U ruševinama Hatuše, nekadašnje prijestolnice Hetitskog Carstva, pronađen je ulomak glinene pločice za koji je višemjesečna analiza pokazala da pripada jednoj od kopija Kadeškog mirovnog ugovora. Sporazum su oko 1259. godine pr. Kr. sklopili egipatski faraon Ramzes II. i hetitski kralj Hatušili III.
Objava nalaza poklopila se s Međunarodnim danom mira, 21. rujna. Ulomak je pronađen u Büyükkaleu, utvrdi unutar antičke Hatuše u današnjoj središnjoj Turskoj. Prema informacijama turskog Ministarstva kulture i turizma, na njemu su sačuvani dijelovi odredbi o ljudima koji su bježali iz jedne države u drugu.
Odredbe o ljudima koji su tražili utočište
Sačuvani redci odgovaraju odredbama od 12. do 20. članka ugovora. U njima se spominju osobe koje napuštaju Egipat ili zemlju Hati i traže utočište u drugoj zemlji. Dio teksta govori i o tome da se njihove kuće ne smiju uništavati.
Pločica je oštećena, a sačuvana je samo jedna strana, pa potpuna transkripcija još nije objavljena. Ipak, sadržaj pokazuje da ugovor nije bio tek opća izjava o prestanku neprijateljstava. Njime su se uređivale konkretne obveze dvaju kraljevstava, uključujući povratak ljudi, zaštitu imovine i odnos prema bjeguncima.
Takve odredbe ne treba poistovjećivati s današnjim sustavima azila. U starom su svijetu bile dio međudržavnog sporazuma između dviju velikih sila, ali pokazuju da su pitanja preseljenja stanovništva i zaštite domova bila dovoljno važna da uđu u službeni diplomatski tekst.
Ugovor nakon bitke kod Kadeša
Kadeški ugovor sklopljen je nakon dugotrajnog sukoba Egipta i Hetitskog Carstva, a najpoznatiji okršaj tog rata bila je bitka kod Kadeša. Sporazum između Ramzesa II. i Hatušilija III. često se navodi kao najstariji sačuvani pisani mirovni ugovor. Tekst je zabilježen hijeroglifima na zidovima egipatskih hramova, kao i klinastim pismom na glinenim pločicama pronađenima u Hatuši.
Prvi ulomci hetitske inačice ugovora pronađeni su tijekom iskapanja početkom 20. stoljeća. Novi nalaz nadopunjuje tu zbirku i mogao bi pomoći u povezivanju dijelova teksta koji su dosad bili nepotpuni. Usporedba slova, jezika i formulacija s već poznatim ulomcima pokazat će gdje se novi komad uklapa u dokument.
Zašto je novi ulomak važan
Kadeški ugovor nije sačuvan u samo jednom primjerku. Njegove su inačice nastajale za različite arhive i spomenike, pa se pojedini ulomci razlikuju po stanju očuvanosti, jeziku i načinu zapisa. Upravo zato svaki novi komad može pomoći u provjeri ranijih čitanja i boljem razumijevanju diplomatskih formula koje su koristili Egipat i Hetitsko Carstvo.
Ugovor je uvršten i u UNESCO-ov registar Sjećanje svijeta, koji obuhvaća dokumente od posebne povijesne važnosti. Novi ulomak sam po sebi neće promijeniti cijelo tumačenje sporazuma, ali može popuniti praznine u tekstu i pokazati kako su Hetiti bilježili odredbe o kretanju ljudi i zaštiti njihove imovine.
Hatuša je i ranije bila izvor važnih zapisa o Hetitima. Na Kozmosu smo već pisali i o jeziku pronađenom među ruševinama drevnog carstva, još jednom nalazu koji pokazuje koliko arhivi tog grada mogu otkriti. Novi ulomak zato ne donosi samo dodatne povijesne podatke, nego i bolji uvid u način na koji je funkcionirala diplomacija brončanog doba.
Kako navode Popular Science i tursko Ministarstvo kulture i turizma, iskapanja u Büyükkaleu se nastavljaju. Arheolozi se nadaju da bi buduća istraživanja mogla otkriti i druge dijelove ugovora.
