Japanska sonda MMX krenula je prema Marsu kako bi s njegova mjeseca Fobosa donijela uzorke na Zemlju, što dosad nije uspjelo nijednoj misiji. Nakon uspješnog lansiranja JAXA je 21. listopada potvrdila i završetak kritičnih početnih operacija: letjelica je u dobrom stanju i prelazi na provjeru opreme za put prema Marsovu sustavu.
Raketa H3 poletjela je iz Svemirskog centra Tanegashima 20. listopada u 4:41 po japanskom vremenu, odnosno 19. listopada u 21:41 po hrvatskom vremenu. Prema JAXA-inoj potvrdi lansiranja, MMX se od gornjeg stupnja odvojio nakon 71 minute i 13 sekundi te nastavio predviđenom putanjom.
Uspješan početak omogućuje sljedeću fazu ambicioznog pothvata. Misija Martian Moons eXploration trebala bi najmanje deset grama materijala s Fobosa vratiti 2031. godine. Znanstvenici žele utvrditi od čega je taj mali mjesec građen i je li nastao od materijala izbačenog s Marsa ili je nekada bio samostalno tijelo.
Letjelica je prošla prve provjere nakon lansiranja
Kritična početna faza obuhvaća postupke potrebne da sonda nakon odvajanja od rakete može sigurno nastaviti misiju: otvaranje solarnih panela, uspostavljanje kontrole orijentacije u tri osi i oslobađanje mehanizma koji je držao antenu srednjeg pojačanja. JAXA je potvrdila da je taj niz operacija završen.
Slijede početne funkcionalne provjere uređaja i pripreme za putovanje. U našem pregledu misije prije lansiranja opisali smo zašto se MMX usmjerava upravo na Fobos. Sada, nakon polijetanja, pozornost se premješta na let do Marsa i zahtjevne manevre u njegovoj blizini.
Rover će pripremiti teren za uzorkovanje
Prema ESA-inu rasporedu misije, ulazak u orbitu oko Marsa očekuje se u kolovozu 2027., a praćenje Fobosa iz blizine trebalo bi početi mjesec poslije. Sonda će najprije proučavati površinu iz daljine, prije nego što se približi dovoljno za spuštanje rovera.
Francusko-njemački Idefix trebao bi na Fobos stići početkom 2029. Njegovi će instrumenti ispitivati sastav i teksturu tla, a prikupljeni podaci pomoći u pripremi slijetanja glavne letjelice. U tako slaboj gravitaciji problem nije samo kako sletjeti nego i kako ostati na tlu te se po njemu kretati.
Rover ima masu od 25 kilograma, ali će ga Fobos privlačiti silom usporedivom s težinom predmeta od približno 15 grama na Zemlji. To ne mijenja njegovu masu, ali bitno mijenja ponašanje pri dodiru s površinom. Sustavi za kretanje i uzorkovanje moraju biti prilagođeni tim uvjetima.
Fobos bi mogao sačuvati i materijal s Marsa
Jedno objašnjenje podrijetla Fobosa i Deimosa jest da ih je Mars zarobio gravitacijom. Drugo ih povezuje s velikim sudarom nakon kojeg se izbačeni materijal okupio u mjesece. Kemijski i mineralni sastav uzoraka omogućio bi mnogo precizniju usporedbu tih scenarija nego što je moguća samo na temelju snimaka.
Na Fobosu se očekuje i materijal izbačen s Marsa tijekom dugog razdoblja udara. Zbog toga uzorci mogu sadržavati podatke o njegovu nastanku, ali i o povijesti susjednog planeta. Površinom Fobosa dominiraju brojni krateri, među kojima se posebno ističe golemi Stickney.
Glavna letjelica prema ESA-inu rasporedu treba sletjeti radi uzorkovanja 2030. godine. Nosi dva različita sustava prikupljanja materijala, a povratna kapsula trebala bi 2031. sletjeti u Australiji. Uzorci će zatim biti preneseni u Japan, izdvojeni i popisani prije podjele za laboratorijske analize.
