Promatrajući kroz perspektivu kontinuiranog tehnološkog i medicinskog napretka, lako se može naslutiti optimistična budućnost čovječanstva. Međutim, dublje promišljanje otkriva da uspjeh naše vrste nije zagarantiran. Sveučilište u Stockholmu, u Švedskoj, predvodilo je novo istraživanje koje identificira 14 “evolucijskih zamki” u koje bi globalna populacija mogla upasti, što bi moglo rezultirati našim nestankom.
Istraživački tim upozorava da naša prevlast i uspjeh donose opasne posljedice, a jedan od problema je upravo naša prekomjerna uspješnost.
Trenutno se suočavamo s tzv. polikrizom, gdje se višestruke prijetnje – od klimatskih promjena do globalnih pandemija – spajaju, prijeteći skorom završetku antropocenskog doba.
“Čovjek je izuzetno kreativna vrsta,” izjavljuje antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Sveučilišta u Stockholmu. “Sposobni smo za inovacije i prilagodbu u različitim okolnostima te surađivati na iznenađujuće velikim skalama. Međutim, ove sposobnosti često imaju nenamjerne posljedice.”
14 potencijalnih evolucijskih “slijepih ulica”
Pet od 14 potencijalnih evolucijskih slijepih ulica za čovječanstvo opisano je kao globalnih: pojednostavljenje sustava, rast bez obzira na posljedice, prekoračenje kapaciteta Zemlje, međunarodni sukobi i zarazne bolesti.
Dodatnih pet opisano je kao tehnološke zamke, uključujući ovisnost o infrastrukturi fosilnih goriva, kemijsko zagađenje, egzistencijalne tehnologije poput nuklearnog oružja, tehnološka autonomija uključujući umjetnu inteligenciju, te dezinformacije i lažne informacije.
Preostale četiri zamke koje istraživači ističu su strukturalne: kratkovidnost, prekomjerna potrošnja, gubitak veze s biosferom i pad lokalnog društvenog kapitala, što se odnosi na smanjenje socijalne interakcije u sve digitalnijem svijetu.
Zabrinjavajuće je što se 12 od ovih zamki već smatra naprednim. Jedino tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala nisu još razvijeni u ozbiljnije probleme. Još više zabrinjava činjenica da se ove zamke međusobno pojačavaju, što povećava vjerojatnost zapadanja u više od jedne.
Evolucijske zamke
“Evolucijske zamke su dobro poznate u svijetu životinja,” objašnjava Søgaard Jørgensen. “Kao što su mnogi insekti privučeni svjetlom, što ih može koštati života u suvremenom svijetu, tako i čovječanstvo riskira da na nove izazove reagira na štetne načine.”
Slika koju istraživanje prikazuje može biti mračna, ali istraživači još uvijek ne gube nadu. Potrebna je, kako navode, aktivna transformacija, a ne samo prihvaćanje trenutnog stanja stvari. Potrebno je svjesno kretati se u suprotnom smjeru.
“Kao vrsta, možda smo kratkovidni i skloni uništavanju, ali isto tako smo kreativni, inovativni i skloni suradnji,” ističu istraživači. Postoji nada da naša sudbina još nije zapečaćena.
“Svatko od nas može pridonijeti angažirajući se više u prirodi i društvu, te učenjem o globalnim posljedicama naših lokalnih akcija,” savjetuje Jørgensen. “Nema ništa bolje od suočavanja s onim što trebamo zaštititi.”
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Philosophical Transactions of the Royal Society B.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
