Mars je fascinantan planet i najsličniji je Zemlji u našem Sunčevom sustavu.
Čovječanstvo je na pragu istraživanja čitavog Sunčevog sustava, utirući put za kolonizaciju.
Na našem putu širenja do zvijezda, Mars je bio prvi planet koji je Zemlja pokušala istražiti.
Ovi rani pokušaji istraživanja naučili su nas brojnim lekcijama koje su naredne misije na Mars i druga mjesta u Sunčevom sustavu učinile uspješnijima.
A ako zaista koloniziramo druge mjesece i planete u Sunčevom sustavu, Mars će vjerojatno biti među prvima.
Ali prije nego što ga zapravo uspijemo kolonizirati, moramo znati apsolutno sve što možemo o Marsu.
I upravo to radimo posljednjih nekoliko desetljeća, zahvaljujući brojnim misijama koje su putovale na Mars i istraživale površinu crvenog planeta na još neviđen način.
Trenutne misije istraživanja Marsa (NASA):
Na Marsu trenutno postoji dosta aktivnih misija.
Kao što je objavila NASA, Mars istražuju InSight, Mars Atmosphere, Volatile EvolutioN (MAVEN), Mars Reconnaissance Orbiter, Mars Science Laboratory (Curiosity), Mars Express,Mars Odyssey i Mars 2020 (Perseverance).
Što smo našli na Marsu
Nakon desetljeća istraživanja i zahvaljujući brojnim povučenim misijama s Marsa, saznali smo mnoštvo informacija o crvenom planetu.
NASA-ini roverti Opportunity i Spirit napravili su nekoliko nepredviđenih otkrića na Marsu.
1. Marsovske borovnice
Nakon uspješnog slijetanja na Mars, u veljači 2004. godine, mikroskopske slike Opportunitya, postavljene na vrh njegove robotske ruke, odlučile su pobliže pogledati marsovsko tlo. Dok ga je zumirao, napravio je senzacionalno otkriće na Marsu.
Rover je na Marsu otkrio ‘čudne borovnice’ koje su bile sastavljene od hematita.
Smatra se da su tajanstvene borovnice nastale u zemlji pomoću vode. Ovo je otkriće bilo jedno od prvih otkrića koje je drastično promijenilo naš pogled na crveni planet.
2. Prvi meteorit na vanzemaljskom planetu
Mnogo meteorita svako malo uleču na Zemlju. Mnogi od njih ostanu nezapaženi.
Isto se može reći i za Mars.
Kad smo otkrili prvi meteorit na crvenom planetu, to je za nas bila velika stvar, zato što je to bio prvi put da smo vidjeli meteorit u stranom svijetu.
Rover Opportunity opazio je meteorit koji je zapravo stajao tik uz njegov toplinski štit.
Rover je dalje otkrio da je vanzemaljska stijena koja je sletjela na Mars sastavljena uglavnom od nikla i željeza, vrsta meteorita koje nema često na Zemlji. To nam sugerira da su ove vrste meteorita iz nekog razloga česte na Marsu.
3.Voda na Marsu
Mars obično doživljavamo kao pust, suh planet, bez vode, atmosfere i života.
Ali sve se to promijenilo i zahvaljujući Opportunityu počeli smo shvaćati kakav je Mars zapravo. Kad je rover krenuo u duboki krater zvan Endurance i krater Victoria, pronašao je uvjerljive dokaze o obilnoj vodi na Marsu.
U Enduranceu je rover otkrio da je Mars prolazio kroz razdoblja suhe i mokre klime.
Opportunity je otkrio da je krater Victoria bio prošaran hematitom. Voda u krateru Endurance i Victoria bila je najvjerojatnije slana i kisela.
4. Nekisela voda
Ali Oppy ’je također pronašao dokaze o nekiseloj vodi koja je mogla dati povod za rani život na Marsu. Zapravo, na rubu Endeavorskog kratera, Opportunity je otkrio tragove MNOGO vode.
Rover je otkrio da se na rubovima Endeavora nalazi obilje gline koja se stvara samo u prirodnoj vodi.
Ova vrsta vode uobičajena je na Zemlji, ali je drugačija na Marsu.
Ovo je otkriće bio prvi znak koji sugerira da se u dalekoj prošlosti razvio život na Marsu.
U studenom 2018., rover Curiosity potvrdio je, na temelju geoloških dokaza i studija provedenih unutar kratera Gale, da na ranom Marsu ima puno vode.
5. Kamen zvan Esperance
Nakon devet godina istraživanja površine Marsa, Opportunity je otputovao u područje na Marsu zvano Solander Point. Tamo je rover fotografirao neobičnu lomljenu stijenu koju su stručnjaci prozvali Esperance.
A Esperance je bila važna. Zašto? Jer bi stručnjacima mogla puno reći o vodenoj prošlosti Marsa.
Na drevnom Marsu bilo je puno vode, a ova napukla stijena bila je poput male vremenske kapsule. U stvari, znanstvenici su rekli da, iako je Oppy u to vrijeme istraživao Mars gotovo devet godina, nikada nisu vidjeli stijenu poput Esperancea, sastavljenu od aluminija, silicija, kalcija i željeza.
Esperance je bila stijena koja je pokazivala intenzivne promjene i lomove koji su pružali kanale za protok tekućine kako su otkrili stručnjaci.
Marsovska voda koja se kretala tim prijelomima također je mogla pružiti povoljnije uvjete za biologiju od bilo kojeg drugog vlažnog okoliša koji je do tada istraživao Oppy.
6. Zagonetne pruge
Dok je Oppy putovao preko Marsa, ponovno istražujući krater Endeavour, našao je neobičnu stvar na površini Marsa. Tamo, na zapadnom rubu kratera Endeavour, rover je fotografirao nešto što je privuklo pažnju stručnjaka na Zemlji.
Regiju su nazvali Persenvace Valley, a stručnjaci su odmah znali da je to posebno mjesto na Marsu. Zapravo je bilo drugačije od bilo koje druge regije koju je rover prije vidio.
Oppy ’je fotografirao niz tajanstvenih pruga u dolini Perseverance, a stručnjaci ih nisu mogli u potpunosti objasniti. Zapravo još uvijek ne znamo što uzrokuje te pruge.
Jedna teorija sugerira da su pruge dokaz sniježnih nanosa smještenih na rubu kratera, koji su, kada su se dovoljno otopili, vlažeći Marsovsko tlo dok se ponovno nije smrznulo, dali na kraju pruge.
7. Misterija na brdu Matijević
Mars je prepun misterije i čudniji nego što smo ikad zamislili.
Kad je Oppy istraživao brdo Matijević, putovao je do male izbočina stijena koje su stručnjaci prozvali Kirkwood. Tamo je rover pronašao mnoštvo manjih, sfernih predmeta koji su nalikovali na ‘borovnice’ koje je rover prethodno otkrio.
Ali kuglice nisu bile borovnice.
Ovim misterioznim predmetima nedostajalo je visokog sadržaja željeza koji je imala prethodna borovnica. Bila je to još jedna misterija na Marsu.
Čini se da su neobični predmeti hrskavi izvana, ali mekani u sredini. Razlikuju se u koncentraciji u usporedbi s marsovskim borovnicama i također imaju potpuno drugačiju strukturu i sastav.
8. Mars, kao i Zemlja, ima vragove prašine
Oppy je napravio mnoga otkrića. Neki od njih su tajanstveni. Neki od njih su cool.
Dok je istraživao marsovsku površinu, njegove su kamere uspjele promatrati i snimiti marsovskog vraga prašine.
Nekontrolirano putujući Marsovom površinom, vragovi prašine na Marsu su maleni izolirani stupovi uskovitlanog zraka na međama između različitih vremenskih sustava.
9. Mars, sličan Havajima
Na neki je način utvrđeno da su određena područja na Marsu nalikovala Havajima ili bolje postavljenim vremenskim uvijetima bazalnih tla havajskih vulkana.
2012. godine Curiosity Rover izveo je svoju prvu rentgensku difrakcijsku analizu marsovskog tla, otkrivajući niz različitih minerala, uključujući glinenca, piroksene i olivin, što sugerira da je marsovsko tlo u uzorku nalik na prohujala bazaltna tla havajskih vulkana.
10. Geokemijski uvjeti u krateru Gale
2013. godine, dok je Curiosity učila više o Marsu, rover je istraživao krater Gale. Tamo je pronašao jasne dokaze da su geokemijski uvjeti Gale kratera nekada bili pogodni za život mikroba.
Do otkrića je došlo nakon što je Curiosity analizirao prvi izbušeni uzorak stijene “John Klein” u zaljevu Yellowknife unutar kratera Gale. Eksperimenti su otkrili prisutnost vode, ugljičnog dioksida, kisika, sumpor-dioksida i sumporovodika.
11. Marsovska atmosfera
2013. istraživači su otkrili da je Curiosity pronašao dokaze da je atmosfera Marsa izgubljena u svemiru.
Otkriće je napravljeno na temelju studija omjera izotopa argona.
Znanstvenici su otkrili dokaze da je crveni planet “s vremenom izgubio dobar dio atmosfere”, na temelju obilja izotopskih sastava plinova, posebno onih povezanih s argonom i ugljikom.
Misija Maven to je potvrdila.
12. Izgubljena atmosfera
2015. godine znanstvenici iz misije Maven objavili su da je vode na Marsu bilo prvih 100 milijuna godina našeg Sunčevog sustava.
Crveni planet imao je prostrane oceane, rijeke i jezera.
Ali u nekom trenutku povijesti planeta, možda manje od milijardu godina nakon što je crveni planet nastao, njegovo se magnetsko polje slomilo i uklonilo glavnu zaštitu planeta od sunčevog vjetra.
Čestice koje se brzo kreću – uglavnom protoni – utjecale su na planet ogromnom brzinom od 1.000.000 km / h, na kraju uzrokujući da Mars svake sekunde gubi oko 100 grama atmosfere. Mars nije odmah izgubio atmosferu.
Stručnjaci tvrde da je taj proces bio postupan i trajao je desetke ili čak stotine milijuna godina.
13. Metan na Marsu
Na Marsu definitivno ima metana, a 2019. Curiosity je otkrio kako razina metana u pozadini Marsovske atmosfere sezonski kruži i doseže vrhunac u sjevernom ljetu.
Dok je istraživao marsovsku površinu, Curiosity je njušio plin 2013. i 2014. dok se vozio oko kratera Gale.
Iako brojni geološki procesi mogu proizvesti metan, većina metana na Zemlji potječe od mikroba i drugih živih bića.
14. Organski ugljik na Marsu
2018. znanstvenici su u časopisu Science predstavili novu studiju koja opisuje otkriće koje je izveo Curiosity Rover. Znanstvenici su pronašli dokaze o velikim organskim molekulama na površini Marsa.
Podaci rovera otkrili su da je u vodenom jezeru koje je nekoć ispunjavalo krater Gale bio dom složenih organskih molekula, prije oko 3,5 milijardi godina.
Tragovi ovih molekula prisutni su i danas, sačuvani u stijenama ispunjenim sumporom dobivenim iz jezerskih sedimenata.
15. Marsquake
2019. NASA-ina misija InSight otkrila je prvi Marsquake. Seizmometar francuske proizvodnje, SEIS, registrirao je na prvi potres na Marsu.
Kao što su primijetili stručnjaci, zvuk potresa s Marsa nalikuje seizmičkim signalima koje je NASA registrirala na mjesečevoj površini tijekom misija Apollo. Marsov potres zabilježen je 6. travnja 2019., tijekom 128. marsovskog dana, odnosno sola.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
