Povežite se s nama

Pretražite Kozmos

Svemir

10 spektakularnih slika Marsove površine

NASA je 9. rujna 1975. lansirala na Mars raketu Titan 3E koja je sa sobom nosila lander Viking 2. U to vrijeme svjetske svemirske agencije ulagale su velike zajedničke napore kako bi se istražio Mars.

NASA je 9. rujna 1975. lansirala na Mars raketu Titan 3E koja je sa sobom nosila lander Viking 2. U to vrijeme svjetske svemirske agencije ulagale su velike zajedničke napore kako bi se istražio Mars.

Program Viking smatra se prvim uistinu efektivnim svjetskim pokušajem istraživanja Marsa. Letjelice Viking 1 i Viking 2 sadržavale su orbitalne stanice za proučavanje Marsove atmosfere i lander modul. Pomoću njih smo 1976. dobili prve visoko-kvalitetne fotografije u boji s površine Marsa te proveli ondje prve biološke eksperimente.

Fotografija prikazuje tanki ledeni prekrivač na površini Marsa. Izvor: NASA/JPL.

Kako bi obilježili uspjeh Viking programa, prikazat ćemo nekoliko starih, ali uzbudljivih slika površine Marsa koje je snimio Viking Lander 2. U tekstu između slika, pričat ćemo o zanimljivim detaljima misije.

Fotografija sa mjesta na koje je sletio Viking 2. Slika je izoštrena sa super-rezolucijskim tehnikama. Izvor: NASA / JPL / Ted Stryk / Planetary.org

Viking 2: zadaci i ciljevi

Tijekom Viking 2 svemirskog programa, lansirana su dva modula; jedan orbitalni i jedan za slijetanje na površinu. Viking 2 dosegao je orbitu 7. kolovoza 1976., a na površinu sletio 3. rujna. Ciljevi misije bili su:

Nastavak teksta je ispod oglasa.
  • Snimanje objekta u orbiti
  • Proučavanje atmosfere
  • Uzimanje i analiziranje uzorka s površine

Orbiter

Visoko-rezolucijski mozaik u boji kojeg je snimila Kamera 2. Izvor: NASA/JPL Image Processing: E. Vandencbulek.

Svaki modul letjelice imao je različite zadatke. Orbitalni modul dizajniran je na način da osigura landeru spuštanje na Mars. Morao je analizirati topografiju planeta kako bi odredio najpovoljnije mjesto za slijetanje. Njegovi zadaci uključivali su mnogo samostalnog istraživanja poput:

  • Analize planetarnog magnetskog polja
  • Mjerenja atmosferskog tlaka
  • Mjerenja temperature
  • Fotografiranja površine

Još jedna visoko-rezolucijska fotografija površine Marse. Izvor: NASA/JPL Image Processing: E. Vandencbulek.

Viking 2 uspio je iz orbite snimiti Marsov sjeverni pol. Tijekom trajanja operacije, orbitalna stanica snimila je preko 16 000 fotografija. Uz to je prenijela mnogo podataka pomoću infracrvenog spektrometra i radiometra instaliranih na Viking 2 sondi.

Tijekom istraživanja Viking 2 AMS-a, potvrđeno je postojanje tri tipa geoloških struktura na Marsu:

  • Veliki slojeviti nanosi prekriveni višestoljetnom akumulacijom polarnog leda
  • Velike površine prekrivene pustinjskim dinama
  • Ravne površine isprekidane udarnim kraterima između prva dva tipa struktura

Viking 2 lander

Ova fotografija pokazuje nekoliko četvornih metara površine s kojih su uzeti uzorci za analizu. Izvor: NASA/JPL

Za razliku od orbitalnog modula koji je koristio u to vrijeme već dokazanu Mariner tehnologiju, lander je specifično razvijen za ovu misiju. Istraživački rad modula za slijetanje Vikinga 2 dao je znanstvenicima veliku količinu informacija.

Kao rezultat meteoroloških i seizmoloških istraživanja, znanstvenici su uspjeli precizno analizirati karakteristike atmosfere i površine. Jedno od glavnih postignuća bilo je uzimanje uzorka koje je pružalo dodatnu mogućnost analize kemijskog sastava površine.

Prva slika u boji s mjesta slijetanja Vikinga 2. Izvor: NASA/JPL

Cilj je bio provedba nekoliko važnih istraživanja dok se čeka potvrda tada raširene hipoteze o postojanju života na Marsu. To je uključivalo eksperimente koji bi identificirali mogućnost fotosinteze i metabolizma kao i plinske emisije.

Sonda je morala dosljedno fotografirati svaku fazu slijetanja. Istraživači su bili zainteresirani za fotografije Sunca, satelita, atmosfere, površine etc. Također su trebali fotografije samog Vikinga 2 kako bi potvrdili uspješno slijetanje.

Znanstvenici vjeruju da se radi o preciznoj koloriziranoj rekonstrukciji Marsove površine i neba. Izvor: NASA/JPL.

Ovdje su osnovne značajke landera:

  • Viking 2 lander visok je 2,1 metar, transverzale 6 metara
  • Ukupna masa stanice je 1199 kilograma
  • Pokreću ga tri hidrazinska motora
  • Izvor energije su radio-izotopni električni termo-generatori (RTG-ovi), snage 30 Vata i jakosti 4,4 Volta.

Vikingova oprema za znanstveno istraživanje:

  • Dvije visoko-rezolucijske kamere i televizijske instalcije
  • Set meteorološke opreme
  • Seizmograf
  • Naprava za analiziranje oksidacijske aktivnosti
  • Alfa protonski i x-zračni spektrometar
  • Spektrometar kromatografske mase
  • Oprema za uzimanje uzorka

Mjesto slijetanja

Panorama Marsove površine pri slijetanju. Izvor: JPL/NASA.

3. rujna 1976., Viking 2 lander uspješno je sletio na Utopijsku ravnicu. Pomnijom analizom terena pokazalo se da su inicijalno izabrana mjesta za slijetanje neravna i mogu izazvati nezgodu. Unutar nekoliko tjedana, odabrana je nova lokacija za slijetanje na istočnoj polovici sjeverne hemisfere. Radilo se o Utopijskoj ravnici.

Završetak misije

Fotografije procesa uzimanja uzoraka sa Marsa. Izvor: NASA/JPL.

Iako se očekivalo da će ekspedicija Vikinga 2 trajati tri mjeseca, u praksi se radilo o nekoliko godina. Obje jedinice funkcionirale su značajno duže od prvotnih izračuna.

Orbitalni modul se konačno ugasio 25. srpnja 1978. nakon curenja spremnika za gorivo koji je regulirao orijentaciju i visinu leta u svemiru. Lander je nastavio operirati još dvije godine dok se nije ispraznila njegova baterija.

Glavni cilj ekspedicije bio je pružanje snažnih dokaza za postojanje organskog života na površini crvenog planeta. Naravno, krajnji rezultati potpuno su opovrgnuli ovu teoriju.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Zaključak je neosporiv: ne postoje tragovi života na Marsu.

Budućnost istraživanja Marsa

Fotografija leda i samog landera koju je uzela Kamera 2. Izvor: NASA/JPL Image Processing: E. Vandencbulek

40 godina nakon Viking 1 i Viking 2 misija, život na Marsu nije pronađen, ali saznali smo mnogo o tom planetu zahvaljujući programima poput Vikinga.

Vjerujem da je budućnost svjetla i da ćemo saznati još više o Crvenom planetu pomoću misije odaslane prošle godine. Naravno, ne postoji garancija da će slijetanje na Mars biti uspješno, no to je tema za neki drugi put.

Nadamo se da će zanimljiva otkrića uslijediti u narednim godinama.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Pročitaj više

Svemir

Razlog drastičnih promjena razine vode u krateru Jezero još nije jasan – jesu li fluktuacije posljedica sezonskih promjena ili katastrofalnih pojava. Rover Perseverance sada...

Svemir

Znanstvenici rade na novoj metodi koja bi nam mogla pomoći da pretvorimo marsijanski zrak u raketno gorivo. Pretvaranje ugljičnog dioksida u metan i etilen...

Svemir

Suvremeni Crveni planet je gruba, beživotna pustinja, ali geološki podaci pokazuju da je u jednom trenutku ondje bilo gotovo više vode nego na Zemlji....

Svemir

NASA-in robotski lander InSight koji je sletio na Mars (Elysium Planitia) još 2018., u posljednje se vrijeme susreo sa brojnim poteškoćama. Sada je nakon...

Svemir

Zemaljski vulkani imaju mogućnost “super-erupcije” rasuti po cijelom planetu. Na Marsu su fokusirani na jednu regiju i znanstvenici nemaju objašnjenje zašto. Znanstvenici su pronašli...

Svemir

Prema istraživačima, voda je bila prisutna u krateru Jezero dovoljno dugo da to područje učini pogodnim za barem mikrobni život. NASA je otkrila prve...

Svemir

Prvi pokušaj Perseverance-a u kolovozu završio je neočekivanim neuspjehom. Rover Perseverance skupio je uzorak marsovskog tla u svom drugom pokušaju, na što ukazuju slike...

Svemir

Perseverance je sletio na Marsov krater Jezero kako bi pronašao tragove koji upućuju na nekadašnju prisutnost života ondje. Nažalost njegov prvi pokušaj prikupljanja uzorka...

Oglas