NASA-in rover Perseverance snimio je 2. srpnja 2026. neobičan prizor na večernjem nebu Marsa. Zemlja se pojavila kao sićušna svijetla točka, a zatim potpuno nestala iza Fobosa, većeg od dvaju Marsovih mjeseca.
NASA navodi da je to prvi put da je s površine drugog planeta snimljeno kako Zemlju zakriva neko nebesko tijelo. Slijed je snimljen kamerama Mastcam-Z oko 19 sati po lokalnom sunčevu vremenu, na 1907. marsovski dan Perseveranceove misije.
Zemlja je na Marsovu nebu tek jedna točka
U trenutku snimanja Zemlja je bila udaljena oko 314 milijuna kilometara, pa je na fotografijama zauzimala tek jedan piksel. Fobos je, s druge strane, širok oko 27 kilometara i kruži na udaljenosti od približno 7800 kilometara od Marsa.
Zbog blizine Marsu, Fobos je iz perspektive rovera izgledao dovoljno velik da potpuno zakloni daleku Zemlju. Na nizu snimaka Zemlja se pomiče iz gornjeg lijevog prema donjem desnom dijelu kadra, dok se Fobos kreće u suprotnom smjeru. U trećem kadru dva se objekta poravnavaju i Zemlja nestaje iza njegova tamnog ruba.
Crna pozadina na objavljenoj kompoziciji nije stvarna boja marsovskog neba. Nastala je obradom koja je uklonila višak svjetlosti iz pozadine kako bi se jasnije vidjeli Fobos i Zemlja.
To je okultacija, a ne pomrčina

Astronomi ovakav događaj nazivaju okultacijom. Fobos nije bacio sjenu na Zemlju, nego ju je gledano s Marsa jednostavno prekrio jer se nalazio točno između rovera i našeg planeta.
Pomrčina nastaje kada jedno tijelo ulazi u sjenu drugoga. Kada manje prividno tijelo prolazi preko većega, govori se o tranzitu. Perseverance je već snimao tranzite Fobosa i Deimosa preko Sunca, ali ovo je prvi put da je zabilježio suprotnu geometriju, u kojoj Marsov mjesec zaklanja Zemlju.
Susret je trebalo precizno isplanirati
Fobos triput na dan prođe marsovskim nebom, dok je Zemlja s Marsa vidljiva mjesecima. No trenutak u kojem se Zemlja nađe točno iza njegova ruba ne može se snimiti slučajno. Za opažanje su bili potrebni precizno planiranje i povoljno poravnanje položaja.
Snimku je napravio Mastcam-Z, sustav dviju kamera sa zoom-objektivima na jarbolu rovera. Kamere uglavnom služe za panoramske snimke, praćenje terena i detaljno promatranje udaljenih ciljeva, ali ovaj put zabilježile su prizor koji se sa Zemlje ne može vidjeti.
Perseverance je na Marsu od 2021. godine, a njegova istraživanja u i oko kratera Jezero Kozmos.hr prati od slijetanja do najnovijih obilazaka zapadnog ruba kratera. Ovaj kratki niz fotografija pokazuje koliko se poznati Sunčev sustav promijeni kada ga se promatra s drugog planeta: Zemlja, iako daleko veća od Fobosa, na marsovskom nebu stane u jednu točku svjetlosti.