kozmos.hr
Znanost

Čovječanstvo ‘ukrotilo’ vatru prije milijun godina

fire flames with sparks on a black background, close-up
objavljeno

Nova studija u kojoj su znanstvenici koristili umjetnu inteligenciju (AI) sugerira da su ljudi počeli samostalno koristiti vatru prije oko milijun godina.

Kada su ljudi ‘ukrotili’ vatru?

Rani ljudi vjerojatno su koristili ‘divlju’ vatru – tj. vatru koja je nastala kao posljedica prirodnih ili vremenskih fenomena (svakako najučestaliji i poznatiji oblik jest vatra od udara groma). Razna arheološko-antropološka istraživanja dala su različite periode početka ljudske ‘kontrole’ vatre, a u novoj studiji međunarodni tim znanstvenika predložio je nešto drugačiji pristup. Naime, koristili su umjetnu inteligenciju (AI) za traženje dokaza o ljudskim kontroliranim paljenjima požara. Studija se primarno usredotočila na kameno oruđe iskopano u kamenolomu Evron, mjestu na Sredozemnom moru u Izraelu, koje je detaljno istraživano 1970-ih. Znanstvenici su koristili umjetnu inteligenciju kako bi otkrili suptilne promjene u atomskoj strukturi pronađenog drevnog kamenja (a moguće je da je ovo kamenje ‘gorjelo’ u nekim od najranijih poznatih logorskih vatri). Rezultati nove studije sugeriraju da su rani ljudi koji su živjeli na ovom mjestu koristili kontroliranu vatru za kuhanje hrane i izradu alata prije između 1 i 0,8 milijuna godina.

Kameno oruđe iz Evrona u Izraelu za koje znanstvenici smatraju da se vjerojatno koristilo u kontroliranim požarima prije milijun godina (©Filipe Natalio i Zane Stepka/Weizmann Institute).
Kameno oruđe iz Evrona u Izraelu za koje znanstvenici smatraju da se vjerojatno koristilo u kontroliranim požarima prije milijun godina (©Filipe Natalio i Zane Stepka/Weizmann Institute).

Priča o ‘ukroćivanju’ vatre

Znanstvenici su tražili način da identificiraju dokaze vatre u artefaktima koji nisu pokazivali vidljive znakove vatre, a kako njihova studija: „otkriva prisutnost vatre na nalazištu nižeg paleolitika bez vidljivih znakova pirotehnologije [kontrolirana vatra u antičko doba]. I dodaje novo nalazište iz donjeg paleolitika nekolicini arheoloških nalazišta s dokazima koji povezuju artefakte ranih hominina i vatru.“

Riječ je, dakako, o važnom otkriću koje sugerira da se umjetna inteligencija može koristiti kao alat za učenje o našim ranim precima. Znanstvena skupina ujedno je predložila da se njihova metoda iskoristi i na drugim, ranije istraživanim, lokalitetima. Naime, njihova AI-tehnologija sposobna je uočiti tragove vatre na nalazima koji su prethodno mogli biti odbačeni budući da nisu pokazivali jasne tragove utjecaja vatre. Korištenje umjetne inteligencije stoga bi moglo promijeniti način na koji mi, moderni ljudi, pričamo priču o našem evolucijskom putovanju.

AI-tehnologija vidi ono što nam je promaklo

U kamenolomu Evron, kasnih 1970-ih, arheolozi su iskopali jednostavne ručne sjekire od kremena, kremene oštrice i nalaze koji govore o njihovoj izradi, kao i ostatke životinja. Ono što to iskopavanje nije otkrilo bili su vizualni dokazi korištenja vatre. Međutim, s obzirom na sve nalaze, kao i činjenicu da su tragovi vatre otkriveni na obližnjem mjestu iz istog doba, istraživači su bili uvjereni da bi dokazi vatre trebali biti vidljivi – samo očito ne ranije korištenim tehnologijama i metodama. „Ne postoje vizualni dokazi značajki povezanih s toplinom na ovim materijalima, tj. crvenilo tla, poklopci posuda, promjena boje ili prisutnost sjaja na kremenim alatima, savijanje, pucanje, skupljanje ili promjena boje ostataka faune,“ pojasnili su.

Kako bi pronašli dokaze tim je napravio program za dubinsko učenje. Program se fokusira na prepoznavanje učinaka vatre na uzorke kremena zagrijaih u laboratoriju na visoke temperature. Ove uzorke AI potom ‘uči’ te traži iste obrasce, tj. iste znakove vatre, na arheološkim artefaktima – u ovom slučaju artefaktima iz kamenoloma Evron.

Budući da je dokaz topline tako teško otkriti, istraživači su imali još jedan izazov, a to je razviti način traženja znakova koji artefakti i kosti pronađeni u kamenolomu Evron još uvijek nose do danas. U biti, razvili su spektroskopski ‘termometar’ koji mjeri apsorpciju ultraljubičastog svjetla. Kada su ovome još pridodali algoritme dubokog učenja AI je mogao uspješno razlikovati spaljene i neizgorene komade kremena, pa čak i otkriti temperature na kojima su gorjeli.

Radnici iskapaju kamenolom Evron na sjeverozapadnoj obali Izraela 1970-ih (©Evron Quarry Excavation Archive).
Radnici iskapaju kamenolom Evron na sjeverozapadnoj obali Izraela 1970-ih (©Evron Quarry Excavation Archive).

Rezultati istraživanja i neobjašnjivo visoke temperature?

Opremljeni novim pouzdanim ‘termometrom’ mogli su zaključiti da je dio alata s lokaliteta bio zagrijan na vrućih 600°C. Međutim, kako su naveli u studiji, „vrhunac u podacima razvio se na mnogo umjerenijih 400°C. I to je bila temperatura kojoj je bila izložena većina kremenih alata.“ Kosti životinja pokazale su znakove kuhanja na temperaturama sličnog raspona.

Istraživači priznaju da bi mogla postojati druga objašnjenja za to kako su životinjski ostaci i alati bili zagrijani do takvih ekstrema. Primjerice, jedan od objašnjenja koji se nameće su šumski požari. Ipak smatraju kako njihovi podatci, mnoštvo predmeta otkrivenih na lokaciji, kao i raspored artefakata prilikom iskapanja 1970-ih sugeriraju da su se ljudi koji su ondje radili i kuhali uvijek iznova vraćali (tj. čini se da se mjesto koristilo generacijama, što sugerira da su požari zapaljeni namjerno).

Nevjerojatna arheološka otkrića tijekom renovacije Notre-Dame de Paris

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Zane Stepka et al., „Hidden signatures of early fire at Evron Quarry (1.0 to 0.8 Mya),“ PNAS (2022).

Dave Adalian (6. srpnja 2022.), „When did humans tame fire? Study suggests 1 million years ago,“ earthsky.org (pristup 7. srpnja 2022).

Michael Price (13. lipnja 2022.), „Artificial intelligence may have unearthed one of the world’s oldest campfires,“ science.org (pristup 7. srpnja 2022).

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.