Uzorci koje je misija Hayabusa2 Japanske svemirske agencije JAXA donijela s asteroida Ryugu otkrili su neobičnu kemijsku razliku između površinskog materijala i materijala uzetog ispod površine. Na samoj površini ima oko pet puta više natrija nego u dubljem uzorku, iako bi Sunčev vjetar takav element trebao ukloniti u samo nekoliko stoljeća. Nova analiza upućuje na to da je Ryugu u posljednjih tisuću godina doživio snažno bombardiranje mikrometeoroidima.
Ryugu je mali asteroid blizu Zemlje, ali uzorci koje je Hayabusa2 vratila na naš planet pokazuju da njegova površina nije nepromijenjeni ostatak daleke prošlosti. I u međuplanetarnom prostoru mala tijela neprestano se mijenjaju. Sunčev vjetar, tok nabijenih čestica sa Sunca, postupno mijenja kemijski i fizički sastav materijala izloženog svemiru.
Zato su sumpor i natrij posebno zanimljivi. Riječ je o hlapljivijim elementima koje Sunčev vjetar može uklanjati s izloženih površina. Prema laboratorijskim eksperimentima i postojećim modelima, natrij bi s površine poput one na Ryuguu trebao nestati u razmjerno kratkom razdoblju, barem gledano u geološkim mjerilima. Govorimo o nekoliko stoljeća.
Uzorci, međutim, pokazuju drukčiju sliku. Površinski materijal asteroida sadrži oko pet puta više natrija nego materijal prikupljen ispod površine. Takva razlika nije usputna pojedinost. Ona upućuje na događaj koji je u novije vrijeme promijenio sam vanjski sloj asteroida.
Istraživači zato predlažu da je Ryugu u posljednjih 1.000 godina prošao kroz razdoblje snažnog bombardiranja mikrometeoroidima. Prema toj interpretaciji, na površini se stvorio iznimno tanak sloj, debeo oko 10 nanometara, obogaćen natrijem i željeznim sulfidima.
Površinski uzorak nosi jače tragove svemirskog okoliša
Razlika između površinskog i dubljeg uzorka ne vidi se samo u kemijskom sastavu. Površinski materijal pokazuje jasnije tragove dugog izlaganja svemirskom okolišu. U njemu su pronađeni staklasti materijal, sitni krateri i mrežaste strukture za koje se smatra da su nastale djelovanjem Sunčeva vjetra.
Takav nalaz dobro se uklapa u očekivanja. Materijal na površini malog asteroida izravno je izložen česticama sa Sunca, udarima sitne prašine i stalnim promjenama temperature. Materijal ispod površine zaštićeniji je, pa bolje čuva izvorniji zapis o tijelu iz kojeg je asteroid nastao.
“Te su razlike već zabilježene u znanstvenoj literaturi pri usporedbi uzoraka prikupljenih na površini s onima iz dubljih slojeva. Naš rad potvrđuje taj trend i pokazuje znatno jače promjene na površinskoj čestici, u skladu s očekivanim modelima”, rekao je Ernesto Palomba iz talijanskog Nacionalnog instituta za astrofiziku za Media INAF.
Važnost ovog nalaza proizlazi iz same prirode misije Hayabusa2. Letjelica nije donijela samo površinsku prašinu, nego i materijal prikupljen ispod površine. To istraživačima omogućuje rijetku izravnu usporedbu vanjskog sloja asteroida i zaštićenijeg materijala koji nije u istoj mjeri bio izložen svemirskim utjecajima.
Jedno od mogućih objašnjenja jest da je Ryugu prošao kroz gust trag sitnih čestica koji se još nije stigao raspršiti. Takvi tragovi nastaju kada kometi ili druga mala tijela za sobom ostave prašinu i fragmente. Ako asteroid prođe kroz takvo područje, njegova površina u kratkom vremenu može primiti velik broj mikroskopskih udara.
Takav scenarij nije neobičan za tijela koja se kreću unutarnjim dijelom Sunčeva sustava. Zemlja na svojoj putanji prolazi kroz velik broj meteoroidnih struja, a asteroidi blizu Zemlje također se povremeno mogu susresti s takvim područjima prašine. U slučaju Ryugua, istraživači smatraju da bi upravo takav susret mogao objasniti tanki površinski sloj bogat natrijem.
Ipak, u toj slici još postoje otvorena pitanja. Procjene o tome koliko brzo Sunčev vjetar uklanja natrij i sumpor s asteroidnih površina velikim se dijelom temelje na ranijim podacima o asteroidu Eros, koji se znatno razlikuje od Ryugua. Zbog toga tim planira nove laboratorijske eksperimente s materijalima sličnijima sastavu Ryugua.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
