Sat mjeri vrijeme, a ravnalo udaljenost. No fizika još nema odgovor na pitanje jesu li prostor i vrijeme temeljne sastavnice svijeta ili nastaju iz dubljih kvantnih odnosa. U tom bi slučaju udaljenost i trajanje i dalje bili mjerljivi, ali bi njihova svojstva proizlazila iz zakona u kojima na najosnovnijoj razini možda uopće nema prostora kakav poznajemo.
Einsteinova opća teorija relativnosti opisuje gravitaciju kao zakrivljenost prostorvremena. Kvantna fizika, s druge strane, opisuje ponašanje tvari i zračenja na vrlo malim skalama. Oba su opisa izvanredno uspješna u svojim područjima, a oko crnih rupa i u ranom svemiru fizičarima bi trebao pouzdan opis koji obuhvaća i snažnu gravitaciju i kvantne učinke.
Zašto fizičari polaze od crnih rupa
Jedan od tragova daje entropija crne rupe. Entropija je u statističkoj fizici povezana s brojem mikroskopskih stanja koja izvana izgledaju jednako. Prema Bekensteinovu i Hawkingovu rezultatu, entropija crne rupe raste razmjerno površini njezina horizonta događaja. Taj je odnos potaknuo zamisao da se fizika unutar nekog područja može opisati teorijom na njegovoj granici. Kozmos o holografskom načelu
Juan Maldacena 1997. dao je toj ideji konkretan matematički oblik. Njegova poveznica, poznata kao AdS/CFT, u određenim modelima povezuje teoriju gravitacije u prostoru s kvantnom teorijom bez gravitacije na granici koja ima jednu dimenziju manje. To fizičarima daje dva opisa istog sustava. Uvjeti tog modela razlikuju se od uvjeta u našem svemiru koji se širi. Maldacenin rad
Može li kvantna sprega povezati dijelove prostora?
U kvantno spregnutom sustavu svojstva dijelova opisuju se zajedničkim stanjem. Fizičar Mark Van Raamsdonk pokazao je kako se ta ideja može povezati s geometrijom u holografskom modelu. Kako se smanjuje sprega između dvaju dijelova kvantnog sustava, pripadna područja u gravitacijskom opisu sve se više razdvajaju. To je primjer kako prostorna povezanost može proizići iz kvantnog opisa. Podrijetlo vremena zasebno je pitanje. Rad Marka Van Raamsdonka
Što se može izmjeriti u laboratoriju?
Fizičari u pokusu GQuEST laserom traže iznimno male promjene u vremenu potrebnom svjetlosti da prođe različitim putovima. Neki modeli predviđaju kolebanja koja bi se mogla pojaviti u takvom mjerenju. Zadatak je odvojiti mogući signal od vibracija, šuma svjetlosti i drugih smetnji. Kad pokus može opaziti učinak koji određeni model predviđa, izostanak signala sužava prostor za taj model. Projekt GQuEST
Drugi prijedlog polazi od dviju vrlo malih masa. Svaka bi se pripremila u kvantnoj superpoziciji dvaju položaja. Kad bi nakon toga mase postale kvantno spregnute, a svi drugi načini njihove međusobne interakcije bili isključeni, rezultat bi pod pretpostavkama pokusa podupro kvantni opis gravitacije. Na većim skalama gravitacijski valovi nakon sudara crnih rupa nude drukčiju provjeru. Njihovo slabljenje i frekvencije mogu se usporediti s predviđanjima opće relativnosti. Prijedlog pokusa s dvjema masama · Prvo opažanje gravitacijskih valova iz sudara crnih rupa
Kvantno računalo poslužilo je kao ispitni poligon
Tim u kojem su bili istraživači sa Sveučilišta Duke upotrijebio je kvantno računalo sa zarobljenim ionima za ispitivanje pojednostavnjenog holografskog modela. U njemu su kvantne bitove povezali u mrežu koja ima i geometrijski opis. Određeni odnosi između mjera kvantne sprege odgovarali su onome što za tu mrežu predviđa holografski model. Rezultati su objavljeni u srpanjskom preprintu. Preprint o pokusu na kvantnom računalu
Uređaj je fizičarima omogućio provjeru svojstava modela koji su sami postavili. Sljedeći je izazov izvesti predviđanje koje bi se dalo provjeriti u prirodi i razlikovati od rezultata koje na istom mjerenju daju drugi opisi gravitacije. Tek bi takav test mogao povezati kvantnu mrežu iz laboratorija s prostorvremenom koje mjere naši satovi.