Eksplozivne vulkanske erupcije u ranoj povijesti Marsa mogle su prenijeti vodeni led do ekvatorijalnih područja, pokazuje novo znanstveno modeliranje.
Autori istraživanja predlažu da su takve erupcije mogle stvoriti uvjete u kojima su naslage leda i danas očuvane ispod površine, što bi proširilo naše razumijevanje marsovskog terena i pomoglo budućim istraživanjima.
Mars je poznat po površini bogatoj ledom, no većina naslaga očekuje se u polarnim područjima planeta. Ipak, nedavna mjerenja u blizini ekvatora otkrila su povišene razine vodika neposredno ispod površine, što bi moglo ukazivati na postojanje većih količina leda. To otvara pitanje podrijetla tog leda u tako neočekivanom području, a jedno od mogućih objašnjenja su upravo eksplozivne vulkanske erupcije.
Koristeći planetarni klimatski model, Saira Hamid i suradnici testirali su tu hipotezu simulirajući eksplozivne erupcije za koje se zna da su se dogodile na Marsu prije između 4,1 i 3 milijarde godina. Model je pokazao da je vodena para oslobođena tijekom erupcija mogla smrznuti u hladnoj marsovskoj atmosferi, izazivajući oborine leda i stvaranje slojeva debljine do pet metara tijekom samo jednog trodnevnog eruptivnog događaja.
Takav bi led mogao opstati tisućama godina ako bi bio prekriven slojem prašine ili vulkanskog materijala, što znači da bi se i danas mogao nalaziti ispod površine u ekvatorijalnim područjima. Uz to, istraživači pretpostavljaju da je ispuštanje sumporne kiseline u atmosferu tijekom razdoblja pojačane vulkanske aktivnosti moglo izazvati globalnu zimu, što bi dodatno omogućilo dugotrajno nakupljanje leda.
Ponavljane erupcije mogle bi pomoći objasniti povišene razine vodika u ekvatorijalnim područjima Marsa. Model nudi mogući način dopreme i očuvanja leda, ali nije izravna potvrda današnjih naslaga. Za buduće misije ostaje važno utvrditi gdje se led doista nalazi, koliko ga ima i na kojoj je dubini.
