Kina priprema i novi svemirski teleskop povezan s postajom Tiangong, koja je u tri segmenta lansirana između 2021. i 2022. Tiangong je prva kineska dugotrajna svemirska postaja te je već korištena za niz pokusa u niskoj Zemljinoj orbiti. Novi element programa je teleskop Xuntian, za koji se očekuje da će tijekom misije obuhvatiti oko 40 % neba, uz vidno polje približno 350 puta veće od onoga koje ima svemirski teleskop Hubble.
Teleskop je u početnom konceptu trebao biti integriran u samu postaju, no zbog zabrinutosti oko svjetlosnog onečišćenja, vibracija i mogućnosti da Tiangong zakloni vidno polje, Kina je odlučila lansirati Xuntian kao samostalan objekt u istoj orbiti. Planirano trajanje misije je 10 godina, a na teleskopu će biti pet instrumenata: kamera za pregledna snimanja, terahercni prijamnik, višekanalni snimač, integralno-poljski spektrograf i koronograf za izravno opažanje egzoplaneta u blizini njihovih matičnih zvijezda. Takva opažanja trebala bi omogućiti mjerenje položaja, oblika i sjaja mnogih galaksija, čime bi se dobio novi kontekst za njihovu izgradnju i evoluciju. Xuntian ima otvor blende promjera 2 metra, što se u opisu misije navodi kao ključni preduvjet za vidno polje približno 350 puta veće od Hubbleova.
Europa i Japan
Europska svemirska agencija i Japanska svemirska agencija također imaju važne planove. Njihova zajednička misija BepiColombo trebala bi ući u orbitu Merkura u studenome 2026., nakon čega će se razdvojiti na Mercury Planetary Orbiter i Mercury Magnetic Orbiter. Kao planet najbliži Suncu, Merkur je ključan za razumijevanje evolucije vrućih planeta blizu svojih zvijezda, s posebnim naglaskom na magnetska polja i magnetosfere. Dodatno, mjerenja gibanja Merkura trebala bi dati važne nove podatke za provjeru Einsteinove opće teorije relativnosti u postnjutnovskom formalizmu.
Japan u 2026. ima još dva istaknuta događaja. U srpnju će Hayabusa-2 u sklopu produžene misije izvesti prelet asteroida 98943 Torifune. Još važnije, Martian Moons eXploration (MMX) trebala bi biti lansirana 2026. kako bi izvela povratnu misiju uzoraka s marsovskog mjeseca Phobosa i prelet marsovskog mjeseca Deimosa. Povrat uzorka na Zemlju za analizu očekuje se tijekom 2031.
Planetarna obrana u 2026. dobiva posebno vidljiv trenutak dolaskom misije HERA Europske svemirske agencije do asteroida Didymos u studenome. HERA je zamišljena kao nastavak misije NASA DART iz 2022. DART je bio praktični test planetarne obrane u kojem je kinetičkim udarom mijenjana putanja asteroida. HERA će, zajedno sa svoja dva cubesata, doći do binarnog asteroida Didymos kako bi iz blizine promatrala posljedice udara DART-a.
Godina 2026. ne donosi samo početke nego i završetke. Misija Solar Orbiter Europske svemirske agencije planirana je za završetak u 2026., uz razmatranje mogućeg produljenja do 2030.
Uz brojna lansiranja, gravitacijske manevre, testiranja, slijetanja, prelete i povratne misije uzoraka planirane za nadolazeću godinu, 2026. bi mogla zadržati iznimno visoku dinamiku svemirskih zbivanja. No uz globalni kontekst, ostaje i pitanje njezina značenja u lokalnom prostoru. Postoji nada da će 2026. biti godina u kojoj će se i u Hrvatskoj snažnije prepoznati važnost znanosti, svemirskih istraživanja i sustavnog znanstvenog obrazovanja.
U tom okviru, očekivanje je i da će se otvoriti prostor za nova partnerstva koja mogu pridonijeti širenju kulture znatiželje i istraživanja, ne samo unutar Hrvatske, nego i među publikom iz susjednih zemalja koje svakodnevno dolaze u kontakt s domaćim medijskim prostorom. Razvoj društva koje razumije znanost, cijeni svemirska istraživanja i ulaže u obrazovanje mlađih generacija ostaje dugoročan izazov, ali i nužan preduvjet održivog napretka.
Upravo s tom namjerom djeluje i Kozmos.hr, kao projekt posvećen znanstvenoj pismenosti, kritičkom razmišljanju i pristupačnom, ali odgovornom tumačenju suvremenih istraživanja svemira. U okolnostima u kojima se takav projekt razvija gotovo isključivo individualnim naporom, ostaje nada da bi 2026. mogla donijeti i interes partnera ili ulagača spremnih podržati njegov daljnji rast i osigurati mu širi doseg.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
