Pregled ravnine Mliječne staze teleskopom South Pole zabilježio je dva kratkotrajna izboja svjetlosti iz dvaju sustava akrecijskih bijelih patuljaka u blizini Galaktičkog centra, a svaki je trajao oko jedan dan. Otkriće je objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal, a analizu je predvodila Yujie Wan sa Sveučilišta Illinois, uz suradnju Toma Maccaronea sa Sveučilišta Texas Tech. Prvi put su takvi događaji uhvaćeni u milimetarskom pregledu, što otvara novi put istraživanja prolaznih pojava u središtu galaksije.
Teleskop South Pole izvorno je razvijen za mjerenje kozmičke mikrovalne pozadine. Kada je projekt započeo preglede ravnine Mliječne staze, timu se pridružio Maccarone, profesor na Odjelu za fiziku i astronomiju unutar Sveučilišta Texas Tech. Uključen je zbog stručnosti u interagirajućim binarnim zvijezdama, kako bi se bolje razumjele nove pojave koje su se počele pojavljivati u podacima.
Pregled bez unaprijed odabranih meta
Važnost otkrića je i u načinu rada: umjesto promatranja unaprijed odabranih kandidata, pregled je više puta skenirao velik dio ravnine Mliječne staze. Tako su u jednom od najsloženijih dijelova neba pronađeni kratkotrajni izboji iz dvaju poznatih sustava akrecijskih bijelih patuljaka.
Međunarodni tim razvio je analizu za prepoznavanje prolaznih izvora, odnosno naglih izboja emisije koji se pojave i nestanu u vremenu od sati do dana. U ovom slučaju svaki je bljesak trajao približno jedan dan. To je dulje od brzih radio izboja koji traju milisekunde, ali je kratko u kontekstu većine astronomske promjenjivosti, pa snažno ograničava veličinu i mehanizam područja koje zrači.
Ključno je i gdje su događaji otkriveni: u milimetarskim pojasevima, u kojima su prolazna otkrića povijesno bila znatno rjeđa nego u optičkim ili rendgenskim pregledima. Time je zabilježen prvi slučaj ovakvih događaja u pregledu u milimetarskom području valnih duljina.
“Prolazne pojave tražimo tek dvije godine i već smo pronašli dva iznimna događaja”, rekao je Maccarone. “To je dobar primjer stare izreke među astronomima da otvaranje novih prozora prema svemiru donosi nove, neočekivane i uzbudljive rezultate. Tek smo zagrebli po površini onoga što se može napraviti milimetarskim pregledima prolaznih pojava u ravnini Mliječne staze i veselimo se otkriću još mnogih novih događaja u godinama koje dolaze.”
Magnetni izboji u akrecijskom toku
Tim sumnja da su bljeskove potaknule iznenadne magnetske eksplozije u akrecijskom toku, analogne Sunčevim bakljama, ali u mnogo ekstremnijim uvjetima. Na Suncu magnetska rekonekcija može brzo pretvoriti pohranjenu magnetsku energiju u toplinu i energetske čestice. U akrecijskom disku oko kompaktnog objekta slični se procesi mogu odvijati pri znatno većim gustoćama i energijama.
U takvom scenariju mogu nastati sjajni, kratkotrajni izboji koji se šire prema van i zrače u više pojaseva. Ako se to tumačenje potvrdi, milimetarska promatranja mogu dati novi uvid u magnetsku fiziku akrecijskih diskova. To je ključno za razumijevanje kako se kompaktni binarni sustavi razvijaju, kako prenose kutni moment i kako stvaraju izlazne tokove.
Izvori izboja su akrecijski bijeli patuljci u tijesnim binarnim orbitama sa zvijezdama pratiteljicama. Dok gravitacija bijelog patuljka povlači plin sa zvijezde pratiteljice, materijal tvori vrtložni akrecijski disk koji se zagrijava i može poticati snažnu promjenjivost kroz elektromagnetski spektar.
SPT-3G pregled ravnine Mliječne staze nastavit će promatrati Mliječnu stazu oko mjesec dana svake godine. Cilj je izgraditi dulji i osjetljiviji vremenski zapis područja Galaktičkog centra. Kako se sezona za sezonom podaci gomilaju, tim naglašava da milimetarska astronomija nije samo mapiranje statičnog svemira, nego može bilježiti Mliječnu stazu u kretanju i hvatati kratke, energetske bljeskove u dinamičnoj unutarnjoj galaksiji
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
