Znanost

NASA poziva svijet da u utorak navečer svjetlom pozdravi Voyager 1, pred prvi svjetlosni dan od Zemlje

NASA ne određuje jedan fiksni sat: u utorak, 17. studenoga, nakon lokalnog zalaska Sunca poziva svijet da svjetlom pošalje simboličnu poruku Voyageru 1. U srijedu u 11:16:07 po srednjoeuropskom vremenu letjelica će prva doseći jedan svjetlosni dan od Zemlje.

Umjetnički prikaz letjelice Voyager 1 s velikom bijelom antenom; s lijeve strane smeđi sjaj međuzvjezdane plazme, s desne zvjezdano nebo.

U utorak, 17. studenoga, nakon vlastitog lokalnog zalaska Sunca, NASA poziva ljude diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, da prema nebu upute svjetiljku, kemijsko svjetlo ili zaslon telefona i pošalju simboličnu poruku Voyageru 1. Letjelica će u srijedu, 18. studenoga, u 11:16:07 po srednjoeuropskom vremenu, biti jedan svjetlosni dan od Zemlje.

Akcija se zove „Shine Bright for Voyager’s Light-Day”. Riječ je o zajedničkom pozdravu, a ne o stvarnoj radio vezi: ručna svjetiljka Voyager ne može detektirati, a NASA to i sama opisuje kao simboličan val zlatnog svjetla oko planeta. Večer uoči prijelaza odabrana je zato što bi signal koji putuje brzinom svjetlosti do letjelice stigao tek sljedećeg dana. Upute i automatsku bljeskalicu NASA je objavila na stranici akcije.

Jedan svjetlosni dan nije mjera vremena, nego udaljenosti

Svjetlosni dan udaljenost je koju svjetlost prevali u 24 sata, oko 25,9 milijardi kilometara. Prema NASA-inoj objavi, Voyager 1 tu će točku doseći 18. studenoga u 5:16:07 po istočnoameričkom standardnom vremenu, što je 11:16:07 po srednjoeuropskom vremenu.

To znači da radio valovi kojima NASA komunicira s letjelicom, putem mreže velikih antena Deep Space Network, u jednom smjeru putuju cijeli dan. Odgovor treba još jedan dan. „Ako Voyageru želite reći ‘zdravo’, pošaljete poruku, odete kući i dva dana čekate odgovor”, rekla je Suzanne Dodd, voditeljica projekta Voyager u NASA-inu Jet Propulsion Laboratoryju (JPL), u priopćenju laboratorija.

Za usporedbu, Sunčeva svjetlost do Zemlje stiže za oko osam minuta i 20 sekundi. Kozmos je te razmjere već opisao u tekstovima o tome što je svjetlosna godina i koliko dugo svjetlost putuje od Sunca do svakog planeta.

Sama letjelica pri tom prijelazu neće osjetiti nikakvu promjenu. Prema JPL-u, ne mijenja se ni okolina ni stanje na brodu; značaj je u tome što nijedan drugi ljudski objekt nije stigao tako daleko. Voyager 1 lansiran je 5. rujna 1977. U kolovozu 2012. ušao je u međuzvjezdani prostor i danas se udaljava brzinom od oko 61.000 kilometara na sat. Njegov blizanac Voyager 2, koji je krenuo drugim putem kako bi obišao Uran i Neptun, jedan bi svjetlosni dan od Zemlje, prema NASA-i, trebao doseći u studenome 2035. Put obiju letjelica dio je šire priče o istraživanju Sunčeva sustava.

Kako se iz Hrvatske uključiti u akciju

Sudjelovanje ne zahtijeva posebnu opremu. NASA ne određuje jedan fiksni sat za cijeli svijet: VGR treba bljeskati u utorak, 17. studenoga, nakon vlastitog lokalnog zalaska Sunca. U Hrvatskoj Sunce toga dana zalazi oko 16:20, pa se akciji možete pridružiti bilo kada tijekom večeri, nakon što padne mrak. Iz dvorišta, s balkona ili s otvorenog mjesta, prema nebu uputite svjetiljku, kemijsko svjetlo, biciklističku lampu ili bljeskalicu telefona. U Morseovoj abecedi treba bljeskati pozivni znak misije Voyager, VGR:

V su tri kratka bljeska i jedan dugi (točka-točka-točka-crta). G su dva duga bljeska i jedan kratki (crta-crta-točka). R su jedan kratki, jedan dugi i još jedan kratki (točka-crta-točka). Kratki bljesak traje manje od sekunde, dugi oko jedne sekunde. Između slova treba pauzirati barem sekundu. NASA predlaže da se niz ponovi otprilike minutu.

Tko ne želi brojati bljeskove, na istoj službenoj stranici može otvoriti automatsku „VGR” bljeskalicu u pregledniku mobitela ili tableta, uputiti zaslon prema nebu i pustiti da ona sama predaje znak. NASA potiče sudionike da snimku podijele na društvenim mrežama i označe profil @NASA. U uputama spominje i zgrade te javna mjesta, ali nije objavila popis institucija koje će se pridružiti, pa za čitatelje u Hrvatskoj ostaje jednostavan osobni poziv.

Na Zlatnoj ploči koju oba Voyagera nose već stoji jedna Morseova poruka: „Ad astra per aspera”, latinski „kroz teškoće do zvijezda”. Utorak navečer tome dodaje novi, simboličan pozdrav s Zemlje, uoči dana u kojem će najudaljenija ljudska letjelica biti cijeli svjetlosni dan od kuće.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević autor je te osnivač i urednik portala Kozmos.hr i Curiosmos.com. Piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti, a tekstove objavljuje i u Večernjem listu. Njegov je cilj približiti znanstvena otkrića široj publici.

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.