Svemir

Meteorit iz Sahare otkriva kakav je Mars bio prije više od četiri milijarde godina

Analiza meteorita Teghaza 001 pokazuje da je voda mijenjala marsovsku stijenu prije približno 4,1 milijardu godina. Njezini minerali čuvaju rijedak zapis o nastanku i promjenama drevne kore Marsa.

Marsova polutka s kanjonskim sustavom Valles Marineris na mozaiku snimaka orbitera Viking

Komad Marsa pronađen u Sahari sačuvao je tragove djelovanja vode iz vremena prije približno 4,1 milijardu godina. Meteorit Teghaza 001, težak oko 800 grama, potječe iz još starije stijene i pruža rijedak uvid u ranu koru Crvenog planeta.

Tim koji vodi Yang Liu iz NASA-ina Laboratorija za mlazni pogon (JPL) analizirao je njegove minerale i odredio starost promjena koje je u njima izazvala voda. Rezultati su objavljeni 29. listopada u časopisu Science. Kamen je otkriven još 2022. u Maliju; tek su laboratorijska istraživanja pokazala koliko je star i kakvu geološku povijest čuva.

Njegova je vrijednost u spoju velike starosti i raznolikih minerala. Oni bilježe kako se kora stvarala hlađenjem magme, a zatim mijenjala u dodiru s podzemnom vodom. Takav slijed događaja znanstvenicima pomaže povezati nastanak stijena s razvojem vodenog okoliša na ranom Marsu.

Voda je promijenila stijenu prije 4,1 milijardu godina

Prema NASA-inu prikazu istraživanja, datiranje upućuje na to da je voda promijenila stijenu prije otprilike 4,1 milijardu godina. Stijena je, dakle, morala postojati i prije tog događaja. Taj datum opisuje jednu važnu epizodu njezine povijesti, a ne trenutak kada je pala na Zemlju.

Teghaza 001 zato se ubraja među najstarije poznate marsovske meteorite. Poseban je i po tome što sadržava mješavinu minerala nastalih iz magme. Drugi vrlo stari marsovski meteorit, ALH84001, sastoji se gotovo u cijelosti od jednog minerala.

U novom uzorku istraživače zanimaju i tragovi kasnijih promjena. Sastav kisikovih izotopa, kemija minerala i tekstura stijene upućuju na složeniji ciklus vode na ranom Marsu. Pojedini minerali pritom mogu bilježiti različite događaje, pa njihove tragove treba povezati u vremenski slijed.

Datiranje uzorka manjeg od nokta

Marsovsko podrijetlo meteorita najprije su prepoznali istraživači Sveučilišta Novog Meksika. Usporedili su njegove kisikove izotope s onima u drugim marsovskim meteoritima. Takvi omjeri služe kao geokemijski otisak podrijetla jer se razlikuju među tijelima Sunčeva sustava.

Na prvi pogled Teghaza 001 nalikovao je šergotitu, najčešćoj skupini meteorita s Marsa. Detaljniji pregled ipak je otkrio neobične teksture i minerale, među njima kristale cirkona. Ti kristali mogu sačuvati podatke o nastanku stijene i pomoći pri određivanju njezine starosti.

Za datiranje je primijenjena i metoda koja prati rubidij i stroncij u pojedinačnim mineralnim zrncima. François Tissot s Caltecha pomogao je timu provesti mjerenja izravno na površini komadića manjeg od nokta. Za razliku od postupaka u kojima se uzorak potpuno otopi, takva analiza čuva dragocjeni materijal za buduća istraživanja.

Moguće podrijetlo u južnim visoravnima

Mineralni sastav meteorita odgovara opažanjima NASA-ine sonde Mars Reconnaissance Orbiter u južnim visoravnima Marsa, području prepunom kratera. Znanstvenici su izdvojili 13 lokacija čija se mineralogija i kemijski sastav podudaraju s uzorkom. Nijedna zasad nije potvrđena kao njegovo točno ishodište.

Poput drugih marsovskih meteorita, Teghaza 001 dospio je u svemir nakon udara koji je izbacio stijene s površine planeta. Dio takva materijala naposljetku stigne do Zemlje. Ovaj je kamen ime dobio po slanoj ravnici Teghaza u Maliju, gdje je pronađen. Godina pronalaska ne otkriva kada je pao niti koliko je dugo putovao svemirom.

Što još može otkriti o gubitku vode

Istraživanje objavljeno u listopadu daje početni opis mineralogije, kemije i starosti meteorita. Zaseban rad objavljen u lipnju u časopisu Science Advances bavio se njegovim sadržajem vode. Ta analiza nadopunjuje novi opis nastanka i promjena stijene.

Tragovi djelovanja vode važni su za razumijevanje drevnog okoliša, ali sami po sebi nisu dokaz života. Sljedeće analize trebale bi detaljnije povezati promjene u mineralima s uvjetima u kojima su nastale. Posebno je zanimljivo može li uzorak otkriti kako su stijene, podzemna voda i atmosfera međudjelovale dok je Mars gubio vodu.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Izvori i znanstvena publikacija

Liu, Y. i sur. Science (2026), objavljeno 29. listopada 2026. DOI: 10.1126/science.adz5646.

Izvor
Science
Teme
  • mars
  • meteoriti
  • planetarna geologija
  • Teghaza 001
  • voda na marsu

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.