NASA-in rover nastavlja prikupljati vrijedne podatke i slati zanimljive snimke i fotografije koji govore o atmosferskim aktivnostima Crvenog planeta.
Perseverance na Marsu
Tijekom prvih nekoliko stotina dana u krateru Jezero, NASA-in rover Perseverance vidio je neke od najintenzivnijih aktivnosti prašine ikada snimljene na površini Crvenog planeta. Rover me samo da je otkrio stotine vrtloga koji nose prašinu (tzv. ‘vragovi prašine’), već je Perseverance poslao prvi ikada snimljen video nalet vjetra koji podiže masivni marsovski oblak prašine.
Nova otkrića omogućuju znanstvenicima da bolje razumiju procese prašine na Marsu i pridonose skupu znanja koje bi im jednog dana moglo pomoći u predviđanju prašnih oluja po kojima je Mars poznat. Ove oluje predstavljaju prijetnju budućim robotskim i ljudskim istraživačima – „Svaki put kada sletimo na novo mjesto na Marsu, to je prilika da bolje razumijemo vrijeme na planetu. U siječnju smo imali regionalnu prašnu oluju, ali još smo usred sezone prašine, tako da je vrlo vjerojatno da ćemo vidjeti još oluja prašine,“ rekla je Claire Newman.
Opažanja i istraživanje
Perseverance je ova opažanja izvršio prvenstveno s vlastitom kamerama i paketom senzora koji pripadaju Marsovom Environmental Dynamics Analyzeru, a uključuje senzore vjetra, svjetlosne senzore koji mogu detektirati vrtlog dok raspršuju sunčevu svjetlost oko rovera i kameru okrenutu prema nebu za snimanje slika prašine i oblaka.
Ako je suditi prema do sada prikupljenim podatcima krater Jezero jedna je od najaktivnijih regija na površini Marsa, tj. jedan od aktivnijih izvora prašine na Crvenom planetu.
Česti vrtlozi
Kamere rovera također su dokumentirale tri slučaja u kojima su udari vjetra podizali velike oblake prašine. Najveći od njih stvorio je masivni oblak koji je prekrivao 4 četvorna kilometra. Znanstvenici su procijenili da ovi udari vjetra podižu jednako, ako ne i više, prašine kao i vrtlozi (iako je vrtloga značajno više!).
NASA-in Perseverance Mars rover koristio je svoju navigacijsku kameru kako bi snimio ove vrtloge (‘vragove prašine’) kako se kovitlaju preko kratera Jezero 20. srpnja 2021. godine (©NASA/JPL-Caltech/SSI).
Dok su jaki naleti vjetra i prašine učestala pojava na cijelom Marsu čini se da se krater Jezero ipak izdvaja od ostatka iznimnom aktivnošću. Ova veća aktivnost mogla bi biti povezana s kraterom koji se nalazi u blizini onoga što znanstvenici nazivaju „stazom oluja“ (eng. dust storm track) koja se proteže od sjevera do juga diljem planeta, često podižući prašinu tijekom sezone prašnih oluja. Veća aktivnost u Jezeru mogla bi biti i posljedica čimbenika poput hrapavosti njegove površine, što vjetru može olakšati podizanje prašine.
Jak vjetar
NASA-in ‘lander’ InSight (koji se nalazi u Elysium Planitia) sve više gubi energiju jer nema vrtloga koji bi očistili njegove solarne panele te bi svakako ‘preferirao’ biti u krateru Jezero. Naime, iako Perseverance napajan nuklearnim pogonom, čak i da ima solarne panele zbog jakog vjetra u krateru ne bi imao problema s akumuliranjem prašine, tj. imao bi pomoć vjetra pri njihovom čišćenju.
Zapravo, podizanje prašine bilo je intenzivnije nego što je tim želio! Naime, pijesak nošen vrtlozima oštetio je dva MEDA-ina senzora vjetra, a tim sumnja da su štetu uzrokovala zrnca pijeska koja su oštetila tanke žice na senzorima. Ovi senzori su posebno osjetljivi jer moraju ostati izloženi vjetru kako bi ga ispravno izmjerili. Znanstvenici sada promišljaju kako bolje zaštititi ove senzone, no Manuel de la Torre Juarez zaključio je kako su „prikupili puno sjajnih podataka. Senzori vjetra su ozbiljno pogođeni, ironično, upravo zato što smo dobili ono što smo željeli izmjeriti.“
Odakle dolazi tolika prašina Marsove atmosfere?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
