Astronomima su dostupne nove snimke, katalozi i spektri svemirskog teleskopa Euclid, prikupljeni za istraživanje tamne tvari i tamne energije. Prva velika objava podataka obuhvaća približno 1.900 četvornih stupnjeva neba, uz dodatna opažanja područja koja je teleskop proučavao dublje ili koristio za provjeru svojih instrumenata.
Paket pod nazivom DR1-Foundation objavljen je 12. studenoga 2026. Prema centru IPAC, dio je zbirke DR1 koja sadrži približno 1,8 petabajta podataka. Istraživači ih mogu koristiti za proučavanje pojedinih galaksija, njihova međusobnog rasporeda i promjena kroz povijest svemira.
Za glavne kozmološke analize slijedi još jedna objava, očekivana sredinom 2027. Ona će donijeti dodatne podatke o grupiranju galaksija i slabom gravitacijskom lećenju, dvjema pojavama kojima Euclid istražuje nevidljivu tvar i širenje svemira.
Kako se proučava ono što ne vidimo
Euclid je misija Europske svemirske agencije uz sudjelovanje NASA-e. Tamnu tvar ne može izravno snimiti, ali može izmjeriti kako njezina gravitacija mijenja izgled udaljenih galaksija. Takva mjerenja pomažu astronomima procijeniti gdje se nalazi masa koju ne vide.
Svjetlost udaljene galaksije na putu prema nama prolazi pokraj drugih galaksija i skupova galaksija. Njihova masa zakrivljuje prostor i mijenja putanju svjetlosti. Na snimci se zbog toga mogu pojaviti lukovi, prstenovi ili nekoliko slika istog objekta. Upravo takve prizore istraživači i volonteri traže u Euclidovim snimkama gravitacijskih leća.
Slabo gravitacijsko lećenje teže je uočiti. Promjena oblika pojedine galaksije toliko je malena da se njezin učinak izdvaja usporedbom velikog broja galaksija. Za pouzdan rezultat astronomi moraju precizno poznavati i svojstva teleskopa, kako pogrešku instrumenta ne bi zamijenili za trag gravitacije.
Drugi dio istraživanja oslanja se na spektre. Rastavljanjem svjetlosti po valnim duljinama mjeri se crveni pomak, povezan sa širenjem svemira. Iz njega se, uz odgovarajući kozmološki model, može procijeniti udaljenost galaksije. Tada astronomi mogu pratiti i kako su galaksije raspoređene u prostoru, umjesto da promatraju samo njihove položaje na nebu.
Tridesetak puta veće područje nego u ranijoj objavi
Široki pregled u novoj zbirci pokriva oko 30 puta veće područje od 63,1 četvornog stupnja obuhvaćenog ranijom objavom Q1. Tih 1.900 četvornih stupnjeva odgovara približno 4,6 posto cijelog neba. Uz galaksije, na snimkama su zabilježene i zvijezde te drugi izvori svjetlosti.
Euclidov znanstveni centar pri Caltechu navodi da su opažanja za široki pregled prikupljena između 14. veljače 2024. i 21. svibnja 2025. Izostavljene su snimke iz razdoblja od 23. ožujka do 7. lipnja 2024., kada je led nakupljen na optici narušavao opažanja.
Pregled tako velikog područja olakšava potragu za rijetkim objektima i usporedbu galaksija u različitim okruženjima. Podaci se mogu povezati i s opažanjima drugih teleskopa: galaksija koja je slabo vidljiva u jednom dijelu spektra može se mnogo jasnije pokazati u drugom.
Što će donijeti sljedeća objava
Tamna tvar gravitacijom utječe na nastanak galaksija i većih struktura, dok tamnom energijom kozmolozi objašnjavaju ubrzano širenje svemira. Praćenjem rasporeda galaksija i promjena kroz vrijeme Euclid treba pomoći utvrditi koja objašnjenja najbolje odgovaraju opažanjima.
Za to nisu dovoljne samo snimke velike razlučivosti. Potrebno je pažljivo izmjeriti oblike galaksija i provjeriti pogreške koje bi mogle utjecati na rezultat. Sitno odstupanje u obradi može postati ozbiljan problem kada se ista metoda primijeni na milijune izvora.
Potpuna objava DR1, planirana za sredinu 2027., treba donijeti dodatne rezultate obrade za ta mjerenja. Do tada se već objavljeni podaci mogu koristiti za istraživanje galaksija i pripremu analiza kojima će se ispitati svojstva tamne tvari i tamne energije.
