Japan privodi kraju pripreme za jednu od svojih najambicioznijih međuplanetarnih misija. Svemirska letjelica Martian Moons eXploration, poznata kao MMX, već se nalazi u Svemirskom centru Tanegashima, kamo je dopremljena krajem ožujka nakon završetka glavnih radova i testiranja u pogonima Mitsubishi Electrica. JAXA je i dalje vodi prema lansiranju tijekom fiskalne 2026. godine.
MMX će otputovati prema Marsu, ući u njegovo gravitacijsko područje i približiti se Fobosu, većem od dva Marsova prirodna satelita. Letjelica će ga detaljno promatrati, pokušati sletjeti na njegovu površinu i prikupiti najmanje 10 grama materijala. Promatrat će i Deimos, ali na njega neće slijetati. Nakon približno pet godina putovanja i rada u Marsovu sustavu kapsula s uzorcima trebala bi se vratiti na Zemlju.
Ako sve protekne prema planu, bit će to prvi uzorci ikada vraćeni na Zemlju iz područja Marsa.
Fobos još uvijek skriva odgovor na pitanje o vlastitom podrijetlu
Fobos i Deimos ne nalikuju velikim, pravilno oblikovanim mjesecima kakve poznajemo oko mnogih drugih planeta. Oba su mala i nepravilna, a podrijetlo im još nije pouzdano utvrđeno.
Jedna od glavnih hipoteza pretpostavlja da su riječ o tijelima koja su izvorno nastala drugdje u Sunčevu sustavu, nakon čega ih je Mars zarobio svojom gravitacijom. Druga skupina modela povezuje njihovo podrijetlo s velikim sudarom u ranoj povijesti Marsa. Materijal izbačen udarom ostao bi u orbiti, a iz dijela tih ostataka kasnije bi nastali Fobos i Deimos.
Razlika između tih scenarija trebala bi ostati zapisana u kemijskom i mineralnom sastavu Fobosa. Ako njegovo tlo nalikuje primitivnim asteroidima iz vanjskih dijelova Sunčeva sustava, to bi išlo u prilog scenariju zarobljavanja. Ako sadrži veći udio materijala povezanog s Marsom, scenariji nastanka nakon velikog udara postali bi mnogo uvjerljiviji.
Kozmos.hr je već pisao o novijim modelima prema kojima su Fobos i Deimos možda nastali nakon raspada većeg tijela u blizini Marsa. Upravo će laboratorijska analiza stvarnih uzoraka dati podatke koje daljinska mjerenja teško mogu zamijeniti.
MMX će pokušati sletjeti na Fobos dva puta
Slijetanje na Fobos bit će jedan od najtežih dijelova misije. Njegova je gravitacija toliko slaba da se letjelica pri dodiru s površinom ne može ponašati kao klasični lender na Marsu ili Mjesecu. Sustav nogu mora ublažiti dodir i istodobno spriječiti neželjeno odbijanje ili prevrtanje letjelice. Slijetanje na Fobos bit će posebno zahtjevno zbog njegove vrlo slabe gravitacije. Inženjeri su zato morali razviti slijetne noge koje će ublažiti dodir s površinom i spriječiti da se letjelica nakon slijetanja odbije ili prevrne.
Prema službenom planu JAXA-e, MMX će tijekom boravka u Marsovu sustavu pokušati sletjeti na Fobos dva puta. Na površini bi se svaki put zadržao nekoliko sati, a glavni sustav za uzorkovanje trebao bi zahvatiti materijal najmanje dva centimetra ispod površine. Dodatni pneumatski sustav koristit će mlaz dušika za prikupljanje manjeg uzorka površinskog materijala.
Prije glavne letjelice na Fobos će biti spušten i mali rover IDEFIX, koji zajednički razvijaju francuski Nacionalni centar za svemirska istraživanja CNES i Njemački centar za zrakoplovstvo i svemir DLR. Rover će istražiti mehanička svojstva površine i tako pomoći inženjerima u procjeni uvjeta za slijetanje MMX-a.
Letjelica će istodobno provoditi opsežna mjerenja iz orbite. Instrumenti će kartirati topografiju Fobosa, istraživati minerale povezane s vodom i organske spojeve te mjeriti elementarni sastav njegove površine.
U uzorcima bi mogli završiti i komadići samog Marsa
Fobos je posebno zanimljiv i zato što se po njegovoj površini možda nalaze sitne količine materijala izbačenog s Marsa tijekom udara asteroida.
Simulacije pokazuju da dio stijena izbačenih s Marsove površine može završiti na Fobosu. JAXA je ranije procijenila da bi uzorak koji MMX prikupi zato mogao sadržavati materijal s različitih dijelova Marsa, izmiješan s izvornim tlom samog mjeseca.
To MMX-u daje vrijednost koja prelazi pitanje podrijetla Fobosa. Analize bi mogle pružiti podatke o ranoj povijesti Marsa, vodi i organskim spojevima koji su kružili mladim Sunčevim sustavom. JAXA među glavnim ciljevima misije navodi razumijevanje načina na koji su voda, hlapljivi spojevi i organski materijal stizali iz vanjskih dijelova Sunčeva sustava prema stjenovitim planetima.
To ne znači da će MMX tražiti život na Fobosu. Cilj je rekonstruirati procese koji su stjenovitim planetima mogli dostaviti dio sastojaka potrebnih za nastanak nastanjivih okoliša.
Japan se oslanja na iskustvo Hayabuse2
MMX nastavlja japansku tradiciju povratnih misija uzoraka s malih tijela. Hayabusa2 vratila je 2020. godine 5,4 grama materijala s asteroida Ryugu, a kasnije laboratorijske analize tog uzorka otkrile su širok raspon organskih spojeva i drugih tragova kemije ranog Sunčeva sustava.
Kozmos.hr je detaljno pratio rezultate Hayabuse2, a ista iskustva s navigacijom, uzorkovanjem i sigurnim povratkom kapsule sada su ugrađena u znatno zahtjevniji MMX.
Misija ima i širi tehnološki cilj. JAXA želi razviti tehnologije potrebne za povratno putovanje između Zemlje i područja Marsa te procijeniti može li Fobos jednoga dana imati praktičnu ulogu u budućem istraživanju Marsa s ljudskom posadom.
Prije toga MMX mora riješiti mnogo konkretniji zadatak. Treba prijeći stotine milijuna kilometara, tri godine raditi u okolini Marsa, dvaput dotaknuti tijelo široko tek dvadesetak kilometara i zatim mali spremnik netaknutog materijala sigurno vratiti na Zemlju. Ako to uspije, Fobos će iz udaljene točke na fotografijama prvi put postati svijet čije ćemo tlo moći proučavati u laboratorijima.
