Ganimed, najveći Jupiterov mjesec, ispod ledene kore najvjerojatnije skriva golemi ocean. Nova studija sada izdvaja površinska područja na kojima je materijal iz te unutrašnjosti možda dospio do leda koji misija JUICE može izravno proučavati.
Ako se ta mjesta pokažu kao tragovi nekadašnje kriovulkanske aktivnosti, Ganimed bi mogao čuvati kemijski zapis dubokog oceana na samoj površini. To ne znači da je ondje pronađen život, ali znači da znanstvenici možda imaju jasnije mete za potragu za uvjetima koji bi ga mogli omogućiti.
Ganimed nije samo još jedan ledeni mjesec
Ganimed je veći od Merkura i najveći je prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Poseban je i po tome što ima vlastito magnetsko polje, što ga izdvaja među mjesecima. No najvažnija pretpostavka skriva se ispod njegove ledene površine: ondje bi mogao postojati ocean s više vode nego što je ima u svim Zemljinim oceanima zajedno.
Zbog toga je Ganimed jedan od glavnih ciljeva europske misije JUICE, punim nazivom Jupiter Icy Moons Explorer. Letjelica Europske svemirske agencije već je na putu prema Jupiterovu sustavu, gdje će istraživati Ganimed, Kalistu i Europu.
Vrijeme objave ove studije zato nije samo akademska pojedinost. Dok JUICE putuje prema Jupiteru, znanstvenici nastoje odrediti koja mjesta na Ganimedu zaslužuju posebnu pozornost. Umjesto da se taj mjesec promatra kao golema ledena kugla, nova analiza pokazuje gdje bi se na njegovoj površini mogli tražiti tragovi unutrašnje aktivnosti.
Četiri udubine koje se izdvajaju na starim podacima
Moguće tragove kriovulkanizma izdvojio je međunarodni tim pod vodstvom dr. Anezine Solomonidou iz Hellenic Space Centera. Istraživači su se vratili podacima NASA-ine misije Galileo, koja je od 1995. do 2003. istraživala Jupiterov sustav, i u njima potražili površinske oblike koji bi mogli upućivati na izbijanje materijala iz Ganimedove unutrašnjosti.
Posebno su važni bili ponovno obrađeni podaci instrumenta Near-Infrared Mapping Spectrometer, koji je pratio sastav i obilježja površine u bliskom infracrvenom području. Takvi podaci omogućuju znanstvenicima da ne gledaju samo oblik terena, nego i moguće razlike u materijalu od kojeg je površina građena.
U toj su analizi izdvojene neobične udubine i strukture koje se ne uklapaju lako u sliku običnog, pasivnog ledenog terena. Među najzanimljivijim kandidatima nalaze se četiri paterae, široke depresije koje su možda nekada bile mjesta na kojima je materijal iz dubine dospio na površinu.
Tu treba biti precizan. Znanstvenici ne tvrde da su na Ganimedu pronašli aktivne gejzire, niti da ocean danas izbija kroz led. Riječ je o mogućim tragovima starije geološke aktivnosti. No i takvi tragovi mogu biti iznimno vrijedni ako su na površinu donijeli materijal iz dubljih slojeva.
Zašto su mogući ledeni “vulkani” toliko važni
Kriovulkanizam nije vulkanizam kakav poznajemo na Zemlji. Na našem planetu vulkani izbacuju rastaljene stijene, pepeo i plinove. Na ledenim mjesecima kroz pukotine u kori mogu izlaziti voda, led, soli i druge hlapljive tvari.
Za Ganimed je to posebno važno jer JUICE neće bušiti kilometre leda kako bi došao do oceana. Ako je neki prirodni proces već iznio dio dubinskog materijala na površinu, letjelica ga može proučavati iz orbite, kamerama i spektrometrima.
Takva bi područja mogla biti rijetki dostupni uzorci Ganimedove unutrašnjosti. U njima se možda nalaze spojevi koji nisu nastali na površini, nego su ondje stigli iz oceana ili iz slojeva povezanih s njim.
Zato će znanstvenike posebno zanimati razlikuju li se te depresije od okolnog leda. Ako njihov sastav bude drukčiji, to bi ojačalo mogućnost da nisu riječ samo o običnim površinskim udubinama, nego o mjestima na kojima je unutrašnjost Ganimeda ostavila kemijski trag.
JUICE će provjeriti je li ocean ostavio trag u ledu
U istraživanju tih područja važnu će ulogu imati instrumenti MAJIS i JANUS. MAJIS će analizirati sastav površinskog leda, dok će JANUS snimati reljef i pomoći znanstvenicima razumjeti oblik i podrijetlo izdvojenih struktura.
Ako se potvrdi da su neke od tih paterae povezane s kriovulkanskom aktivnošću, JUICE bi mogao proučavati mjesta na kojima se dvije razine Ganimeda možda dodiruju: ledena površina i skrivena unutrašnjost. Upravo je ta veza ključna za razumijevanje oceanskih svjetova.
Važno je naglasiti da ova studija ne donosi dokaz života na Ganimedu, niti potvrđuje da ocean danas izbija na površinu. Njezina je vrijednost u tome što pokazuje gdje bi JUICE trebao tražiti najzanimljivije tragove.
Ganimed zbog toga više nije samo udaljeni ledeni mjesec u Jupiterovu sustavu. Sve više izgleda kao svijet čija površina možda čuva zapise duboke unutrašnje aktivnosti, na mjestima gdje se skriveni ocean nekada mogao približiti dosegu budućih opservacija
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
