Novo istraživanje pokazuje da je voda na Marsu, unutar kratera Gale, postojala znatno dulje nego što se prethodno vjerovalo, bacajući novo svjetlo na razumijevanje klimatskih promjena Crvenog planeta i njegove potencijalne nastanjivosti.
Prije nekoliko milijardi godina, Mars je bio bogat vodom, a unutar njegovog kratera Gale nalazilo se prostrano jezero. No, s vremenom se klima drastično promijenila, pretvarajući Mars u prašnjavu pustinju, daleko različitu od vodene oaze kakva je nekad bila. Nedavna istraživanja, vođena stručnjacima Imperial College Londona, otkrila su da tragovi vode u krateru Gale – impresivnom udubljenju promjera 154 kilometara, smještenom južno od ekvatora Marsa – postojali su mnogo duže nego što se to prethodno mislilo, čime se otvara novo poglavlje u razumijevanju klimatskih promjena na Crvenom planetu i potencijalnih znakova njegove nastanjivosti.
Korištenjem podataka i slika koje je sakupio NASA-in rover Curiosity, znanstveni tim došao je do otkrića deformiranih slojeva pješčenjaka, koje prema njihovoj procjeni mogu ukazivati isključivo na utjecaj vode. Ipak, ostaje nejasno u kojem je točno obliku voda bila prisutna – kao tekućina pod pritiskom, u obliku leda ili možda kao salamura. Dr. Steven Banham, glavni autor studije i član Odsjeka za znanost o Zemlji i inženjerstvo na Imperial College Londonu, naglasio je značaj ovog otkrića: “Detaljna analiza pješčenjaka ukazuje na to da je voda, najvjerojatnije, bila prisutna znatno duže i u recentnijem periodu nego što smo inicijalno pretpostavljali. No, postavlja se pitanje kojim mehanizmima su ostavljeni ovi tragovi?”
Razmatrane su različite mogućnosti – od tekućine pod pritiskom koja deformira sedimente, preko ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja koji uzrokuju deformacije, do promjena vezanih za slane vode podložne temperaturnim fluktuacijama. Unatoč raznolikosti hipoteza, voda je identificirana kao ključni zajednički faktor u svim razmatranjima. Znanstvena zajednica suglasna je u ocjeni da je Mars izgubio većinu svoje površinske vode tijekom Hesperijanskog perioda, koji se protezao od 3,7 do 3,0 milijardi godina unazad. Međutim, ove nove spoznaje upućuju na zaključak da je voda i dalje bila značajno prisutna, možda čak i u podzemlju, sve do kasnijih faza ovog geološkog doba, čime se iznova otvaraju pitanja o Mars-ovoj prošloj klimi i potencijalnoj sposobnosti da podrži život.
Klimatska povijest Marsa
U cilju produbljivanja razumijevanja klimatske povijesti Marsa i istraživanja uvjeta pogodnih za život, znanstvenici koriste rover Curiosity u potrazi za geološkim dokazima unutar marsovskih stijena. Ovaj značajan projekt dio je NASA-ine misije Mars Science Laboratory, koja od 2012. godine detaljno proučava krater Gale i planine nazvane Mount Sharp. Ova planina, visine impresivnih 5,5 kilometara, sastavljena je od brojnih slojeva sedimenta koji su se taložili tijekom milijuna godina, od onih donesenih vodom jezera i rijeka do onih nanijetih vjetrom u kasnijim, sušnijim periodima, čime svjedoče o postupnom isušivanju Marsa. Upotrebom Mastcam kamere, glavnog znanstvenog instrumenta, istraživački tim je dokumentirao različite slojeve sedimenta planine Sharp, tragajući za “otiscima” prirodnih procesa koji su ih oblikovali. Analiza stijena, koje čine današnju pješčanu pustinju, otkrila je strukture čije karakteristike nedvojbeno ukazuju na utjecaj vode.
Tijekom uspona Curiosityja, rover je naišao na sve mlađe slojeve stijena, smještene u progresivno sušim područjima, dosežući naposljetku Stimson formaciju, pješčenjak koji svjedoči o drevnom pustinjskom okolišu ispunjenom velikim dinama. Ovaj dragocjeni geološki zapis otkrio je da je ova formacija nastala nakon formiranja Mount Sharpa, tijekom razdoblja za koje se pretpostavljalo da Mars ulazi u svoju sušnu fazu. Značajno, unutar određenih dijelova formacije, identificirane su karakteristike koje su jasno bile pod utjecajem vode. Amelie Roberts, doktorska kandidatkinja na Imperial College Londonu i suautorica studije, istaknula je iznenađujuće aspekte ovog otkrića: “Obično, vjetar raspoređuje sediment na vrlo konzistentan i predvidljiv način. Međutim, bili smo iznenađeni otkrićem da su od strane vjetra odloženi slojevi bili iskrivljeni u neobične oblike, sugerirajući da je pijesak bio deformiran ubrzo nakon njegova polaganja. Te strukture snažno ukazuju na prisutnost vode neposredno ispod površine.”
Drastična transformacija Marsa
Ova istraživanja ukazuju na postepeni prijelaz Marsa iz bogatog, vlažnog okruženja u suhu, neprijateljsku pustinju, što svjedoči o dramatičnoj transformaciji klimatskih uvjeta na Crvenom planetu. Otkriće struktura oblikovanih vodom dodatno naglašava da je voda na Marsu bila prisutna znatno duže nego što smo ranije mislili, otvarajući svježe perspektive za istraživanje njegove drevne prošlosti. Ti nalazi imaju dubok utjecaj na planiranje budućih svemirskih misija, osobito onih usmjerenih na potragu za životom izvan Zemlje. Formacije poput Stimson formacije i sličnih na Marsu, koji su se do sada smatrali manje značajnima za traženje biopotpisa, sada se ističu kao ključna područja za detektiranje tragova drevnog mikrobnog života.
Dr. Banham ističe: “Izazov utvrđivanja mogućnosti života na Marsu ili bilo kojem drugom planetu, motivira planetarna istraživanja već desetljećima. Naša otkrića pružaju nove smjernice za istraživanje, rasvjetljavajući potencijal Marsa za podržavanje života i usmjeravajući nas prema lokacijama gdje treba nastaviti s detaljnom potragom.” Premda dokazi o životu na Marsu još uvijek nisu pronađeni, postoji opća suglasnost da bi svako buduće otkriće moglo otkriti najosnovnije oblike života, potencijalno jednostavne kao što su samoreplicirajuće molekule. “Naša saznanja produbljuju razumijevanje o trajanju prisutnosti vode u regiji kratera Gale, sugerirajući da bi cijelo područje moglo biti pogodno za život znatno duže od prvotnih pretpostavki,” zaključuje Amelie Roberts. Takvo prošireno znanje o hidrološkoj povijesti Marsa ne samo da podstiče znanstvenu zajednicu na ponovnu procjenu njegove nastanjivosti, već i ističe značaj neprekidnog istraživanja Marsa te drugih nebeskih tijela unutar našeg Sunčevog sistema.
Ovi nedavni nalazi, koji otkrivaju da je voda na Marsu zadržala svoju prisutnost puno duže nego što je to bilo predviđeno, ne samo da obogaćuju našu percepciju Mars-ove klimatske i geološke povijesti već i otvaraju nova vrata za buduća istraživanja u potrazi za životom. Takva spoznaja naglašava potencijalno ključnu ulogu do sada previdjenih područja u razumijevanju sposobnosti Marsa da održava život. Kako NASA i ostale svemirske agencije nastavljaju svoje pionirske misije, ova otkrića će biti presudna u strategiji odabira lokacija za buduće istraživačke poduhvate, eksperimente, a možda i za uspostavu stalnih baza radi dubinskog proučavanja. Razumijevanje prošle prisutnosti vode ključno je za procjenu Mars-ovog potencijala kao staništa života, pružajući uvide u adaptabilnost i evoluciju života u ekstremnim uvjetima. Uzimajući u obzir ova otkrića, perspektiva istraživanja Marsa postaje još optimističnija, noseći obećanje da će svaka nova misija proširiti naše znanje i možda čak otkriti dokaze o najosnovnijim oblicima života na ovom udaljenom i zagonetnom planetu.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
