Voyager 1 u srijedu, 18. studenoga, postat će prvi ljudski objekt udaljen cijeli svjetlosni dan od Zemlje. Za znanstvenike koji desetljećima rade na misiji posebnu vrijednost ima to što nakon više od 49 godina putovanja ta letjelica još radi i donosi podatke iz prostora između zvijezda.
Prema NASA-inu izračunu, Voyager 1 rekordnu će udaljenost dosegnuti u 11:16 sati po hrvatskom vremenu. Od Zemlje će ga dijeliti približno 25,9 milijardi kilometara. Radiovalovima će za put do sonde trebati 24 sata, a za povratni put još toliko.
Znanstvenici koji su uz Voyager proveli karijeru
Eric Christian, član Voyagerova znanstvenog tima, počeo je raditi na podacima te misije još tijekom poslijediplomskog studija. U novom razgovoru za IFLScience prisjetio se da je već tada shvaćao koliko je Voyager važan, ali nije očekivao da će mu desetljećima poslije još pomagati otkrivati nove pojedinosti o svemiru.
Christian ističe da vrijednost misije nije samo u dosegnutoj udaljenosti. Voyager prikuplja znanstvene podatke duž puta i nastavlja mjeriti prostor u koji je stigao. Za njegov tim najzanimljivije je to što letjelica i dalje može iznenaditi istraživače, mnogo dulje nego što se na početku planiralo.
Rekordna udaljenost nije nova granica svemira
Jedan svjetlosni dan označava udaljenost koju svjetlost u vakuumu prijeđe tijekom 24 sata. Na toj udaljenosti ne postoji fizička granica kroz koju će Voyager sutra proći. Važan prijelaz već je napravio u kolovozu 2012., kada je izašao iz heliosfere, golemog područja koje oblikuju Sunčev vjetar i magnetsko polje.
Voyager 2 prešao je tu granicu 2018. godine. Obje sonde omogućuju izravna opažanja okoline izvan heliosfere, no to ne znači da su prošle sve dijelove Sunčeva sustava. Sunčev gravitacijski utjecaj i područje Oortova oblaka protežu se znatno dalje.
Voyager 1 lansiran je 5. rujna 1977. i izvorno je istraživao Jupiter i Saturn. Pokraj prvoga je prošao 1979., a drugoga 1980. godine. Njegov je blizanac nastavio do Urana i Neptuna, dok je Voyager 1 krenuo putanjom koja ga je odvela izvan ravnine u kojoj se kreće većina planeta.
Letjelice će putovati i nakon posljednjeg signala
Radioizotopni izvori napajanja s vremenom daju sve manje električne energije. Održavanje veze i znanstvenog rada postaje sve zahtjevnije, a komunikacija jednom mora prestati. To, međutim, neće zaustaviti kretanje sondi.
Linda Spilker, znanstvenica na projektu Voyager, za IFLScience naglasila je ulogu zlatnih ploča koje obje letjelice nose sa sobom. Na njima su zvukovi, slike i pozdravi sa Zemlje. Ploče će ostati uz sonde i nakon što više ne budemo mogli primati njihove signale.
Uoči novog rekorda NASA je za večeras organizirala simboličan svjetlosni pozdrav Voyageru. Upute za sudjelovanje i objašnjenje udaljenosti objavili smo ranije. Znanstvena opažanja nastavit će se i nakon sutrašnjeg prijelaza, dok god stanje instrumenata i raspoloživa električna energija to budu dopuštali.