Astronomi su promatrali zvijezdu veličine našeg Sunca kako preživljava bliski susret i otima se ‘zagrljaju’ supermasivne crne rupe.
Kako crne rupe gutaju zvijezde?
Astronomi su imali prilike promatrati fascinantan kozmički događaj u dalekoj galaksiji. Naime, zvijezda koja inače kruži oko supermasivne crne rupe, opasno se približila njenom središtu.
No, kako izgleda proces gutanja zvijezde od strane crne rupe? Gravitacija supermasivne crne rupe trga zvijezdu koja kruži oko nje, zahvaljujući snažnoj sili privlačenja. Dok se zvijezda kreće oko crne rupe, crna rupa polako ju usitnjava, a njeni ostaci stvaraju tok materijala koji pada na crnu rupu. Ovaj materijal stvara vrlo svijetli disk oko crne rupe – tzv. akrecijski disk. On služi kao pokazatelj “prehrambenih navika” crne rupe.
Istraživači otkrili da crvotočine izgledaju gotovo isto kao crne rupe
Plimni poremećaj (TDE)
Dok se crna rupa hrani zvijezdama, ona izaziva blještavu akrecijsku baklju koju znanstvenici na engleskom nazivaju Tidal Disruption Event ili TDE (hrv. plimni poremećaj). Astronomi vjeruju da se takvi događaji odvijaju svakih 10 do 100 tisuća godina, ovisno o galaksiji. Ovi događaji mogu imati sjaj koji može premašiti sjaj cijelih galaksija. Neki sjajevi su milijarde puta svjetliji od Sunca, ali obično traju kratko, koji mjesec ili godinu.
Unatoč tome, ovakvi događaji omogućuju astronomima proučavanje supermasivnih crnih rupa s golemih kozmoloških udaljenosti, pružajući bolje razumijevanje središnjih područja dalekih galaksija. Plimni poremaćaji (TDE) pružaju ključne informacije o jednom od najekstremnijih okruženja poznatog znanstvenicima – horizontu događaja crne rupe.
Plimni poremećaji (TDE) obično su jednokratna stvar. To je zato što snažna gravitacijska sila supermasivnih crnih rupa obično uništi zvijezdu koja joj se previše približi. Znanstvenici mogu jedino proučavati supermasivnu crnu rupu tijekom samog događaja. Međutim, ponekad zvijezda preživi bliski susret, što znanstvenicima omogućuje dubinsko proučavanje supermasivne crne rupe. Ta pojava naziva se ponavljajući djelomični plimni poremećaj.
Mrtve i žive u isto vrijeme – crne rupe imaju kvantna svojstva
AT2018fyk preživjela povlačenje od strane crne rupe
Astronomi su baš nedavno proučavali jedan takav događaj. Supermasivna crna rupa uhvatila je zvijezdu nazvanu AT2018fyk, u procesu poznatom kao Hillsov mehanizam (po astronomu Jack Gilbert Hillsu) – crna rupa poremetila je binarni sustav, progutala jednu zvijezdu, a drugu izbacila iz galaksije. Druga zvijezda postala je tzv. hiperbrza zvijezda, putujući brzinom od oko 1000 kilometara u sekundi.
AT2018fyk prvi je put uočena 2018. i astronomi smatraju da se radi o ponavljajućem plimnom poremećaju. Tijekom promatranja, astronomi su primijetili da zvijezda ostaje točno u valnim duljinama X-zraka. Međutim, nakon 600 dana promatranja, zvijezda se naglo zamračila.
Zaključak
Astronomi su zaključili da se supermasivna crna rupa hranila zvijezdom svih 600 dana. Ipak, zvijezdi je potrebno otprilike 1200 dana da napravi potpunu orbitu oko supermasivnog čudovišta.
Zanimljivo, na temelju svojih proračuna, astronomi sugeriraju da je zvijezda kojom se hrani supermasivna crna rupa približno iste veličine kao naše Sunce. Također, vjeruju da su dvije zvijezde koje su u početku bile dio binarnog sustava kružile jedna oko druge na izuzetno malim udaljenostima, vjerojatno završavajući jednu punu orbitu svakih nekoliko dana.
Znanstvenici zbunjeni otkrićem crne rupe koja ispušta mlaz prema susjednoj galaksiji
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
