Europska letjelica Hera sada istražuje Didymos i Dimorphos s udaljenosti između 25 i 30 kilometara. Oko tog para asteroida kreće se brzinom od približno 12 centimetara u sekundi, slijedeći putanju nalik pravokutniku umjesto uobičajene kružne orbite.
ESA je 11. studenoga objavila da je Hera počela sustavno istraživati oba asteroida izbliza. Nakon prve snimke sustava s udaljenosti od 60 kilometara, letjelica se još približila cilju. Nova opažanja trebaju dati širi pregled posljedica udara NASA-ine letjelice DART u Dimorphos.
Zaokreti motorima umjesto kružne orbite
Gravitacija je ondje vrlo slaba. Na Didymosu, promjera oko 780 metara, približno je 40.000 puta slabija nego na Zemlji. Na njegovu manjem pratiocu Dimorphosu, promjera oko 151 metar, slabija je oko 200.000 puta. Upravljanje letjelicom u takvu okruženju zahtijeva drukčiji pristup nego let oko planeta.
Hera se oko zajedničkog težišta asteroida giba po gotovo ravnim dionicama. Motore pali naizmjenično nakon tri pa nakon četiri dana i mijenja smjer za 90 stupnjeva. Tako održava približno jednaku udaljenost od para, uz malu potrošnju goriva.
Takva putanja ima sigurnosnu prednost: ako izostane pojedino planirano paljenje motora, letjelica će se udaljiti od asteroida, umjesto da nastavi prema njima. Pristup se oslanja na iskustvo ESA-ine misije Rosetta kod kometa.
Što je DART ostavio na Dimorphosu?
DART je 26. rujna 2022. namjerno udario u Dimorphos brzinom od oko 6,1 kilometar u sekundi. Time je vrijeme potrebno tom asteroidu da obiđe Didymos skraćeno za približno 33 minute. Pokus je pokazao da se udarom letjelice može promijeniti gibanje asteroida, ali nije otkrio sve što se dogodilo njegovoj površini i unutrašnjosti.
Hera treba izmjeriti masu i proučiti građu Dimorphosa. Znanstvenici žele utvrditi je li DART ostavio krater ili znatnije preoblikovao cijelo tijelo. Ti podaci trebaju objasniti zašto je promjena orbite bila veća nego što su pojedini modeli predviđali.
Prema planu misije, u istraživanju će sudjelovati i mali sateliti Milani i Juventas. Milani je namijenjen proučavanju sastava površine, a Juventas će radarom ispitivati unutrašnjost asteroida. Njihova mjerenja dopunit će snimke i druge podatke koje prikuplja Hera.
Letjelicom upravlja ESA-in kontrolni centar ESOC u Darmstadtu. Tim za dinamiku leta iz podataka poslanih na Zemlju izračunava Herin položaj u odnosu na asteroide i priprema promjene putanje.
U prosincu slijedi još bliži prilazak
Za prosinac je predviđen početak detaljnije faze istraživanja. Hera bi tada trebala prijeći na složenije putanje sastavljene od hiperboličnih lukova, s početne udaljenosti od oko 20 kilometara. Time će moći izbliza proučiti površine obaju asteroida i nastaviti mjerenja potrebna za razumijevanje DART-ova udara.
