NASA je u srijedu objavila da uzorak uzet s 4,5 milijardi godina starog asteroida Bennu sadrži obilne količine vode i ugljika. Ovo značajno otkriće podupire teoriju da je život na Zemlji možda potekao iz svemira.
Uzorak je prikupljen tijekom sedmogodišnje misije prema ovom udaljenom asteroidu, nazvane OSIRIS-REx. Prošlog mjeseca uzorak je sigurno vraćen na Zemlju, točnije u Utah, gdje je podvrgnut temeljitoj znanstvenoj analizi.
“Nikada prije nismo na Zemlju vratili ovako bogat uzorak asteroida s toliko ugljika,” izjavio je Bill Nelson, administrator NASA-e, na konferenciji za novinare u Johnsonovom svemirskom centru u Houstonu, gdje su prvi puta predstavljene slike crnog praha i kamenčića iz uzorka.
U analizi se otkrilo da ugljik čini gotovo pet posto ukupne mase uzorka, prisutan u različitim oblicima. Voda je, pak, otkrivena unutar kristalnih struktura minerala gline.
Asteroidi bogati vodom
Znanstvena zajednica već duže vremena teoretizira da su asteroidi bogati vodom bili ključni u formiranju Zemljinih oceana, jezera i rijeka prije oko 4 do 4,5 milijardi godina. Također, sve životne forme na Zemlji temelje se na ugljiku, koji igra centralnu ulogu u formiranju genetskog materijala, kao što su DNA i RNA.
Navedeni rezultati postignuti su korištenjem najsuvremenijih tehnika analize, uključujući skeniranje elektronskom mikroskopijom i X-zračnom tomografijom.
Daniel Glavin, jedan od znanstvenika uključenih u projekt, entuzijastično je prokomentirao: “Ovaj uzorak je san svakog astrobiologa.” Naglasio je da pred znanstvenicima leži još puno rada te da će uzorci biti distribuirani laboratorijima širom svijeta za dodatne analize.
Iako OSIRIS-REx nije prva svemirska sonda koja je donijela uzorke s asteroida na Zemlju – Japan je to postigao dva puta, 2010. i 2020. – količina prikupljenog materijala ovom prilikom nadmašuje sve prethodne misije. Dok je japanska misija Hayabusa2 donijela svega 5,4 grama, OSIRIS-REx je prikupio čak 250 grama materijala.
Prastari svemirski objekt
Asteroid Bennu, nazvan po staroegipatskom božanstvu, predstavlja prastari svemirski objekt koji je, prema NASA-i, očuvan u vakuumu svemira. Njegova putanja, koja se presijeca s onom Zemlje, olakšala je misiju u usporedbi s asteroidima iz Asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera.
Osim što pruža znanstvene uvide, bolje razumijevanje sastava Bennua moglo bi biti od ključne važnosti za buduće misije, pogotovo ako bude potrebno mijenjati njegovu putanju zbog mogućeg sudara s Zemljom.
U sklopu istraživanja, OSIRIS-REx sonda je otkrila da su čestice na površini Bennua vrlo “labavo” povezane, što znači da bi osoba koja bi stala na površinu mogla potonuti slično kao u bazenu punom plastičnih loptica, poput onih u dječjim igraonicama.
Do sada su istraživači uglavnom usmjereni na “dodatne čestice” koje se nalaze na vrhu mehanizma za prikupljanje uzoraka, a detaljnija analiza glavnog uzorka planirana je za kasnije.
Zanimljivo je da je u listopadu 2020. godine, kada je sonda OSIRIS-REx “pucala” dušikovim plinom po površini Bennua kako bi prikupila materijal, pregrada koja je trebala zapečatiti uzorak ostala zaglavljena u otvorenom položaju, što je rezultiralo curenjem dijela materijala u drugi odjeljak.
Christopher Snead, zamjenik voditelja kuracije za OSIRIS-REx, izjavio je: “Najbolji ‘problem’ koji možemo imati je da imamo toliko materijala da nam treba više vremena nego što smo očekivali da ga prikupimo.”
NASA planira sačuvati najmanje 70 posto uzorka u Houstonu za buduća istraživanja, tradicija koja je započela još u doba Apolla s mjesečevim kamenjem.
“Uzorci će biti dostupni za nova pitanja, nove tehnike i nove instrumente daleko u budućnost,” rekla je Eileen Stansbery, šefica odjela za istraživanje astromaterijala u Johnsonovom svemirskom centru.
Dodatne dijelove uzorka planira se izložiti javnosti u Smithsonian Institution, Space Center Houston, te na Sveučilištu u Arizoni.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
