Je li NASA pronašla mogući znak drevnog života na Marsu?

Novo istraživanje potvrdilo je prisutnost organskog ugljika u stijenama koje je rover Perseverance analizirao u krateru Jezero. Riječ je o istim stijenama iz formacije Bright Angel u kojima je NASA ranije prijavila mogući biopotpis, trag koji bi mogao imati biološko, ali i geološko podrijetlo.

Ista marsovska stijena ponovno je pod povećalom

U rujnu 2025. NASA je objavila da je rover Perseverance u formaciji Bright Angel otkrio mogući biopotpis. Pojam označava tvar, strukturu ili kemijski trag koji bi mogao biti povezan s nekadašnjom biologijom, ali sam po sebi nije dokaz života.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, sada donosi čvršću kemijsku potvrdu. U istim dvjema stijenama iz Bright Angela znanstvenici su nedvosmisleno utvrdili prisutnost organskog ugljika, jednog od osnovnih sastojaka kemije života.

Tim su vodili Ashley Murphy iz Planetary Science Institutea i Kyle Uckert, zamjenik glavnog istraživača instrumenta SHERLOC. Taj se instrument nalazi na robotskoj ruci rovera Perseverance i služi za analizu minerala i organskih spojeva u stijenama. Radi se Ramanovom spektroskopijom, metodom koja laserom ispituje sastav stijene bez njezina uništavanja.

Perseverance je SHERLOC-om analizirao više stijena u Bright Angelu, području unutar kratera Jezero. Posebnu pozornost privukla je stijena nazvana Cheyava Falls, iz koje je rover prikupio uzorak.

Organski ugljik otkriven je u drevnom riječnom sedimentu

U stijenama je otkriven makromolekularni ugljik, poznat kao MMC. Riječ je o složenim mrežama ugljikovih atoma koje se na Zemlji nalaze u stijenama, ali i u meteoritima.

Takav ugljik može nastati na više načina. Može biti posljedica bioloških procesa, ali može nastati i bez života, kroz kemijske i geološke reakcije. Zbog toga je za tumačenje nalaza presudan okoliš u kojem je pronađen.

Prije više milijardi godina krater Jezero bio je vodeni sustav. Rijeka je u krater donosila vodu i sediment, a sitni se materijal taložio na dnu. S vremenom je taj sediment očvrsnuo u muljnjak, vrstu stijene koju je Perseverance analizirao u Bright Angelu.

Makromolekularni ugljik pronađen je upravo u tim sitnozrnatim sedimentima. Otkriven je i uz karbonatne i sulfatne minerale, koji su nastali kasnije, tijekom kemijskih promjena u prisutnosti vode. To upućuje na dugotrajnu i složenu geološku povijest: organski materijal mogao je biti ugrađen u stijene u više navrata, tijekom različitih razdoblja drevnog Marsa.

“Iako konkretan mehanizam nastanka MMC-a otkrivenog u muljnjacima Bright Angela ostaje nepoznat, ovo je i dalje jedan od najuzbudljivijih nalaza dosad”, rekla je Murphy.

Najplići trag takvog ugljika dosad pronađen na Marsu

Najneobičniji dio nalaza jest mjesto na kojem je organski ugljik sačuvan. Analiza pokazuje da se makromolekularni ugljik nalazi samo nekoliko mikrometara ispod površine stijene. To je manje od debljine lista papira.

Takav položaj čini ga najplićom dosadašnjom detekcijom makromolekularnog ugljika na Marsu.

To je važno zato što je marsovska površina izrazito neprijateljsko okruženje za organske molekule. Zračenje, Sunčeva svjetlost i kemijski oksidansi u tlu mogu razgrađivati organske spojeve. U takvim uvjetima složene organske molekule teško opstaju, osobito ako se nalaze blizu površine.

Prema Murphy, opstanak organske tvari u uvjetima sličnima marsovskima ovisi o vrsti molekule i mineralima koji je okružuju. U slučaju Bright Angela postoje dvije mogućnosti: pronađeni ugljik mogao je biti posebno otporan na razgradnju ili su ga od okoliša dovoljno zaštitili okolni minerali.

Među mogućim zaštitnim materijalima spominju se glineni minerali i marsovsko tlo bogato željezom. Takav mineralni zaklon mogao bi objasniti kako je organski ugljik preživio gotovo na samoj površini stijene.

Tragovi organske kemije nisu ograničeni na jedno mjesto

Nalaz iz Bright Angela ne stoji sam. Rover Curiosity ranije je otkrio organske spojeve u krateru Gale, više od 3.200 kilometara od mjesta na kojem Perseverance istražuje krater Jezero.

Ta udaljenost ne znači da svi nalazi imaju isto podrijetlo. Ipak, pokazuje da organska kemija drevnog Marsa možda nije bila vezana uz jedno izolirano područje.

Murphy smatra da je to ohrabrujuće za pitanje nekadašnje nastanjivosti Marsa. Ako su organski spojevi bili prisutni u različitim drevnim jezerima i riječnim sustavima, Mars je u svojoj ranoj povijesti možda imao šire rasprostranjene sastojke potrebne za složenu kemiju.

Perseverance je projektiran upravo za takvu potragu. Njegova zadaća nije dokazati život na licu mjesta, nego prepoznati stijene s mogućim biopotpisima, analizirati njihov sastav i prikupiti uzorke za buduća istraživanja.

Roveri Perseverance i Curiosity nemaju laboratorijsku opremu kakva je potrebna za konačno razlikovanje biološkog i neživog podrijetla ovakvog nalaza. Za to će biti potrebni mnogo snažniji instrumenti u laboratorijima na Zemlji.

Ako uzorci iz Bright Angela jednog dana budu dopremljeni na Zemlju, znanstvenici će ih moći proučiti s većom osjetljivošću i razlučivošću nego što je moguće na Marsu. Tada bi se moglo preciznije utvrditi kako je nastao makromolekularni ugljik u stijeni Cheyava Falls i što taj nalaz govori o organskoj kemiji drevnog Marsa.

Ivan Petričević

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.