Nova studija pokazala je da se švicarski ledenjaci – već od ranije smanjeni za otprilike pola u odnosu na ranija razdoblja – nastavljaju topiti sve brže i brže.
Niti 100 godina, a velike promjene
Oko 1400 švicarskih ledenjaka izgubilo je više od polovice svog ukupnog volumena od ranih 1930-ih godina, pokazalo je novo istraživanje. Istraživači kažu da se povlačenje leda ubrzava u vrijeme sve veće zabrinutosti oko klimatskih promjena.
Sveučilište ETH Zürich i Švicarski savezni institut za istraživanje šuma, snijega i krajolika (Swiss Federal Institute on Forest, Snow and Landscape Research) u ponedjeljak su objavili nalaze prve rekonstrukcije gubitka leda u Švicarskoj u 20. stoljeću, djelomično temeljene na analizi promjena topografiji ledenjaka od 1931. godine.
Istraživači su procijenili da su se količine leda na ledenjacima smanjile za polovicu u periodu od 85 godina između 1931. i 2016. godine. Od tada su ledenjaci izgubili dodatnih 12% u samo šest godina – „Povlačenje ledenjaka se ubrzava. Pomno promatranje ovog fenomena i kvantificiranje njegovih povijesnih dimenzija važno je jer nam omogućuje zaključivanje odgovora ledenjaka na klimatske promjene,“ rekao je Daniel Farinotti, koautor studije u kojoj su članovi tima objavili svoje rezultate istraživanja.
Švicarska, Europa i svijet
Po površini švicarski ledenjaci čine otprilike polovicu svih ledenjaka u europskim Alpama. Tim istraživača oslanjao se na kombinaciju dugoročnih promatranja ledenjaka, što je uključivalo mjerenja na terenu i fotografije iz zraka i vrhova planina (uključujući 22 000 snimljenih s vrhova između dva svjetska rata). Korištenjem više izvora, istraživači su mogli popuniti praznine. Nažalost samo je nekoliko švicarskih ledenjaka sustavno i redovito proučavano tijekom godina.
Istraživanje je uključivalo korištenje desetljeće starih tehnika koje su omogućile usporedbu oblika i položaja slika terena te korištenje kamera i instrumenata za mjerenje kutova kopnenih površina. Timovi su uspoređivali površinsku topografiju ledenjaka u različitim trenutcima, omogućavajući tako izračune o evoluciji volumena leda.
Prošlost i budućnost
Zanimljivo nisu svi švicarski ledenjaci gubili led istom brzinom. Nadmorska visina, količine krhotina na ledenjacima i spljoštenost ‘njuška’ ledenjaka – njegovog najnižeg dijela, koji je najosjetljiviji na topljenje – sve to utječe na brzine povlačenja leda.
Istraživači su također otkrili da je u dva razdoblja – u 1920-ima i 1980-ima – zapravo došlo do sporadičnog rasta mase ledenjaka. Međutim ovi kratkoročni trendovi ‘oporavka’ brzo su zasjenjeni perioda nastavka gubitka ledene mase. Rezultati studije mogli bi široke implikacije na dugoročne izvore energije u Švicarskoj, budući da hidroenergija proizvodi gotovo 60% električne energije u zemlji. Ova studija tako je tek još jedan u nizu dokaza koji upućuju na rastuću opasnost globalnog zatopljenja!
Zemlja gubi svoj sjaj i postaje sve mračnija uslijed katastrofalnih klimatskih promjena
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
