NASA-ina letjelica Psyche snimila je krater Huygens i okolne južne visoravni Marsa nedugo nakon najbližeg prolaska pokraj planeta. Fotografija je nastala 15. svibnja 2026. i prikazuje jedno od najstarijih, snažno izbrazdanih područja Marsa u pojačanim bojama, koje otkrivaju razlike u površinskom materijalu.
Na fotografiji se ističe krater Huygens, velika udarna struktura s dvostrukim prstenom. Nalazi se u južnim visoravnima Marsa, blizu 15 stupnjeva južne širine, u području prekrivenom brojnim starijim i mlađim kraterima.
Huygens ima promjer od oko 470 kilometara. Sama fotografija ne prikazuje Mars onako kako bi ga vidjelo ljudsko oko. Riječ je o pojačanom prikazu u boji, sastavljenom iz podataka koje je prikupio višespektralni instrument letjelice Psyche. Takva obrada ističe sitne razlike u boji i sastavu površine, osobito u prašini, pijesku i stijenama starog marsovskog terena.
Razlučivost fotografije iznosi oko 670 metara po pikselu. To znači da jedan piksel na prikazu odgovara području širine otprilike dvije trećine kilometra na površini Marsa.
Fotografija nastala odmah nakon najbližeg prolaska
Psyche je fotografiju snimila instrumentom Imager A, 15. svibnja 2026. oko 13:18 po pacifičkom vremenu, odnosno oko 22:18 po hrvatskom vremenu. Slika je nastala nedugo nakon najbližeg prolaska letjelice pokraj Marsa.
Takvi prolazi nisu samo usputni susreti. Mars je u ovoj fazi misije poslužio kao gravitacijska prečica. Letjelica je iskoristila gravitaciju planeta kako bi prilagodila putanju prema glavnom asteroidnom pojasu, gdje je čeka njezin pravi cilj.
Bliski prolazak dao je inženjerima i znanstvenicima priliku da provjere instrumente na poznatom planetarnom tijelu. Za kameru koja će jednoga dana promatrati daleki asteroid, Mars je dragocjena provjera u stvarnim uvjetima leta.
Što boje govore o površini
Različite nijanse na fotografiji vjerojatno odražavaju razlike u sastavu prašine, pijeska i stijena na površini Marsa. Ti materijali ne odbijaju svjetlost na isti način, pa višespektralna kamera može izdvojiti detalje koji bi u običnom prikazu ostali jedva vidljivi.
Pojačani prikaz u boji zato nije samo vizualno atraktivna obrada. Na Marsu takve razlike mogu upućivati na područja drukčijeg sastava, starosti ili geološke prošlosti. U južnim visoravnima, gdje su udari asteroida i kometa kroz milijarde godina ostavili gust zapis na površini, takvi detalji posebno su važni.
Krater Huygens i teren oko njega dio su stare marsovske kore. U takvom krajoliku veliki krateri nisu samo tragovi udara. Oni čuvaju zapis o ranoj povijesti Marsa, ali i o kasnijim procesima koji su raznosili, taložili i mijenjali prašinu, pijesak i stijene na površini planeta.
Misija prema metalnom asteroidu
Psyche nije misija prema Marsu. Bliski prolazak pokraj planeta bio je dio putanje prema glavnom cilju: asteroidu 16 Psyche, jednom od najneobičnijih tijela u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Znanstvenike posebno zanima zato što se smatra neuobičajeno bogatim metalima.
Dugo se raspravljalo o mogućnosti da je Psyche ostatak metalne jezgre nekadašnjeg protoplaneta, tijela koje je u ranoj povijesti Sunčeva sustava u snažnim sudarima izgubilo vanjske slojeve. Noviji podaci upućuju na složeniju sliku. Asteroid vjerojatno nije čisti metalni ostatak, nego tijelo u kojem se miješaju stijene i metali.
U javnosti se Psyche često spominje kroz procjene zamišljene vrijednosti metala koje bi mogao sadržavati. No prava vrijednost ove misije nije u rudarenju, nego u znanosti. Psyche bi mogao pomoći istraživačima da bolje razumiju kako su nastajala velika tijela u ranom Sunčevu sustavu, kako su se u njima razdvajali metal i stijena te što ostaje nakon sudara koji mogu promijeniti sudbinu cijelog protoplaneta.
Fotografija kratera Huygens zato je usputni, ali vrijedan prizor na putovanju prema mnogo udaljenijem cilju. Prije nego što stigne do asteroida koji možda čuva tragove najranije planetarne povijesti, Psyche je iz blizine poslala novi pogled na jedan od starih ožiljaka Marsa.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
