U podacima kineskog radioteleskopa FAST izdvojio se uzak radiosignal iz smjera planetarnog sustava K2-155. Na prvi pogled imao je nekoliko obilježja zbog kojih astronomi traže moguće tragove tehnologije: pojavio se u snopu usmjerenom prema zvijezdi, bio je koncentriran oko jedne frekvencije i ta se frekvencija postupno mijenjala. No dodatne provjere upućuju na mnogo prizemnije objašnjenje.
Istraživači nisu otkrili poruku izvanzemaljaca. Naprotiv, u radu objavljenom u časopisu The Astronomical Journal zaključuju da su zemaljska radijska smetnja ili učinak instrumenta vjerojatniji od signala iz sustava K2-155. Točan izvor smetnje ipak nisu uspjeli identificirati.
Nalaz pokazuje koliko je teško razlikovati slab signal s neba od emisija koje proizvodi naša tehnologija. Jedan neobičan zapis nije dovoljan za zaključak o izvanzemaljskom podrijetlu.
Stari podaci, nova potraga
FAST je 2021. promatrao 33 sustava s poznatim planetima. Tim predvođen Zi-Qi Lijem sada je te podatke ponovno analizirao novim računalnim postupkom. Tražio je uske radiosignale čija se frekvencija mijenja tijekom opažanja, a zatim odbacivao zapise koji su nalikovali poznatim smetnjama.
Takva promjena frekvencije može nastati zbog gibanja izvora i promatrača. Zato se u potragama za mogućim tehnološkim signalima ne promatra samo njihova jačina nego i način na koji se mijenjaju kroz vrijeme. Isti trag, međutim, mogu ostaviti sateliti, komunikacijska oprema ili sam prijamni sustav radioteleskopa.
FAST ima 19 snopova kojima istodobno promatra različite dijelove neba. Signal označen kao NBS 260108 pojavio se na frekvenciji od približno 1148,4167 megaherca samo u snopu usmjerenom prema K2-155. To ga je učinilo vrijednim dodatne provjere. Sustav je udaljen oko 238 svjetlosnih godina, a oko njegove zvijezde kruže tri poznata planeta. Najudaljeniji se nalazi blizu područja u kojem bi, uz odgovarajuće uvjete, na površini mogla opstati tekuća voda.
Važno je pritom razlikovati smjer opažanja od mjesta podrijetla. Radioteleskop je signal zabilježio dok je bio usmjeren prema toj zvijezdi; time nije utvrđeno da je signal nastao ondje, a još manje na jednom od njezinih planeta.
Što je otkrila dodatna provjera
Prvi znak opreza pojavio se pri usporedbi dvaju polarizacijskih kanala. Signal je bio snažan u jednom, a u drugome ga nije bilo. Takva neravnoteža sama po sebi ne rješava pitanje podrijetla, ali može upućivati na smetnju u instrumentu ili okolini.
Istraživači su potom pregledali opažanja triju drugih zvijezda snimljena tijekom iste promatračke sesije. U blizini iste frekvencije pronašli su slične tragove, također izražene u istom polarizacijskom kanalu. Oni se ne podudaraju potpuno sa signalom iz smjera K2-155, no njihovo ponavljanje slabi pretpostavku da je riječ o jedinstvenom izvoru uz tu zvijezdu.
Analiza je pokazala i da je taj dio radijskog spektra ispunjen strukturiranim smetnjama. Autori zato NBS 260108 smatraju kandidatom niskog prioriteta, a ne pouzdanim tragom izvanzemaljske tehnologije. Njegovo podrijetlo ostaje nerazjašnjeno dok se ne prikupe opažanja koja mogu bolje odvojiti moguće izvore smetnji.
Potraga za tehnološkim signalima nije samo potraga za zanimljivim crticama u podacima. Presudno je provjeriti pojavljuje li se signal ponovno, dolazi li doista iz istog smjera i može li ga proizvesti oprema na Zemlji. Ovaj je put upravo ta provjera bila važnija od početnog iznenađenja.
